2 KORIN
Pol pepa muno namba 2 bogl Korin yomba tongwa
Ka mongo yegl ende okuna ongwa
Korin yungu ombuno wagle tau Pol di suglbai beglko ye nomane kinde prukwa. Ana ka di nomano suwara yembi ye yungu ombuno pre munduo argan erambuka pre ye pepa muno i bogl tongwa.
Ka okuna giglendi dumere ikra i-pene endungwa. Ye ka giglendi i dinakiurkwa, ba yungu ombuno wagle ka kiure Pol ka teingwa ipre ye aglkekor dungwa. Ana yungu ombuno wagle ka dungwa i pir indre embriyeno erewakai eriko ye gun pond yongwa.
Te enge igle Judia distrik yungu ombuno wagle wakai moglkrikwa, ipre Pol moni ipi tenapre imakai sungwa. Ana numa 8 ya 9 Korin yomba nomano audinan moni tenaglkwa pre kamo dungwa.
Ana pepa bogl uglo yomara i aposel ka kimbi tau Korin dumo igle mogltre ana Pol kongunmo disuglbai bogl ye kangiye dikinde yeime dungwa.
1
Pol pepa muno namba 2 bogl Korin yomba tongwa
Na Pol, na Yesus Krais aposelmo moglka, i God yene prumere na pinde yungwa, te nono angro Timoti akiye, ye na bogl moglko ana na pepa muno bogl ene God yombama du-wakai Korin taun meglkwa ya te yomba du-wakai Akaia kamun prapra mogl-eingwa i teinga.
Nono Neno God ya Yaglkande Yesus Krais ye wakaino ya te dem munduwo pokndungwa i ene tenambriwo.
Pol ye God diwakai yei tongwa
Nono God kangiye dembiye sitenamna, ye nono Yaglkandeno Yesus Krais nem moglkwa, ye nono mitno goglkwa God te yomba prapra yumbuno akeple dungwa nem moglkwa. Ana yumbun kanekane nono mina plau dungwa i ye akepledi yombuglo norkwa, nono eremogl yomba tau yumbuno panambuka i akepledi tenamga, i God nono akepledi normere kuno yegl. Kaima, Krais yumbun merkinde yumere yegl nono ombugl ye yombama mounga pre yumbun kanekane yumga. Ba Krais mina nono God engenge akeple pond dinoro moglkwa. Ana no yumbun ta yumun i ene deno munduno bi yenan ana God ene ere-inambuka. Te God wakai ere no akepledi noran, i ama ene akepledi tenambuka pre orkwa. Ana no yumbun kanekane indre giglendi mounere yegl ene meglmbi, ana God ene akepledi tenambuka. Te ene giglendi moraglkwa, ipre, no punga gigle dungwa. Sraglpre, no pirkan ounga yumbun no yumnere ikra ene ama yumbun ingwa. Te God wakai ere no akepledi norkwa, i ama tenan inaglkwa.
Kaima, angrima wagle, Esia kamun yumbuno pangwa i ene pirkan eraglmedi no punga. Yumbun pond kaima ungo ana no giglendi moglkre yange sumgra. Ipre no punga goramga mereyegl pangwa. Kaima, no nomane punga no sigoraglkwa kuno orkwa. Ba taragl yeglmere plau dinan ana nono yombro mina ta giglendi andigl moglkramga, ba God suwara mina tengete moramga, sraglpre, ye yomba geglkwa ikor endungwa yagle. 10 No geglkwa mambuno kinde i mina goramnedi oungo God no ere-yungwa, te okuwo ama no ere-inambuka, te no pirngi dumga ye aimande no ere-inambuka. 11 Ba ene mina yomba merkinde no akepledi kamange ere norimbi, ana ene kamangeno i God pirtre no akepledi norambuka. God taragl no mina orkwa i yomba merkinde kandre ana ye God diwakai yenaglkwa.
Pol kakimbi ta di Korin yomba tekrukwa
12 No taragl suwara ipre gun yomga: No nomano undungwa i yegl di norkwa. No mambuno du-wakai pamere ere yomba prapra tomga. God no mitno gogltre mambuno yegl eraglmedi nomano wakai norkwa. I makandle yomba nomano pamere yegl ta norko erekunga. Manga. God wakaimo mina akepledi norko no yomba mina mambuno wakai ombuno dumga, ba ene mina mambuno wakai i merkinde ounga. 13 Ene pepa muno kerekre te pirpogl sikraglkwa pre ta bogl tekunga. No pepa muno bogl tomga i ene kere ana pir inaglkwa i keunde. Na pirka ene ka i mambuno mundu yene pirpogl sinaglkwa. 14 Ana ene okuna no mambunono kurita pirkan erikwa. Te erme mambunono mundu yene pirkan ertre ana no pre ene gunyei noraglkwa. Te no ama yegl Yesus Krais engemo kande mina ene pre gunyei tenamga.
15 Ene mambunono wakai ipre na pirka gigle dungo ana ipre komnaiye kana wu ene kanagledi pirka pangwa. Yegl erimbo kade ene enge suwo mereyegl gunyei piraglkwa. 16 Ana na ende Masedonia kamun enagledi unaglka enge i ene kandre te aglke ende ikine unaglka i ama ene kanagledi pirka pangwa. Ene akepledi narimbi ana na ende Judia kamun enaglka. 17 Ana na yegl eragle diga i ene pirkwa na pirdime dindre dikrumedi pirim kana? Mo ene pirkwa na ka dipandiglka i pirngi dikrikwa yomba ka dimere yegl na di kana? Ana “Prawa i eragliwo dindre te kondo i erekragla dindre ka suwo dinaglo?”
18 God ye ka kaima nem moglkwa, te na ene ka digidi teinga i “Owo” ya “Mane” suwo-akiye ta dikrika. 19 Sraglpre, Yesus Krais, God Wam, ye kamo na ya Sailas te Timoti, no ene dipene ende tomga i “Owo” ya “Mane” suwo-akiye ene ditekunga. Krais mina ka kaima yegl pangwa, “Owo” i keunde pangwa. 20 God taragl kanekane ta eragledi ka dipanduglkwa i Yesus Krais mina “Owo” keunde pangwa. Mambuno ipre ana Yesus mina nono “I kaima” dumga i God kangiye kande dimitna ende tomga. 21 Ana God eremogl yene orko no ene bogl usuwara pindre ana Yesus Krais mina andigl giglendi mounga. Ana God yene nono kamambuno kongun eraglmedi pinde i-pere endungwa. 22 God yene boma nuglo nono mina pandigl noro ama Holi Spirit norko nono mina suna moglkwa. Ana God taragl noragle dipanduglmara i mina Holi Spirit okuna kana norkwa okuwo taragl nono pre yongwa i mundu norambuka pre orkwa.
23 God yene na nomana pirkan orkwa pre ye dipogl narambuka. Na ene yumbun tenakuro pre na Korin taun oglandi ukrika. 24 No yomba kande ta mogltre ene pirngi dingwa i sutno ta moglkunga. Sraglpre, no pirkan ounga ene pirngino mina andigl giglendi meglkwa. Ba ene gun yenaglkwa pre no ene bogl kongun ounga.