2
God mambunomo du-yene mina yomba kot ere tenambuka
Ipre ene yomba ka di yomba tau nangino si dangingwa, te na ene suwarandi ka diteinga i ene aglau erekrika we ta dikratnga, sraglpre, enene ama ye mambuno erimere yegl etnga. Nono i pirkan ounga yomba mambuno kinde yegl eraglkwa i God topo kinde te ikine endinambuka, ana God mambuno ta orkwa i du-wakai pamere orkwa. Ene yomba mambuno kinde eriko ka di nangino dange wanga ba enene ama mambuno yegl etnga. Yeglpre God kot erambara ene teke enagledi pitno? Sragl orko, God ene mambuno wakai eretendre ana enge olto ene pre sugl kanmogltre topo kinde ene oglandi tekrikwa. Ana God mambuno wakai ere ene tongwa i ene pitnga taragl yoko orum kana? God ene nomano i yake tenaglmedi pre munduwo pango ana ene mambuno wakai erete moglkwa. Ye yegl orkwa i ene pirpogl sikitn kana?
Ene noman kaima yene siget-dindre, ana noman i-yake tekitnga. Ene mambuno yegl etnara i topo kinde inatnga pre imakai singo wu merkinde ongwa. God mambuno du-yene mina yomba kot ere tenambuka engemo yenan, ana God dem kumbrukwa ombunodi wu pendigl enan ana ene topon kinde inatnga. God eremogl “yomba prapra mambuno ta erimere i topono tenambuka.” Buk Song 62:12; Sindaun 24:12 Te yomba tau mambuno wakai yombuglo ere duglo bogl wanmeglkwa. Ye eremogl God bogl okuwo heven ame wakai di moramnedi pre konbauna dokindre te heven imbo kangino kande indre ana kor aimande aimande moraglkwa ipre kongun yombuglo ere meglkwa, ana God eremogl yombamo i kor aimande meglkwa tenambuka. Ba yomba tau ye yene wedi pirtre, ana ka kaima mina mokono tendre te mambuno paikrumere erikwa. Yeglpre God dem kumburo, yombamo i tendre ana topo kinde kaima tenambuka. Ana yumbun kande ya giu kande plaudi yomba prapra mambuno kinde erikwa meglmara i unambuka. Ana Juda yomba mina yumbun ya geu komnaiye unan te Yomba Bina mina ombugl unambuka. 10 Ba yomba mambuno wakai erikwa mere God eremogl ye kangino kande ya deno munduno bipokndi tenan ye heven imbo ambuglange wakai mina amedi moraglkwa. Ana Juda yomba mina komnaiye ere tendre te Yomba Bina ama okuwo tenambuka. 11 Yomba epigl aglo aglokra meglmere i God ta yumbu sikrukwa ba God yomba prapra mambunono kandre ana yumbu kuno ere sinambuka.
12 Ana yomba prapra lo paikruko tandaglme erikwa i ye lono paikrukwa ba ama wau boraglkwa. Te lo pangwa enge yomba tandaglme erikwa i God mambunono lo mina yumbu sinambuka. 13 Sraglpre, yomba lo pirkwa i keunde God ongumuglo mina yomba du-yene meglme ta dikrukwa. Ba yomba lo pirtre pinande erikwa yomba ye okuwo God eremogl yomba du-yene meglme dinambuka. 14 Yomba Bina ye lono ta paikrukwa ba tau yene nomano mina lo dumere sika singwa. Yomba yeglmere yene nomano mina pirmara i ye yene lono pamedi pirkwa. 15 Lo kongunmo i God eremogl yomba nomano mina lo muno boglkwa i wu pene ongwa te nomano undungwa pre lo pangwa i dipene endungwa. Ana enge tau mambuno kinde erikwa i nomano mina ka-tange tongwa, te enge tau nomano mina mambunono i pra wakai erme dungwa. 16 Ana okuwo enge suwarata God eremogl Yesus Krais mina yomba prapra mambunono teke pangwa i yumbu sinambuka. Kamambuno wakai na yegl diteinga.
Juda yomba lo pra kuno orkwa no akeple dinambedi pirkwa
17 Ba erme na ka ta di ene Juda yomba tenaglka pangwa. Ene lo pra kot mina no akeple dinambuka kuno ormedi pirkwa. Ene enene kangino dembiyesi yegl dingwa, “No God yombama mounga.” 18 God eremogl ene mambuno eraglmedi prukwa i ene pirkan erikwa te lo ka beke pirkondingwa. Ipre ene yegl dingwa. Mambuno du-wakai prapra wakai pame dingwa. 19 Ene yegl pirkwa, lo mina no mambuno du-wakai ya ka kaima pirpogl sumga. Ipre ongumutno kin yongwa no pra konbauna ombuno dinamga kuno orkwa. Te ambuglange mereyegl sinamga yomba mim ormara meglkwa i ombuno ditenamga. 20 Yomba nomane wakai paikrukwa no ka beke tomga te gak kuglambu wagle no ka beke tomga yomba mounga. Lo i mina nomane wakai ya ka kaima kau sungwa pre ene pirkan erikwa. 21 Ene yomba tau ka beke te wanmogl ana enene sraglpre ka beke ikrime? Ene yomba ta taraglmo kunogl ikriyo dipene endingwa ba enene kunogl nekrimo? 22 Ene yegl dingwa, “Yagl ambu kunogl gundokre,” ba enene yegl erekrimo? Ene god kimbi kan kinde yei ba kamambuno kiurikwa yomba kamambunono yungu mina taragl yeingwa i ene kunogl ikrimo? 23 Enene kangino dembiyesi mitna ende yegl dingwa, “No God lomo punga.” Ba enene lo i pamere duglo boglkrikwa. Mambuno yegl erimara i mina God kangiye erekinde erikwa. 24 Ka i pre, kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa, “Enene aglau erikwa pre, Yomba Bina eremogl God kangiye dikinde yei kenaglmo singwa.” Aisaia 52:5; Esekiel 36:22
Nangino punduno beglkwa mambuno i yomba ta akeple dikrambuka
25 Ene lo pamere woina erimbi kade nangino punduno bogl endingwa i mongo panambuka. Ba ene lo sendimbi kade ana nangino punduno bogl endekrikwa mereyegl moraglkwa. 26 Yomba ta ye nangino punduno bogl endekrikwa, ba ye lo pamere i woina eran kade ana God kanan ye nangiye punduno bogl endingwa mereyegl erekrambo? 27 Ene Juda yomba lo pepa muno i-wanmogltre ana nangino punduno bogl ende-ende erikwa. Ba ene lo ka i sendimbi ana lo dumere woina ertre nangino punduno bogl endekrikwa yomba ye eremogl ene ka-tange tenaglkwa.
28 Te ye nangino tembe keunde Juda yomba meglkwa, ba ye Juda yomba kaima ta moglkrikwa. Ana ye nangino punduno bogl endingwa mambuno i manginagle taragl keme ta manga. 29 Ye nomane suna Juda yomba mounedi pirkwa i ye Juda yomba kaima meglkwa. Te nangiye punduno bogl endingwa mambuno i nomane suna ya poglodi pirmara igle panambuka. I lo pepa mina pamere woina erikwa i keunde ta manga, i God Spiritmo i-pene endungwa. Yomba yeglmere makandle yomba mina kangino kande ta ikrikwa, ba God ongumuglo mina kango kande pangwa.

2:6: Buk Song 62:12; Sindaun 24:12

2:24: Aisaia 52:5; Esekiel 36:22