Korint Quraŋ 2
Polji Korint yoŋore Quraŋ ruame 2 fukeya.
Mimitaniŋ
Pol eru Korint maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji maŋmoakoŋ fiine so ebi damaŋ oo Polji Masedonia goku quraŋine yo quraŋgaya. Goineji Pol kiso sanaŋine etebuŋyoŋ, Polji jibu kekepari baba waki eru yoŋoke maŋmoakoŋ enimiŋ ore yameŋ keya. Kekepariyaŋuŋ tariiŋgo ore manjeriine yaduya.
Quraŋ mobeine fuŋfuŋgaine (Gaŋ 1-7) oo Polji Korint maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoke jojofo ruaya ore buŋo miga. Fuŋine uruŋu eru maŋkekerisie kufufuŋ oi sanaŋ qaŋqaŋine akoŋ miyareya? Oŋu eko maŋyaŋuŋ kerisieru maŋmoakoŋ ebuŋ, ore jeribari yaduru mitaniŋgaga.
Quraŋ mobeine 2 (Gaŋ 8-9) oo Judia maŋkekerisie kufufuŋ bapi yaberu pesiŋ yabenimiŋ ore bapakare yabega.
Quraŋ mobeine 3 (Gaŋ 10-13) ore buŋo oi iŋi: Qaqaji jijibuine goineji yoŋoyaŋunde tinayaŋuŋ ‘Aposol foriine’ miku Polre aposol ikoikoine mibi Polji buŋo ore mobeine bokirie yareya.
Buk yoore mobe qoruine 5 oi iŋi:
Mimitaniŋ buŋo 1.1-11
Pol eru Korint maŋkekerisie kufufuŋ 1.12–7.16
Judia maŋkekerisie kubu yoŋore pesiŋ ruainebi 8.1–9.15
Polji aposol foriine fukega ore usuŋ 10.1–13.10
Buŋo tatariine 13.11-13
1
Anutuji maŋ aŋiinere so Pol noŋ igodoŋ nuko Kristo Yesure sosore ŋi aposol fukego. Nonji maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timotike ŋegobere. Korint sitio Anuture maŋkekerisie kufufuŋ gogobi eru ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo Akaia prowinsyaŋuŋ sagaru gogobi, nikoji ŋoŋoke Biŋe buŋo mimane ekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgabere.* Apo 18.1
Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarekabire womoo goinebi.
Polji Anutu bobomiriŋinere miteŋ gaga.
Niŋo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu miteŋ gaegobeneŋ. Iŋoji ŋonemaiŋ Rauine eru bobomiriŋ sosowo noreega ore Anutu fukega.
Niŋo sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobeneŋ, damaŋ oo Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgaega. Maŋnoŋuŋ bomunaŋgako maneru ore paio dimabeneŋ goineji sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobi, oi soine afagaru bomunaŋ yabeekimiŋ. Ore fuŋine oi iŋi: Kristoke qakatokabeneŋ iŋore joiserereŋineji painoŋuŋgo ropeko boakoŋ yobu maneegobeneŋyoŋ, ore so maŋnoŋuŋ oŋuakoŋ bomunaŋgako Kristoke qakatokabeneŋ bobomiriŋineji maŋnoŋuŋgo rakame boakoŋ yobu maneegobeneŋ.
Niŋoji koŋkoŋ maŋgo gogobeneŋ ine, Anutuji ŋoŋore maŋ bomunaŋgako maŋ-ŋaŋuŋ moke kerisieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore manega. Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgako ŋoŋoji oi ŋoneru ŋoŋo-ŋaŋe maŋ bobomunaŋ eku goinebi. Anutuji bomunaŋ ŋabeega ore foriineji maŋ-ŋaŋuŋgo iŋi fukeega: Niŋo joiserereŋ manebeneŋ ŋoŋoji oŋuakoŋ joiserereŋ oi akoŋ bofukenimiŋ ine, oi soine maneku karieru sanaŋgaru gonimiŋ. Joisererenji paiŋaŋuŋgo ropeko maneegobi, maŋ bobomirinji oŋuakoŋ ŋoŋore paio ropeko gogobi, oi manegobeneŋ. Oi maneru ore eru ŋoŋoji dima sanaŋganimiŋ ore odigaru oori sanaŋ qaŋqaŋine eegobeneŋ.
O maŋkekerisie ogopune, niŋo Eisia prowins maŋineo gio baku goku giore joiserereŋ maneru sisikoŋkoŋ bofukeru manebeŋ, ŋoŋo ore qaqouma egu gonimiŋ ore manegobeneŋ. Giore yobinji tobirinoŋuŋ odureru ropekiine fukeru boduŋ nobeko dimaku sanaŋgakimiŋ ore embimbiŋgabeŋyoŋ, jibu yameŋ kebeneŋ bawaki nobeko gobeŋ. Oŋu fukeko jikigaru jiŋonoŋuŋke gonobeŋ me mata, ore eru oŋuakoŋ oorinoŋuŋ mata eko gobeŋ.* 1 Kor 15.32
Oŋu goku maŋnoŋuŋgo iŋi manesubeŋ: Moji komekiminde buŋo mitariko buŋo oiji painoŋuŋgo ropeko sibirigakimiŋ ore odigabeŋ. Noŋunde usuŋgoo roegaru egu gokimiŋyoŋ, Anuture usuŋ paio roegaru gokimiŋ eru oŋu fukeya. Anutuji komekiine bogbore yabeko pakerenimiŋ, iŋoji afagaru niŋo oŋuakoŋ bapi nobeeiŋ.
10 Egu komekiminde kokoinoŋuŋ soguine yobu manebeŋyoŋ, Anutuji oone bomuku nobeya. Bomuku nobeya eru jikigaru bomuku nobeeiŋ. Niŋo oorinoŋuŋ Anutureo ruaru oŋu manesiŋ gaku dimagobeneŋ. 11 Ŋoŋo oŋuakoŋ bapi noberu niŋore eru oŋga wosibi bomuku nobeeiŋ. Kokoineji niŋore eru oŋga wosibi Anutuji maneru ore tifeine bokirieko yauŋmoririineji saga nobeko ŋone noberu emboŋ eeiŋ. Oŋu bomuku nobeko ogopune kokoineji oi maneru niŋore eru qodureru miteŋ gabi oŋgawowosiyaŋunji kokoriaŋ oŋuine roperu Anuture kajego rakaeiŋ. Ore eru jikigaru nonde eru Anutu oŋga wosieinebi. Oŋu weugo.
Polji kadi rarainere buru qopieya.
12 Goine ŋoŋoji nonde fuŋnere maŋyoka egobi, ore eru buŋo iŋi mibemiŋ: Anutuji posiine gokimiŋ ore maneega, niŋoji ore so kaeine kaeine roregaru oo eebobo gbagbataeŋine oi damaŋ so boyoberu gobeŋ. Ŋoŋore botugo oi yameŋ keku poretiŋ boyoberu gobeŋ. Oi moreŋ ŋiŋigo maŋgboroŋnoŋunde so matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nobeya ore so oi eba eku gobeŋ. Anutuji eebobone oi ŋoneru kitiŋgaku “Sagaga,” miko maŋkajeneji buŋo oi maneego eku ore eru sakinoŋuŋ ba ropeegobeneŋ.
13 Quraŋ quraŋgaego, ore buŋoine sosowo soine osegaru mane taniŋganimiŋ ore so fukega. Buŋone oi kikoine tomiri. Buŋo fuŋne soŋsoŋine mo so quraŋgaego. Oi totogo akoŋ pega. Ore eru nonde fuŋne oi sosowo mane taniŋganimiŋ ore maneru oori ego. 14 Nonde fuŋne oi mobeine akoŋ iŋi mane taniŋgagobi: Ofoŋnoŋuŋ Yesuji moke fukeiŋ, nonji damaŋ oo ŋoŋore eru sakine ba ropebemiŋ. Ore so ŋoŋoji oŋuakoŋ soine nonde eru ŋoŋo-ŋaŋunde saki miteŋ gabi sagaiŋ. Ŋoŋo nonde fuŋne oŋu mane taniŋganimiŋ ore manego.
15 Nonji buŋo ore paio koimo dimaboŋ ore eru rone ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋ ore buru ruaboŋ. Ateine yoyoka wareru ŋone ŋabebe mifia ronimiŋ ore eru kadi warebemiŋ ore buru iŋi ruabe peya: 16 Masedonia prowinsgo rabeminde kadio rone ŋoŋo ŋone ŋaberu jikigaru Masedonia raru kirieru moke ŋoŋoreo warebemiŋ ore miboŋ. Wareru gobe ya goine bapi nuru sore nubi boke ŋaberu Judia prowinsgo rabemiŋ ore maneboŋ.* Apo 19.21
17 Burune oŋu ruabe peyayoŋ, oi kepieboŋ. Oŋu eru raqowareqo paio gbedigaru kosa so eboŋ. Nakene buru oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore so nakenere kosa manesuku so ruaboŋ. Oŋu so manesuinebi. Buŋo rombuŋ moakoŋ oo akoŋ “Oŋ, soine warebemiŋ,” eru “So warebemiŋ,” buŋo yoyoka oi qodureru so miboŋ. Noŋ eebobo gbagbataeŋine boyobeego.
18 Anutuji buŋo miku ore so damaŋ so eega, niŋoji iŋore jiŋoo iŋi misanaŋgagobeneŋ: Niŋoji damaŋ mogo “Oŋ, oi soine ekimiŋ,” miku kiperu ore ŋadio “Oi so ekimiŋ,” qoqomuku oŋu babokiri so miku gobeŋ.
19 Anutu Madeinere fuŋne oi iŋi: Noŋ, Sailas eru Timoti niŋoji ŋoŋore botugo Kristo Yesure fuŋne mitaniŋgaru gobeŋ, Kristo oi “Anuture mi reŋgabemiŋ,” eru “So reŋgabemiŋ,” buŋo maru yoyokare paio babokiri eiŋ ore so fukeru goyayoŋ, Anutuji buŋo miku kipeya, ore so “Oŋ!” miku bako foriineke fukeya.* Apo 18.5
20 Anutuji mimipaŋ buŋo (promis) boakoŋ wojimu noreya, jareyaŋuŋ so manegobeneŋyoŋ, Kristoji buŋo sosowo ore “Oŋ!” miku basanaŋgame sanaŋ qaŋqaŋine pega. Ore eru Kristoji oŋuakoŋ maŋgo enoreko buŋo ore foriyaŋunji fukeko maneru “Buŋo oi foriine,” mikimiŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture tinabiŋeji saueeiŋ.
21 Anutu iŋoyoŋe niŋo eru ŋoŋo oŋuakoŋ basanaŋ nobeko Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgakimiŋ. Iŋoji Biŋe buŋo misauekimiŋ ore eru bogunu ba nobeko gogobeneŋ. 22 Anutuji maŋnoŋuŋgo Moro Tiriine bakatoko iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde buŋoine kitiŋgaku misanaŋgaega. Anutuji oŋu eku biŋeine fukekiminde giri mogeine oi bakato nobeya.
23 Nonji kanegaru yobiŋ egu ŋarebemiŋ ore maneru pipa Korint ŋoŋoreo so kirieru wareboŋ. Oŋu miku Anuture tina mibe soine buŋone oi kitiŋgaku miiŋ. 24 Mosi uruŋu eru Anutu manesiŋ gaegobi, oo qoduŋaŋuŋ fukeiŋgo so manego. Mamanesiŋ-ŋaŋunji odesiŋ ŋabe foreko dimaku sanaŋgaegobi. Ore eru jeri paio gonimiŋ ore bapi ŋabebemiŋ ore maneru ŋoŋoke moko mande gio baekimiŋ. Oŋu.

*1:1: Apo 18.1

*1:8: 1 Kor 15.32

*1:16: Apo 19.21

*1:19: Apo 18.5