Key term diksenari (glossary)
Buŋo koruŋ qoruine ore fuŋneyaŋuŋ
1) tiriine, fuŋine mo, gbagbataeŋine, mokiine, posiine, roosiŋine, Anuture biŋe, qembibiineke, (holy, set apart, clean)
Anutu eru iŋore ya oi 1) tiriine eru 2) fuŋine mo: Anutuji tiriine gome agiburaŋnoŋunde geo egu noreiŋgo ore kokoi maneru usuŋine manesubeneŋ gburugburu nobeega. Zioz eru ŋiŋigo oi 3) gbagbataeŋine, wunuŋyaŋuŋ tomiri. Pi, soriŋ, damaŋ eru tebu oi 4) mokiine = kubuine: Pi mokiine oi kebojigakimiŋ ore so mata. Damaŋ mokiineo gio egu bakiminde agi pega. Tebu mokiine oi agiburaŋnoŋuŋ so mifukeru mo kosa nokimiŋ ore so mata. Eebobo eru gio oi 5) posiine: Gio posiine oi agiburaŋ paio bakiminde embimbiŋgakimiŋ. Eebobo posiine oŋuakoŋ Anutureo sagaga. Anuture kajeqouŋ ŋiŋigo oi 6) roosiŋine eru 7) qembibiineke fukegobi. Holy (set apart) buŋo goine oi 8) Anuture biŋe, 9) Anutu oŋuine. Biŋe Quraŋ Buk oi qembibiineke.
Holy buŋore fuŋne oi iŋi: Ya mo oi sembene sosowo oone osoeru boroiŋ gabi agiburaŋgone gbagbagaru fuŋine mo fukeru iŋoyoŋe akoŋ (set apart) Anuture akoŋ pega. Anutuji more agiburaŋ bokega ine, iŋoji posikeru poretiŋgame Moroine Tiriine maŋineo ruame gboreru furuine eru gbagbataeŋine fukeiŋ.
2) Moro Tiriine (Holy Spirit)
Moro Tiriine oi Anuture Moro. Iŋoreo wunuŋ me bapeboriŋ mo so yobu pega. Iŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, oi dobe noberu boburo nobeko maŋkekerisie gogo gogobeneŋ.
Moro Tiriineji bogunu ba dobega (anointing of the Holy Spirit)
Oŋu eru maŋine joineke fukeme Anuture gio fiine akoŋ baega.
3) Yauŋmoriri (grace, marimari)
Noŋuŋ ya fiine raugakimiŋ ore so oŋu so fukegobeneŋyoŋ, Anutuji jibu maŋ aŋire so mo ŋonemaiŋ eru ŋone noberu emboŋ eru yauŋine mokemoke yobu noreiŋgo manega.
4) Ŋonemaiŋ (mercy)
Moji ya eru buŋonoŋunji komega. - Pasowa: Ŋonemaiŋ kombaŋ,
5) kuriri, tinabiŋe, kuririquraŋ, usuŋ, (glory)
Ya oi kuririineke. Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke. Anutu kuririquraŋineke eru usuŋineke.
6) Anuture yombeŋ, maŋririgaŋ, rosi, aari (God’ s wrath)
Jon 3.36 Agiburaŋ ebeneŋ Anuture maŋ rigaŋgame rosiine painoŋuŋgo ruako roperu peiŋ. Manjoko enoreegayoŋ, agiburaŋnoŋunde eru maŋine rigaŋgaega.
7) Agiburaŋ (sin)
Anutu Tiriinere maŋ aŋi qaku oduregobeneŋ, oi ya mimiine. Maŋine rigaŋgame geoine bokirieme painoŋuŋgo ropega. Baka (mistake) oi buŋo afaine. Anuture buŋo korore eru fofori gburugburu nobeega.
Agiburaŋnoŋuŋ iŋi mifukekimiŋ:
O Anutu tiriine, noŋ ŋiŋigo kekesiineji gore jiŋo maio dimago. Noŋ fukeboŋgone fuŋgaru sembene fuŋine fuŋine eku beugoo baku goboŋ. Ore eru goji Yesure yauŋmoririre eru agiburaŋne boke nareigoŋ. Boke nareru Biŋe buŋogo poretiŋ nonde maŋgo ruaru botiŋ nuigoŋ. Usuŋgoji gogone botiŋgako soine gboreru gore gogo gariineo roperu gobemiŋ. Oi foriine.
Pipirue buŋo
Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ boke ŋarega. Iŋoji Madeine moakoŋ oi noŋunde agiburaŋ posikeiŋ ore eru soreme moreŋgo wakiya. Wakiru yauŋmoririine noreru agiburaŋnoŋuŋ jurega. Oi manesiŋ ganimiŋ. Oi manesiŋ gabi iŋoji oga ŋabeme kiŋariŋpuine fukebi Moroine Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruaiŋ. O Ofoŋ, oi niŋoreo oŋu fukeine.
8) bapeboriŋineke, biriqepoŋineke, (demon possessed)
gemoineke, faŋfaŋ gemoineke, gemoji mi bibiine kipeme biriqepoŋ fukega
9) 1) munaŋ qame 2) qowirieru 3) seŋgiŋbaŋgiŋ fukega, 4) maŋine kerisieru 5) Sombunde biŋe fukega, 6) ŋeji yaberu 7) bomukuru 8) ogagaru 9) sabareko 10) fiaga = orogaga. Salvation, save, get saved, rescue, kisim bek
Moji rosi yoŋore meo rakame ogoineji oi bomukuru ŋeji gaga. Ore so sembene baru Satande meo rakaru sibiriganimiŋgo ore eru maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ine, Yesuji agiburaŋnoŋuŋ bokeru munaŋ qa noreru komegone bomukuru oga noberu gogo sanaŋineo rua nobeiŋ. Misi korugo egu rakakimiŋ ore sabare nobeko qowirieru fiaru Sombunde biŋe fukeru paibe roperu seŋgiŋbaŋgiŋ igoriŋ gokimiŋ.
10) Munaŋqoqo Rauine (Hibru buŋoo) Mesia, (Grik buŋoo) Kristo. (Saviour, Messiah, Healer, Restorer)
Iŋoji agiburaŋ, baka, jibe, bapeboriŋ, yobiŋ, tiŋtuŋ, siŋsaŋ kokoi mamane, kome eru sembene goine sosowo oone babaaŋ ba noreru gogo gariine noreko sanaŋgaru gokimiŋ. Kajeqouŋ ŋiŋigo Munaŋqoqo Rauineji fukeinde buŋo ronekoŋ mibuŋ, Yesuji ore so fukeya.
11) yake mane sembeaga (regret, feel sorry, be penitent, repent, do penance, rue)
Moji fuŋine sembene mane mukuru agiburaŋ gogoine ŋadi gaku Anutuji oi bokeiŋgo oŋga wosiru maŋ aŋiine boyobeiŋgo miga.
12) Sombunde ki mendaine (confession)
Ore mobeine yoyoka: I) Agiburaŋnoŋuŋ mifukebeneŋ (mitaniŋgabeneŋ) II) Anutuji oi bokeko manesiŋ gagobeneŋ. Manesiŋ garu “Oi foriine,” miku manebeneŋ Anutu Sombuŋgo goga, iŋoji iŋoyoŋe miposike norega, oŋu fukeiŋ.
Kamasiine yokaomo: 1) Kadi riribeneŋ, oi niŋonoŋe akoŋ soŋsoŋgo Anuture mifukekimiŋ (mi taniŋgakimiŋ), 2) Anuture gio bobo more yobiŋnoŋuŋ mifukebeneŋ (mifukekabeneŋ) soŋsoŋgo peine, 3) maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore jiŋo maio agiburaŋnoŋuŋ totogo mifukekimiŋ. Kristoji agiburaŋ kipekimiŋ ore eru piruekiminde usuŋ me ki yoyoka oi kiŋariŋ niŋore meo ruame pega. Mat 16.19; Jon 20.22-23
Mande ogo babapi niŋoji Anuture maŋ aŋire buŋore so gio babeneŋ moreŋgo eru Sombuŋgo foriineke fukeega. Ofoŋ Yesuji iŋoyoŋe baega, ore so eega. Ore eru mimipaŋ buŋo qomuku agiburaŋ egobeneŋ, oi mane sembeaku gogo sembene ŋadi gaekimiŋ. Oŋu ebeneŋ agiburaŋnoŋuŋ miposikegobi moke poreru maŋkekerisie kufufunde sa maŋineo rua nobeega. Oŋuyoŋ, mo moji maŋkekerisie so eru kosa goga, iŋore agiburaŋ ruako paiineo peku tebu tiriine kubaine egu nokimiŋ ore sabare noreega.
13) Mamanesiŋ (faith, bilip, trust, mamanasiŋ)
Niŋore mamane sanaŋine fuŋine fuŋine pegayoŋ, Anutu manesiŋ gagobeneŋ, oo maŋnoŋuŋ karieme gogonoŋunji qopieko qowiriekimiŋ. Sakinoŋuŋ babokiri eru qodunoŋuŋ roŋguŋgo qosiŋgaegobeneŋ, ore so maŋnoŋuŋ kerisieru Anutureo qosiŋgakimiŋ. Anutuji mamanesinde yauŋ noreko oiji kitiŋ noberu oga noberu iŋoyoŋunde qorumaŋ maŋgo rua nobeiŋ. Mamanesiŋ paiineo oŋga wosibeneŋ mosi qoqowirie fukeega. Mamanepaŋ buŋo oi bokekimiŋ. Mamanesanaŋ oi maŋyokaineke.
Mamanesiŋ buŋo (Mamanasiŋ dâŋ)
Noŋ Mama Anutu manesiŋ gago. Iŋoji usuŋ sosowore Rau goku Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya.
Noŋ Yesu Kristo manesiŋ gago. Iŋoji Anuture Made moakonji goku Ofoŋnoŋuŋ fukega. Oi Moro Tiriineji qowirie teko ŋigo jeŋoŋ Mariaji kuagaru roya. Roko goku gawana Pontius Pailotre damaŋgo joiserereŋ maneko maripoŋgo qabi komeko yaŋgabuŋ. Yaŋgabi komere misoŋ kaeo rakaru goku una yokaomo fukeko komegone pakereya. Pakereru goku Sombuŋgo roperu Mama Anutu, usuŋ sosowore Raure me furoineo ŋega. Ŋeru goku oone kirieru wakiru gogobeneŋ eru komekiine noŋunde buŋo mitariiŋgo wareiŋ.
Noŋ Moro Tiriine manesiŋ gago. Iŋoji ŋiŋigo gbagbataeŋine qoju noberu kipe nobeko maŋkekerisie kufufuŋ fuŋine mo yasogo moko fukeru gogobeneŋ. Oŋu gobeneŋ agiburaŋnoŋuŋ bokeega. Bokeru gome komebeneŋ komegone bogbore nobeko sakike pakereru gogo sanaŋine tatariine tomiri go ropekimiŋ. Buŋo oi foriine.
14) buŋo qoqomuku, keta, mamanesiŋine tomiri (unbelief)
Ŋiŋigo kubu yoyoka gogobeneŋ: maŋkekerisie me mamanesiŋ ŋiŋigo eru mobeineo maŋkekerisiere yauraine me keta eru buŋo qoqomuku ŋiŋigo.
15) oori (hope)
(ya fukeiŋgo) origaru odigaga
16) oŋgawowosi (prayer)
Anutuke mimane. Anutu buŋonoŋuŋ ojibeneŋ buŋoine miko maneegobeneŋ. Qoqodure tina oŋgawowosi ore maŋineo oŋgawowosi yo iŋiine iŋiine pega: Maŋnoŋuŋ qojugaru noŋunde 1) karieru 2) weuku 3) daŋge miku 4) miteŋ garu (praise) 5) Anuture ohowe baku (worship) 6) goine yoŋore eru oŋga wosiegobeneŋ (intercession).
Ofonde oŋgawowosi
Niŋore Mamanoŋuŋ, go Sombuŋgo goge. Gore tina tiriine peine. Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine. Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, ore so moreŋgo oŋuakoŋ fukeine. Muŋambere uqonoŋuŋ oi sonoŋuŋgo noreigoŋ. Goineji agiburaŋ enorebuŋ, niŋo oi boke yaregobeneŋ ine, go ore so niŋore agiburaŋ jure noreigoŋ. Eesoigo egu waki nobeiŋ ore sabare noberu Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ. Go gake qorumaŋ Rauine, usuŋ Rauine eru kuririquraŋ Rauine oi damaŋine damaŋine go wapeku gomeŋ eru tatariine tomiri go ropemiŋ. Oi foriine.
17) manjoko, manji jojoko, maŋyauŋ (love, pasin bilong givim bel, maŋjauŋ )
Anutu manjoko Rauineji manji jojoko enoreme maneru kerisieru Anutu manjoko eteru buŋoine reŋgaru ŋiŋigo goine oŋuakoŋ manji jojoko eyareekimiŋ. Manjokore usuŋ oi ropekiine eru tatariine tomiri. Oi rosi eru sembene sosowo gbiŋ eru yadureega. 1 Kor 13
Anutu manjoko etekimiŋ me mata, iŋoji jibu (furiine tomiri) damaŋ so jojoko enoreega, oi agape love. Ŋiji ŋigore eru aŋi maneru porega, oi eros love. Rorobaba egobire, oi sex love. Oogo ee egobeneŋ, oi fileia love. Kantrinoŋuŋ me kaenoŋuŋ maŋyauŋ eru oteegobeneŋ, oi maŋkikipe (filantropic love). - Dear: yoro ogo, wombuŋ ogo, mimipaŋ ogo.
18) Bobiaŋ Biŋe (Gospel, Biŋe Biaŋ)
Bobiaŋ Biŋe oi moakoŋ eru ŋi yokayokaji oi quraŋgabuŋ, tinayaŋuŋ Matyu, Mak, Luk eru Jon. - Law: Kadi buŋo. - Prophets: Kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ
19) jijibuine (false)
Kajeqouŋ ŋiŋigo me buŋo qaqajijibuine oi edobodo, kekesiine, iŋgoŋmaŋgoŋine, ropeqo-wakiqoineke; fruitless: gipeine, aputa, abutaine
20) Anuture qorumaŋ (God’s Kingdom, Anuture uumaŋ)
Oi moreŋ me sa mo matayoŋ, ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisieru Satande gemo sa bokeru Anuture qakatobi siŋaŋ yabeko buŋoinere rurumaŋgo sa oo gogo sanaŋine gogobi. Jiki ore kamasiine sosowo fuŋine mo oi Sombuŋ maŋineo roperu ŋonekimiŋ.
21) Satande gemosa (Kingdom of Satan)
Satan oi nemu qoruine. Ore eru iŋore jokoronde gemo sa migobeneŋ. Deiwidre kantri sa (Kingdom of David); Papua Nuginire moreŋ sa
22) doeine baga (redemption, ransom)
Rosiji ogonoŋuŋ qafagaru roko furi ruaru doeine babeneŋ pirueko kirieru wareiŋ. Yesuji iŋoyoŋunde saki fu ruaru duenoŋuŋ baya.
23) Anutuji furinoŋuŋ baku ro nobeko ogopuine fukekimiŋ, Rom 11.15, (reconciliation, atonement)
Iŋoyoŋe furi eko buŋonoŋuŋ komeko Anutuke oogo fukekimiŋ, penaroŋnoŋuŋ keririega.
24) Anutuji more buŋo mi tarime posikeiŋ. (justification, be put right with God, get righteous, pasin bilong kamap stretpela)
Moji yake mane sembea eko Yesure dariji kefagame Anutuji dari ore eru agiburaŋine bobokeine oi moke so ŋoneiŋ. Agiburanji mande kambaŋ mariku baku wonuŋineke fukeko dariineji jureko gbagbataeŋine fukeko oŋuine akoŋ ŋoneiŋ. Oŋu fukeko Anuture maŋ ririganji munaŋgako maŋineji tariiŋ. - Unrighteous: kekesiine penaroŋineke
25) (ro osoeru) bagbagbagaga (sanctification, pasin bilong kamap holi)
Niŋonoŋe jukuwi wuwunuŋnoŋuŋke gogobeneŋyoŋ, Yesure dariji jure nobeko Anuture jiŋo maio gbagbataeŋine fukekimiŋ. Gbagbataeŋine fukeru eebobo posiine (holy) yobekimiŋ. Gogo wunuŋineke oi fofori misombeŋ eru useekimiŋ. Oi maŋyoka matayoŋ, damaŋ so Yesuke qakatoru dimakimiŋ. Hib 10.10
26) maŋkaje (conscience)
Anutuji saŋu eega, oi maŋkajenoŋunji manekimiŋ. 1 Tim 1.5, 19 Maŋkajenoŋunji fuŋnenoŋuŋ barariŋga noreru buŋonoŋuŋ kitiŋgaku miega. Apo 24.16 Iŋoyoŋore maŋ (kaje) oiji Anuture buŋo kitiŋgaku miega. Jon 8.9 Anutuji mo ŋoneru “Sagaga,” miko maŋkajeineji maneko fiaga. Apo 23.1 Maŋyoka bokeru maŋnoŋunji egu kejigaiŋgo ore sisiŋaŋ ee ekimiŋ. 1 Tes 3.9
27) maŋkekerisie ŋi eru ŋigo, Kristore ogo (Christian, kristen)
Maŋkekerisie kufufuŋ (congregation), maŋkekerisie pi (miti pi), maŋkekerisie tutumaŋ (Sande lotu), Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ (Bible, Christian Sriptures), maŋkekerisie ŋiŋigo (Christians)
28) kiŋariŋ (disciple, disaipel)
Kiŋariŋ oi qaqajire keririŋgo boyoberu aŋibaŋi goku mamaneine qaqaji eku gio baku kegborebi gogoyaŋunji qowirieru qopieega.
29) kajeqouŋ ŋiŋigo (prophet)
Kajeqouŋ ŋiŋigo oi ya fukeiŋ, fukega me fukeya, ore biŋeine eru fuŋine oi Anutuji maŋyaŋuŋgo ruame maneru iŋore minebobo fukeru ŋiŋigo noŋunde barariŋga noreru totogo miegobi. Damaŋ goineo ŋiŋigoji gurimbobo oi useru kanegaru raru yabebi komebuŋ. Yesu iŋoyoŋunde kaepuji kajeqouŋ buŋoine bawaki eyarebuŋ.
30) Sombuŋ mimerereŋ (angel, ensel, aŋelo)
Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji Anuture mi reŋgaru gemokaku kiso eru ŋiŋigo bapi noberu kiŋaŋ qa noreegobi. Hib 1 Goineji biŋe ruabi goineji jigo qabi goineji gioyaŋuŋ fuŋine fuŋine baegobi.
31) Mitimeso (baptism)
Damaŋ so obu rauegobeneŋyoŋ, miti meso oi Anuture moge. Oi ya soguine. Oi eyomboŋ gogoineke (sacrament). Maŋkerisie buŋoke so qodureru obuji akoŋ rau norenobuŋ ine, oi obu mo omaine fukena. Maŋkerisie buŋoji obu yobu oo mibeneŋ kefagaru mifiako oiji foriine fukeega. Mitimeso raubeneŋ, niŋoji una so agiburaŋnoŋunde eru mane sembeaku maŋnoŋuŋ kerisieekimiŋ. Maŋnoŋuŋ raŋgbaineji obuo rakaru noru komega sigoine kejigame kamasi fukeko tifeineo maŋ gariineji gboreru sogueko Anutuke keririŋgo goekimiŋ. Rom 6.4; Tai 3.5-7 Mitimeso oi maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ore ateine moakoŋ rau norebi Moro Tiriinere usunji maŋnoŋuŋgo gio baega. Mitimeso raraure fuŋine so reŋgaru maŋnoŋuŋ so kerisiekimiŋ ine, jibu sibirigakimiŋ.
32) Tebu Kubaine (Holy Communion)
Ofonde tebu kubaine (tiriine): Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesu iŋoyoŋunde dari fu ogopuine noŋuŋ poroŋ eru wain obuineke nokimiŋ ore iŋoyoŋe ruaru mitari noreya. Luk 22.14-20 Oi eyomboŋ gogoineke (sacrament). Buŋo yoji foriine mitaniŋgaga: Ŋoŋore due baku kisiŋgaya eru ŋoŋore agiburaŋ posikeiŋgo ore mitariru ruaya. Moji buŋo ore maŋyoka ega ine, iŋoji tebu noiŋ ore so, so fukega. Ore eru Ofonde buŋo manesiŋ garu foriine bofukekimiŋ. Maŋnoŋuŋ fofori so osoeru kerisieru Ofonde tebu kubaine kosa nokimiŋ ine, Anutuji geoine bokirieme yobiŋ painoŋuŋgo ropeiŋ. Goineji kome forebuŋ. 1 Kor 11.30; Apo 5.5, 10
33) mifia (blessing)
Mifia oi mi-booro buŋo. Yare Anutu oŋga wosibeneŋ iŋoyoŋunde usuŋ paio miko me mifiako touŋmoririke fukeiŋ. Rone “bureŋgaga” mibeŋyoŋ, Yesuji bureŋ mimi ŋi mata. Iŋoji usuŋ sosowore Rau fukega ore bureŋ so egayoŋ, mifiaine boroiŋga noreega.
Aronde mifia buŋo, Jare 6.24-26
Ofonji mifiagaru sa kipe gareine. Ofonji jiŋo tatamaineji batamae guru yauŋmoririine gareine.
Ofonji jiŋo maiineji mai guru womo egareine. Oi foriine.
Aposol yoŋore mifia buŋo, 2 Kor 13.13
Ofoŋ Yesu Kristoji yauŋmoririine ŋareme
Anuture manjokoji maŋgo eŋareko
Moro Tiriineji sosowo dobe ŋabeko maŋmoakoŋ eru aŋibaŋi goinebi.
34) Qorumaŋ eru morende Ŋi foriine (Son of Man, Man tru)
Kajeqouŋ ŋi Daniel eru Ezekiel yokoji tina oi miku “Anutuji Munaŋqoqo Rauine soreme moreŋgo fukeiŋ,” miku quraŋgabu. Yesuji iŋoyoŋunde tina sumuŋine oŋu miko Juda yoŋoji oi so mane taniŋgabuŋ. Ŋi sosowo noŋuŋ ŋi more made gogobeneŋ, ore eru so miga. Yesuji moreŋ ŋi noŋunde so dari fuineke fukeru jibu Anuture Made oŋuakoŋ goya. Ore eru Anuture mi damaŋ so reŋgaru agiburaŋ mo so eru gogo sanaŋine moreŋgo goya. Moreŋ ŋi foriine goya ore eru ŋiŋigo noŋunde yobiŋ soine mane foreru koboega.
35) suanjeŋ (rorobaba ee) eru ŋoe ŋonuŋ gogo (marriage)
Jen 2.24 Ŋoe ŋonuŋ gogo oi Anutuji mitigako ŋoe ŋonuŋ fukenimire buŋo oi Anutu eru ŋiŋigo jiŋo maiyaŋuŋgo totogo mikimiŋ ore so. Maŋ aŋiyakunji totogo fukeko mimipaŋ buŋoyakuŋ mibire yokore oŋga wosibeneŋ Anuture mifiaji yokoke dimaiŋ. Oŋu araŋ ba ŋatebeneŋ jijibu jikiboti so fukeiŋ. Ŋoe ŋonuŋ gogo oi gbagbataeŋine, (kubaine) eru kadi riribire yobiŋ paiyakuŋgo ropeiŋ. Goineji jibe soguine bofukebuŋ. Jen 12.17 Kokoineji kabata fukeru gobuŋ. Hib 13.4 Ŋoe ŋonuŋ oi siŋaŋ garu miriŋbobo naduŋgaduŋ eru go roperu komenimi. Yesuji bagbagbagaru dobu kipe yateru Ofoŋyakuŋ fukega. Boboke ee oi Anuture maŋ aŋi matayoŋ, jikibotire eru jibu fukeega. Mak 10.2-12 Moji maŋine kerisieru maŋkekerisiere yaura ŋigo me ŋi mo so roine. 1 Kor 7.39b
36) kikitiŋ naduŋgaduŋ eku sasanaŋ bofukekimiŋ (edification, build up ourselves)
maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru babasanaŋ ee ekimiŋ, maŋnoŋuŋ kitiŋgaku bomogaru ba sanaŋgakimiŋ.
37) Bal
Bal oi Keinan kantri yoŋore nemu. Yoŋoji oi dabe teru ohoweine baku miteŋ gabi Israel yoŋoji warebuŋ. Anutuji yauraine kufufuŋ oi yaberu Bal alatayaŋuŋ eru nemu gboŋyaŋuŋ ketotienimiŋgo mitiga yareyayoŋ, yoŋoji buŋo oi qomukubi goineji fuŋgaru Bal oŋga wosiru miteŋ gaku gobi Anuture maŋ rigaŋgaya.
38) Jojofo buru (raŋgbaŋine eru gariine) (Covenant)
Hibru gaŋ 8 eru 9. Agiburaŋ ebeneŋ ŋiŋigo eru Anutu botunoŋuŋgo ruge fukeko maŋine rigaŋgako rosi painoŋuŋgo roperu pega, oi moji kepieko Anutuke maŋmoakoŋ eru oogo ekimiŋ, ore jojofo buŋo buruine. Mosesre damaŋgo Anutuji jojofo buru ruame raŋgbaŋine fukeyayoŋ, Yesuji jojofo buru gariinere siŋaŋ fukeru komeya. - Ark of Covenant: jojofo burure katapa. Ore maŋineo jojofo burure ya sosowo siŋaŋ gabuŋ.
39) boji soriŋ (temple)
Damaŋ yoo boji so rigaegobeneŋ ore maŋkekerisie soriŋ miegobeneŋ. Sombuŋgo boji so rigaru maŋkekerisie tariko ore soriŋ tinaine mimiteŋ soriŋ miegobeneŋ. Bara 3.12; 21.22
40) ohoweine baku miteŋ gaga (worship)
Daberu (bow down, kneel before God) Anutu manejijiweru maŋfuŋgo rabeneŋ ŋonemaiŋ noberu yauŋmoririine noreiŋ.
41) kambaŋ seri ako (tabernacle)
Moreŋ buroineo wareru boji soriŋ yayabaine oi kambaŋ seriji babuŋ. Oi afagaru kakariŋ baku koboru raru kae gariineo moke igodoŋgaru kefagaru gobuŋ. Keinan moreŋgo wareru Jerusalem oo boji soriŋ sanaŋine baku kambaŋ seri ako oi bokebuŋ.
42) mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakarega (preach)
Anuture buŋo gio ore mobeine yoyoka.
43) Soriŋ gio siŋaŋ (priest, pris)
Iŋoji ŋiŋigo eru Anutu botunoŋuŋgo kekeriri gio baku oŋga wosiru kajeqouŋ miku boji rigako pesiŋ ruabi qojugaru mobeine iŋoyoŋunde baku goya.
44) Soriŋ gio ŋi (levite, liwait)
Anutuji mitigako Liwaire osigida yoŋo boji sorinde kiŋaŋqoqopu fukebuŋ. Ore eru moreŋ mobeine so yarebi kubu goine yoŋoji moreŋyaŋuŋke goku kitiŋ yaberu gobuŋ. Munaŋqoqo giore buruji qopieko jojofo buru gariinere damaŋ yoo tinayaŋuŋ Miti giore babapi (deacon) eru Miti giore babapi ŋigo (deaconess) miegobeneŋ.
45) Maŋbapakare ŋi (evangelist)
Maŋbapakare ŋi iŋoji Anuture buŋo mi taniŋgaru ŋiŋigoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapakareega. Goineji maŋyaŋuŋ kerisieru agiburaŋyaŋuŋ mifukebi bapi yaberu gurimba yareega.
Sorekiine me sosori ŋiŋigo yoŋoji jorigo raru gio baegobi.
46) Soriŋ kaunsol kubu (Sanhedrin, kaunsil)
Kantrire minebobo yoŋore buŋo koro ropekiine oi Juda yoŋore “parliament.” Buŋo siŋaŋyaŋuŋ oi soriŋ gio siŋaŋ qoruine. Kantrire minebobo 70, patiyaŋuŋ fuŋine fuŋine, yoŋoji tutumaŋyaŋuŋ eru buŋo gio baku mikiperu kufufuŋ mitiga yareru gobuŋ. Usuŋ foriine oi Rom kotu ŋiŋigo yoŋore meo peya.
47) Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) (Pharisee)
Farisi yoŋoji pati mo gobuŋ. Yoŋoreone kokoineji soriŋ kaunsol kubu (sanhedrin) maŋineo kantrire minebobo fukeru gobuŋ. Mosesre Kadi buŋo fiine akoŋ maneru jikigaru yoŋoyaŋunde mimiti boakoŋ bofukeru qodureru oi oŋuakoŋ boyobebuŋ. Buŋo sosowo oi yameŋ keku “Anuture jiŋo maio sagaga,” miku oŋu manesiŋ garu ŋiŋigo qaji yarebuŋ. Qaji yareku ŋiŋigo goineji mimiti buŋoyaŋuŋ oi so maneru oma qouma gobuŋ, oi babawaki eyareru yoŋoyaŋunde saki baropeku (sakibobo) gobuŋ. Oŋu goku fiine akoŋ Anuture oŋga wosiru uqo sowo goku pesiŋ ruaru meyaŋuŋ jureru oŋu eku iŋoyoŋere munaŋ qoqo eku gobuŋ. Oŋuine oo Anutu munaŋqoqoinere fuŋine foriine so mane taniŋgaru Yesu odureru tiŋtuŋ fukebuŋ. Ŋiŋigo goineji Yesure ŋadio raru boyobebuŋ, oi ŋone yaberu kane yabebuŋ. Yesuji Anuture mosi qoqowirie bako igosisi eku “Kadi buŋo odurega,” mibuŋ. Yesu buŋore budunji poreru esoi eteiŋgo ore wareru gufukopari buŋo kokoine miku kiso etebuŋ.
48) Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) (Saducee)
Yoŋo Mosesre Kadi buŋo qakatoru “Farisi yoŋoji soriŋ gio fiine akoŋ so baegobi,” mibi pati gariine fuŋgabuŋ. Farisi yoŋoji oŋgawowosi pi so qaji yarebi Sadusi qaqaji yoŋo qoqodure boji soriŋ qoruineo yameŋ kebuŋ. Yoŋore kukure oi soriŋ gio siŋaŋ tinaine Sadok. “Komebi yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku Moro Tiriine eru Sombuŋ mimerereŋ so gogobi, oŋu manesiŋ gabuŋ. Yoŋoji kantrire minebobo fukeru soriŋ kaunsol kubu maŋineo Farisi yoŋoke migobobo eku kekepari eru gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, Yesu qabi komeinde buŋo mitariru damaŋ oo maŋmoakoŋ ebuŋ.
49) Herodre pati (Herodians, lain bilong Herot)
Gawana tinaine Herod iŋoji kufufuŋine eru ogopuine yoŋoke pati mo ruaru Rom gawmaŋ yoŋore politik reŋgaru boyoberu gobuŋ.
50) Zelot pati (Zealot, Selot)
Nesenel Zelot pati yoŋo Rom qoqodure gawmaŋ kiso eru yoŋoyaŋekoŋ didima rokimiŋgo ore gigiraŋ politik eku gobuŋ. Yesure kiŋariŋ mo tinaine Saimon oi Zelot politik ŋi goya.
51) Sisa-kiŋ koito (Ceasar, emperor, sisa)
Sisa-kiŋ koito oi Rom qoqodure kantri (empire) siŋaŋ yaberu ŋi koitoyaŋuŋ goya. Kiŋ koito Herod eru gawana Pailot oi iŋore muraŋyoka fukeru Juda ŋiŋigo siŋaŋ yabebuŋ.
52) Reka ako barabuŋ (Feast of Shelters or Booths)
Jon 7.2 Juda yoŋore bobosu jeribari kombaŋ oi gosa so iŋi ruabuŋ: Wain gioyaŋuŋgo raru yo rekaine roru akoako qaku oo peku una 8 jerieru kombaŋ ŋeku gobuŋ. Una tatariineo jeribari ropekiine ebuŋ. Ronekoŋ moreŋ buroineo gosa 40 ore so kambaŋ akoyaŋuŋgo peku wareru gobuŋ, oi manesuku jeriebuŋ. Lew 23.33-36, 39-43; Dut 16.13-15
53) damaŋ so dimaga, yameŋ keku ega, buŋoine damaŋ so boyoberu bomukuga (faithful)
Faithful buŋo goine: bose-qosembeine tomiri, bebetaŋine tomiri dimaku yameŋ keku baku akoŋ baga, poretiŋ gio baga, mamanesiŋineji so gbaŋiko qiŋ keru dimaga
54) tuturiine tomiri (firm)
qiŋ keru baega, dimaku sanaŋgaga,
55) midobodo (flattery, pretended friendship, deceit)
Oogo kamasi buŋo fiine soine miko fukegayoŋ, foriine tomiri.
56) kabata (miserable)
Agiburande furi oi kabata.
57) suroŋ, dukuŋ (stingy)
dukuŋ beukoro, ŋonesase. Moji yaine pega, oi goine yoŋore boroiŋga yareiŋgo takigame iŋoyoŋere akoŋ sabareega. Oi wiriine akoŋ (generous) mata.
58) omboŋ eku roru roiŋgo sase ega (greedy)
kudi qaku, ŋonesase. Yaine (moreŋ, uqo, obu, yo, pi gio) pe foregayoŋ, jibu goine yoŋoreone oi jikigaru raugaiŋgo sase eega. Iŋoyoŋere bojiqojibu eebeminde maneega. Ya sosowo iŋoyoŋunde akoŋ raugaiŋgo biabia maneega. Ef 4.19 Ya pe tegayoŋ, jibu oi jikigaru bojiqojibu roiŋgo yameŋ keega. Goine so manesu yabeegayoŋ, iŋoyoŋunde biŋeji sogueiŋ ore jigo qaega. Oi kantri sosowo noŋunde yobiŋ qoruine.
59) anda ega (covet, mangalim)
ŋoneaŋi manega, ŋoneru aŋiine manega
60) anda (envy)
more ya robemiŋ ore sase ega
61) mamane ŋi eaduineke (cunning)
Goine eadu yabeiŋ ore so maŋgboroŋine soguine pe tega.
62) manji popou, manji manetiqoti (jealousy)
Moji ogoineji odureru fiaru touŋmoriri fiine bofukeko iŋore eru manesembe maneega. Buŋo mimiji nadureme gadureboŋ, buŋo kipoŋ miku ŋadiqoqo ega, more eru maŋine qaga.
63) maŋkekerisiere kekegbore (religion)
Ŋiŋigo sosowoji mande gio oi me oi baegobi. Goineji gemokaku bomunaŋ yareniminde gio baegobi, ore tinaine animism. Maslim, Hindu, Komyunist eru kubu goine yoŋoji mamaneyaŋunde so mande gioyaŋuŋ baku maŋkekerisiere kekegbore (religion) eegobi. Puto gio yoŋo oi mamaneyaŋunde so baegobi. Kokoineji Anuture buŋo eru morende mamane goine oi qodure yapebi jijibu fukeega (syncretism).
64) mande kekegbore (godliness)
Kristo oŋuine goiŋ ore eru ba gborega, Anuture gogo sanaŋine kegborega, Anutu biŋe buŋoinere so gogo gbagbataeŋine goga, Anuture biŋeo furu goga. 2 Pi 1.3
65) Seŋgiŋbaŋgiŋ moreŋ (paradise)
Adam eru Ewa yokoji seŋgiŋbaŋgiŋ moreŋgo goku jeribari eru agiburaŋ ebire Anutuji yobe yapeme rakabuyoŋ, jiki maŋkekerisie yoŋoji Sombuŋgo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ kaeo gonimiŋ.
66) gogo aŋgiŋineke (ungodliness)
yauraine gogo, Anutu ŋadi gaku gogo, noŋunde aŋigo gogo, gogo wuwunuŋineke.
67) kome kae (Hades, ples bilong daiman)
kome kae (maŋkekerisie yoŋore kome kae), komere misoŋ kae (maŋkekerisiere yauraine yoŋore kome kae)
68) salfa ko (sulfa, brimstone)
Salfa ko yoŋuŋine oi rigabi boruŋ sanaŋine jako kouine sembene fukeega. Oi soine bopisigabi paora fukeko oiji yagaŋ tebere korunde paora baegobi.
69) oori tomiri, (desperation)
Jikigaru goiŋgo embimbiŋgabemiŋ. Oŋu manesuku manemeja maneru koŋkoŋ soguine manega.
70) bakare buŋo tomiri (blameless)
Goine yoŋore jiŋo maio posiine fukega.
71) gojiqaqaine (ripened, mellow)
Uqo sauesaueine goji qaga. Gio rauine oŋga wosibeneŋ gio ŋiŋigo bofuke yabeko raru foriine ro qojuganimiŋ. Mat 9.37-38
72) qohoŋ iru (vision)
Moroji ŋiŋigo mo kesueko jiŋoine kerisieme sasako iru ŋonega.
73) maŋkekerisiere sasaki gogo (hypocricy)
Maŋine mobeine sowo (buŋoji me mosi goineji) kerisiegayoŋ, foriine tomiri. Skin kristen yoŋo maŋ raŋgbaŋineo gogobi. Yesuji buŋo sanaŋine yobu oiji miyareya. Mat 23; Mat 6.2, 5, 16
74) sisikoŋkoŋ (trouble, affliction, suffering)
(mande) koŋkoŋ, (sakire) ŋeriŋetataŋ, joiserereŋ,
75) mimipaŋ buŋo (commandment, oath, vow)
Buŋoine mimipaŋ buŋoji mi sanaŋgaga. Buŋo oi odurekimiŋ ore so mata. Mat5.33-37
Anuture mimipaŋ buŋo me yoyoka (10) Eks 20.1-17
1. Nonji Anutu, gore Ofoŋ fukego. Nonde keririŋgo nemu ya goine mo so roru goigoŋ.
2. Anutu Ofoŋgore tina mo so miku bosembeaigoŋ. Moji tinaine bosembeaiŋ, iŋo Ofonji so akigaiŋ.
3. Kombaŋ damaŋine kubaine peiŋgo manesuigoŋ.
4. Mama maŋgogo araŋ ba yateeigoŋ. Oŋu ende Anutuji touŋmoriri gareko moreŋgo damaŋ joroine go komemiŋ.
5. Mo so qande komeine.
6. Boesau so eigoŋ.
7. Ya kiaŋ so roigoŋ.
8. Mo migoiga so eteigoŋ.
9. More merofu yare sase so eigoŋ.
10. More ŋonuŋ, kiŋaŋqoqo me kaneŋ joma yare sase so eigoŋ.
Anutuji mimipaŋ buŋoinere uruŋu nojime pega:
Nonji Anutu gore Ofoŋ fukego. Noŋ usuŋneke gogo ore eru ŋadi nuegobi, yoŋore agiburande geo oi ŋaso odumade eru osigidapuyaŋuŋ bokirie yareebemiŋ. Oŋuakoŋ ŋiŋigo kubuine kubuine maŋyaŋunji jojoko enareru buŋone reŋgaegobi, yoŋo mifia yareebemiŋ.
76) jojoko eru mimipaŋ buŋo (promise)
Ya ebeminde buŋo kipega. - God’s will: Anuture maŋ aŋi.
77) maŋkekerisiere yauraine, buŋo qoqomuku, jauba (heathen, haiden)
Ŋiŋigo oŋuine oi Israel eru kantri sosowoji afaine mata gogobi.
78) (Juda matayoŋ,) kotu kantri niŋoji (gentiles)
Niŋoreone goineji maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ goineji jikigaru maŋkekerisiere yaura gogobi.
79) rambaŋ nigiŋine tomiri (free)
Buŋore nigiŋ me nigiŋ mogone keŋgoroŋgaya. (Free men and) slave: (goineji yoŋoyaŋunde gio babi goineji) rauyaŋuŋde kiŋaŋ mo qaegobi. Kiŋaŋqoqo rauineji ŋiginji kipeme kiŋaŋine furiine tomiri mo qaku wakiqoqoine fukega. Gal 5.1
80) beufi qa tega (refresh)
Monde manji yobiŋgame ogoineji beufi qa teme sagaga. Flm 7, 20
81) aŋi sanaŋine bofukega me bomukuga (satisfy)
Aŋi sanaŋine goine oi fiine, goine sembene fukega. Oi bomukubi maŋyaŋunji tariga.
82) migobobo, gbedioosoe, noigoi, mipemiriŋ (debate, dispute)
gbedigaru noigoi eru migobobo mi manegobi Apo 6.9, gbedioosoe buŋo babokiri mibi roperu wakiega Apo 9.29
83) maŋqoqo buŋo fofoine (revile, insult)
maŋqoqo buŋo gomogofo minorega 1 Pi 2.23
84) maŋine fiaiŋ ore eru janjaŋbumbuŋ odega (please)
Monde manji fiaiŋ ore janjaŋbumbuŋ oderu buŋoine yameŋ keku boyobega. 1 Kor 7.32
85) maŋineji sembeako embimbiŋgaru quŋgaga (stumbling block)
yare eru maŋineji sembeako quŋgaga, mamanesiŋineji gbaŋiru wakiga.
86) Ŋiŋigo qasaueru eru komebi osigidapuyaŋuŋ pakereru oŋuakoŋ komebi oŋuine akoŋ oŋu eru go wapebuŋ.
(from generation to generation) 1 Tes 2.2
87) yameŋ keku, maŋgo eku (especially)
sanaŋgaru baga, fuŋgaru qaga
88) Sembene Rauine moreŋ so siŋaŋ yabeega. (Prince of the World)
Oi Satande tina mo.
89) joma rikaŋine, joma mimiine (beast)
Joma sembene gieŋ kaneŋ oŋuine. Joma mimiine (giant) oi qembibi tatariine.
90) goine ŋone aŋi yaberu goine sure yaberu kiriri moakonji so osoe yareega (discriminate)
Anutuji oŋu so eega. Maŋine poretiŋ, kikoine tomiri.
91) qaqouma (indifference)
Buŋo ore ogoine oi keta, yaurasa, nomenika, baboŋori, qoŋimaŋ, keketataŋ. Bara 15.1
92) yobiŋ mimiine (plague)
93) migoba (resistance, reluctance, recalcitrance, arguing)
Oŋu me oŋu minde iŋoji afagaru qoqomuku buŋo miega.
94) yayaba (temporary)
yabaine,
95) soŋsoŋine (private)
iŋoyoŋe akoŋ, yoŋekoŋ - tumoqoqo (public)
96) reŋ, begi (yoke)
Yoyokaji moko gio babu renji qodure yatega. Begi oi bulmakao yoyokare ubeyakuŋgo ruaru kipebi oiji kereta me kiju poregobire.
97) quraŋ poporiŋine giri mogeineke (scroll with seal)
Ronekoŋ papiare fuŋine so bofukeru gobuŋ. Quraŋ oi lama sakigo quraŋgaru maŋgeŋgaru poporiŋgabi. Sakibe yoŋoji oi kiaŋ egu osenimiŋgo ore goineji oi sopu oŋuine mogeji kiperu soi moge oiji bakatebuŋ. Moji oi sumuŋgaru kesuqosugako ore fuŋine bofukebuŋ.
98) Balam Beor madeine (Balam son of Beor)
2 Pi 2.15; Jud 11 Balam oi kajeqouŋ ŋi mo. Jiki puto gio manjo ŋi fukeya. Damaŋ mogo Moab moreŋ yoŋo Israel kufufuŋ rosi eyarebuŋ. Yoŋore kiŋ koito tinaine Balak Zipor madeine iŋo kiŋaŋqoqopuine sore yabeme Balamdeo wareru buŋoine iŋi mibuŋ, “Goji Israel kufufuŋ qaiso yabende afagaru yabebeneŋ wakinimiŋ.” Oŋu miku kiŋ koitoji moneŋ oteiŋgo mibuŋ. Oŋu mibi rone qaiso yabeiŋgo igogaru takigayayoŋ, jikigaru jiji buŋoji rauko monende aŋi maneru gbaŋiru jibugaru maŋmoakoŋ eru Israel moreŋ ŋoneiŋ ore tuku mogo ropeiŋgo eya. Oŋu fukeko Anuture maŋ rigaŋgame kadio doŋgi paiineo ŋeku rako mimerereŋine soreme wareru kadi kiperu dimaya. Doŋgiji oi ŋoneru egu komeinde kokoi maneru jikigaru raiŋgo embimbiŋgako Balamji mimerereŋ oi so ŋoneru maŋine rigaŋgako doŋgiine ŋoŋoruji qaya. Qako mi mauineji aŋgame moreŋ ŋire buŋo miku Balam miteya. Anutuji Israel kufufuŋ mifia yareko gobuŋ, Balamji oi maneru rone qaiso yabeiŋgo takigaru jiki oi jibu esoigaru embimbiŋgaya. Jare gaŋ 22–24, Bara 2.14
99) Kora (Korah)
Jud 11. Kora ŋi oi Israel mineboboyaŋuŋ fukeko Moses Aron qomuku yateru oyowo ebuŋ. Ore eru Anuture maŋ rigaŋgako moreŋ igoko koru roko aŋgame koru yoŋ fukeko Kora eru ogopuine buŋoqoqo sosowo oi oo ŋeririkeru rakabi gbaga yabeme sibirigabuŋ.
100) Naman (Naaman)
Luk 4.27 Naman oi Siria kantrire mamari siŋaŋ qoruine. Iŋoji damaŋ mogo wako jebeji bame kajeqouŋ ŋi Elaisare biŋe maneru Juda yoŋore moreŋgo wareru Elaisaji sakiine ba posikeiŋgo weuya. Elaisaji oi Jordan obu rendaineo raru obu rauko ateine sewen fukeiŋgo mitiga teme maŋyoka bokeru reŋgaru oŋu eko sakiineji posike foreya.
Mamanesiŋ buŋore mimitaniŋ
I Bobofuke Raunoŋuŋde fuŋne oi iŋi:
Anutuji noŋ eru yareya gogonoŋuŋke sosowo bofuke nobe foreya. Noŋ oŋu iiru eru sakineke, jiŋo kajeneke, kufu meneke bofuke nuya. Oi ŋone “Mane mukubemiŋ,” miku sakine basarigaru maŋ mamaneneke rua nuya. Oŋu siŋaŋ nuru goku saki komoŋ ya me obu eru uqo munjaŋ, soriŋ pi kae, ŋonuŋ odumade nareega. Kesari, kaneŋ joma, moneŋ mebo oi sosowo sakire kikitiŋ, ateine ateine nareega. Ya miinekeo egu ropebemiŋgo siŋaŋ nuku sisikoŋkoŋ sisibiri oone sa kipe nareega. Noŋ iŋore gio so baku rembeŋ gobe Anutu Mama gbagbataeŋineji yauŋmoririinere eru oŋu enareega. Ore eru ore tifeine nondeo pega ore miteŋ gaku maŋ aŋiine reŋgaru kiŋaŋ qa teru gobemiŋ. Buŋo oi foriine yobu noŋ manesiŋ gago. Jon 1.18; Bara 1.8; Jei 2.14-17; Rom 8.28
II Due bobo Raunoŋuŋde fuŋne oi iŋi:
Yesu Kristo Anutu akoŋ fukeru Mamaineke ronekoŋ damaŋ tomiri oo goya. Oŋu go wapeko ŋigo jeŋoŋ Mariaji rome moreŋ ŋi fukeru nonde Ofoŋ fukega. Ŋiŋigo goŋine fukebe boke nuna ore so oi jibu nonde due baku furine baya. Sembeneone eru Satande gbedione boreŋ mebo yaji matayoŋ, iŋoyoŋunde dari gbagbataeŋine oiji kiti nuko joiserereŋ mane komeru pirue nuya. Oŋu eru raune fukeya ore noŋ iŋore qorumaŋ maŋgo roperu poretiŋ fukeru gbagbataeŋine goku miine reŋgaebemiŋ. Iŋoyoŋe komegone pakereru Sombuŋgo roperu Ofoŋnoŋuŋ enoreru goega. Nonji oŋuakoŋ goku komegone pakereru iŋoke damaŋ tatariine tomiri go roperu gobemiŋ. Buŋo oi foriine yobu noŋ manesiŋ gago. Gal 3.26; Ais 25.8; 1 Kor 15.54-56; Ef 3.18-19; Mat 25.40
III Bagbagbaga nobeinde Raure fuŋine oi iŋi:
Noŋ nakene usunji Yesu Kristo manesiŋ garu iŋoke qakatobemiŋgo embimbiŋgaegoyoŋ, Moro Tiriineji Biŋe buŋoji kepore nuru maŋne bapakareru bataniŋga nareega. Iŋoji Yesureo oŋga nareko manesiŋ garu gbagbataeŋine fukeru Anuture odumade fukeru gogo. Moreŋ so Kristore kufufuŋ gogobi eru niŋo oŋuakoŋ iŋi enoreega: Kepore noberu qodureru maŋ gbagbataeŋine banoberu Kristo Yesureo jiki nobeko maŋkekerisie kufufuŋ motoon fukeru gogobeneŋ. Oŋu gobeneŋ Moro Tiriineji noŋ eru ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo noŋunde agiburaŋ ateine ateine yauŋmoririineji jure noreega. Oŋu goku damaŋ tatariineo noŋ eru komebuŋ, niŋo bogbore papakare noberu Kristore maŋkekerisie ŋiŋigo sosowo gogo sanaŋine tatariine tomiri biŋe qa nore foreiŋ. Buŋo oi foriine yobu noŋ manesiŋ gago. Jon 16.13a; Ef 4.4-5; 1 Kor 3.16-17; Joel 2.28-29
Mimipaŋ buŋo (10) me yoyoka ore mimitaniŋ
1. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ nemu goine yoŋore manebeneŋ omaine fukeko Anutu moakoŋ iŋo akoŋ araŋ ba teku manesiŋ gainebeneŋ. 1 Jo 2.15-17; Mak 12.29-31; Mat 4.10b
2. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru gokimiŋ. Tinaine qaqaisogo me iko buŋoo me mikesoŋgo me gemokaku buŋoo so ruaru mikimiŋ. Oi mata yobu! Damaŋ so iŋore miku mimiteŋ eru oŋgawowosi eteeinebeneŋ. Jei 3.10-12; Mat 5.37; Ef 5.4; Rom 12.14
3. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru kombaŋ unaine so bosembeainebeneŋ. Buŋoine manebeneŋ aŋiineke fukeko kombaŋ oi kubaine peiŋgo manesuinebeneŋ. Kiki 26.6-8; Eks 20.11
4. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru maŋgo mama me minebobopunoŋuŋ kiso so eyareinebeneŋ. Maŋyaŋuŋ oŋu so bosembeakimiŋyoŋ, damaŋ so miyaŋuŋ reŋgaeinebeneŋ. Ef 6.1-3; 1 Tim 5.4; Apo 5.29
5. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru ŋiŋigo so yabebeneŋ komenimiŋ me joiserereŋ so yarekimiŋ. Bio ogo eyareru bapi yabeinebeneŋ. Mat 5.21-22; 1 Jo 3.15; Kiki 10.8
6. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru boesau kiaŋ me buŋo mimiineke ya mo so miku eku bainebeneŋ. Maŋ gbagbataeŋine goku ŋoe ŋonuŋ mimipaŋ eku goinebeneŋ. Mat 19.6; Hib 13.4
7. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru goine yoŋore moneŋ mebo me merofu yare so sase einebeneŋ. Kesari me tebe gomeŋ gioinere sase eru kiso so einebeneŋ. Yareyayaŋuŋ poretiŋ pe yareiŋ ore siŋaŋ yabeeinebeneŋ. Ef 4.28; Mat 6.3-4; 2 Kor 9.7
8. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru maŋ sisike me migoiga so eru eadu buŋo so miinebeneŋ. Oŋu matayoŋ, fuŋneyaŋuŋ mane taniŋgaru ya fiine mo ebuŋ ine, oi mifuke yareinebeneŋ. Mat 7.1-5; 12.37
9. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru goine yoŋore merofu me gio gaŋ ore so sase einebeneŋ. Oi poretiŋ soyaŋuŋgo peiŋgo siŋaŋ ga yareeinebeneŋ. Kiki 10.30; 119.36; Jos 7.19-21
10. ore fuŋine iŋi:
Noŋuŋ Anutu araŋ baku maŋnoŋunji jojoko eteru ogo yoŋore kiŋaŋqoqore maŋqoqo so eru pore yareinebeneŋ. Kaneŋ jomayaŋunde so sase einebeneŋ. Oŋu matayoŋ, rauyaŋuŋke goku gio kitiŋ ganimiŋ ore kitiŋ yareinebeneŋ. Mat 5.28; 2 Pi 2.14