Polko Sokome Irisayó Mu Nakayáŋoní
Korin Yendé Unipareko Ŋuno Uró
Mande Kembé
Komo suki uni kato sokome ŋa Grik mandewore nakayáŋaró, ko eneŋo owí nekaró, “Pol,” yaró. Uni ŋuko asáŋowí uni Pol naŋge. (2 Korin 1:1 weyo qembe.) Itaka iŋo-iŋo uni qambu qundo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko enendo kumima naru 55AD ŋuno nakayáŋaró, peka. (Asa “55AD” murí muko ŋandiro, ko Yesu nimí pisiyaró, yate kumima naru 55 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.)
Polko naru kapusa ŋuno Siria mira koro yendé ka, owé Antiok Siria, ŋu rotoro mira enesówore khete uyaro miti mande yesowoyaró. Asa ko naru irisayómo ŋuno, 48AD quno ŋuno peka, enendo uyareyate Masedonia mirako ŋuno kho tero miti mande yesowo yimitoyaró. Yate-yate 50AD peka Masedonia mira rotoro Akaia mirako ŋuno Korin yendé parámimo uró. Uro kombo 18 ŋuno yotoro Anutu koro mande rondaqe yunoyaró. (Asá yerewí Uni 18:11 weyo qembe.) Naru ŋu kini tiníqo, Antiok ŋuno pitu ko uyareró. Yate Antiok rotoro khete uyareyate Efesus yendémo ŋuno kunditero kumima naru kapusa peka ŋuno yaró. Ŋu yendémo ŋuno koretero 1 Korin nakayáŋoro riní Korin yendémo ŋuno uró. Uní piŋa mande piyimi ka iŋoro eneŋombo Korin pitu ko ŋuno uró. (2 Korin 2:1 weyo qembe.) Ŋuno unipare roŋgaru yerero rohoréŋoro pitu ko Efesus kunditero kho teyaró. Tero Korin uniparetoro otete piyimiye ŋuro piŋa mande ka pitu ko iŋoro mande kondé ka nakayáŋoní Taitus kandíwore uró. (2 Korin 7:5-8 weyo qembe.) Nakayáŋoní uní kiro mandímboro newonde surumí taró, quko Taitus rohoréŋoro eneno mahero piŋa mande meté yiní Polko niŋgu-niŋgu taró. (2 Korin 2:12-13 weyo qembe.) Niŋgu-niŋgu tero 2 Korin 1-9 nakayáŋaró. Watí nakayáŋoro piŋa mande piyimi kaŋuya iŋoro 2 Korin 10-13 nakayáŋoro sowe tero riní uró.
Korin yendé ŋuko yendé parámi ka, Akaia mirako ŋuno yora. Mira simburí ŋuko wini ka owéye muko Grik. Polko 55AD peka sokome ŋa nakayáŋaró. Asa ŋu naru koŋgo kumima naru 200 amena, uni wini meyowo ka owéye muko Rom, eneŋo kuma unindo Korin soso roworemaŋgurí. Roworemoyi mira ŋu kina yoní, yate kumima naru 100 ŋunde rotoro Rom unindo yendé keta ka ŋuno taŋgurí. Yendé ŋuro uni pará-pará ŋuko Rom koro uni, ko unipare meyowo ŋuko Grik unipare naŋge. Ŋu yendé ŋuno unipareto anutu kota-kota qambu potoruku te yunoyaŋgurí. Ŋuya se simbururu parámi teyaŋgurí.
1
Mande korete qu
No Pol, noko Anutuko rokó niriní Kristo Yesu* “Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. koro asáŋowí uni “asáŋowí uni” ŋuko Yesuko rokóŋoro asáŋoní eneŋo khoyó taró. tunoqanowó. Noya topone Timoti koya sokome ŋa nakayáŋaro Anutu koro huru-huru Korin yendémo ŋuno yoteŋgo “Anutu koro huru-huru” ŋuko unipareto Yesu iŋondutuworo huruwoyoteŋgo qu. ŋuno uyaró. Ŋuya unipare meté horé§ “unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge. soso Akaia mirasina** Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu “Akaia mira” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Atens yendé, ko Korin yendé ŋuko mirako ŋuno yora. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko “Grik mira” ye nekoyoteto. yoteŋgo ŋu ŋuya ŋuno uyaró. Noreŋo Awanani Anutu koya Uni Paráminani Yesu Kristo ŋundo ye samaka-samaka tuwó yunori newondeye ime yoweya.
Anutuko uni newondeye rukisoyote
Nondo Anutu koro owí hokoteno. Eneko Uni Paráminani Yesu Kristo†† “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. koro Anutuyó ko eneŋo Iwí. Eneko sikí ŋuro simburí, ko newondenani rukisoyote ŋuro simburí. Quhurí kumi noreno tunoqiníqo, newondenani rukisoyoyote. Ŋunde tiní norendo eneŋo murí howero dani uni ka quhurí kate-kate teyote ŋu newondeye rukisoyoyowato. Qeni, Kristoko kowe surumí parámi korowaró, asa nore ŋuya kowe surumí ŋundiro parámi korowoyoteto. Ŋunde naŋge yeŋo newondeye Kristowore parámi rukisoyoyoteto. Nore quhurí ka korowowato tiníqo, ŋuko yeŋo newondeye rukisoyoní Anutuko rambaruru koŋgo ye yoreweya. Ko Anutuko newondenani rukisoyoyote tiníqo, ŋu ŋuyako newondeye rukisoyoníqota ye quhurí ŋu korowoyoteŋgo quno ŋuno kondé kaŋewaŋgo. Ŋande iŋoteto, ye noreya kowe surumí ŋu korowoyoteto, asa ko Anutuko yeya noreya newondenani rukisoyoyoweya. Ŋunde ŋuroko ŋande iŋomukoteto, ko yendo meté yowaŋgo.
Hamó, uni topo, quhurí ka noreno Esia mirako‡‡ Komo suki Rom unindo mira kano uni wini enesó-enesó ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Esia mira,” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Efesus yendé. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko, “Turki mira,” ye nekoyoteto. ŋuno tunoqaró ŋuro iŋoyi.§§ Ŋu quhurí tunoqaró ŋuro Asá yerewí Uni 19:23-41 weyo qembe. Quhurí parámi horé ŋundo nore noriní umbuto wimbunani hamó horé takaró. Ŋunde ŋuro, hamó khumowato, ye iŋatowó. Hamó, topé piyimi ka rero khumowato, ye iŋatowó. Quko ŋuro murí ŋuko ŋandiro, asa noreŋo wimbunani ŋuro kama iŋowato. Kini, Anutuko uni khumowí yoriní otoqoyoteŋgo ŋuro wimbí ŋuro iŋowato naŋge. 10 Enendo o piyimi horé ŋundo nore nuroní khumowero qu noŋgo noraró, ko imemoŋgo ŋuya noreweya. Ŋande hamó iŋoyoteto, ko enendo yate-yate rambaruru koŋgo noreyoweya. 11 Ye ŋuya nore samaka nereweya koro hariri ti qembe. Ŋunde tiqo, Anutuko unipare parámi ŋuro haririye iŋoro nore samaka niriní unipare kumimbo noreŋo Anutu yuŋgunaŋowaŋgo.
Polko khe meyowo ŋuno howeweya
12 Hamó, norendo newondenanimo hamó-hamó niŋgu-niŋgu teyoteto. Dokoro, Anutuko otete sopowero quro iŋo-iŋonani riní murí meté horé ŋuya murí hamó ŋuya howero nokono ŋano khe u-unani meté howeyato. Iyo, unindoro iŋo-iŋoyemo khe ŋu kama howeyato. Anutuko samaka-samaka tuwó*** “samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini. nunoní ŋunde tatowó. Ko ye keweroyemo murí meté ŋu hamó horé howeyatowó. 13-14 Qeni, norendo mande ka ye weyoro iŋoyi tondaŋewero mepémo kini qu kama nakayáŋoyoteto. Asa ko itaka mande ŋuro murí kumi naŋge iŋoyi tondaŋeyote. Quko hamó ŋande iŋoyoteno, imemoŋgo soso iŋoyi tondaŋeweya. Ŋande iŋoyi tondaŋeweya, ko Uni Parámi Yesu koro naruyómo ŋuno yeŋo niŋgu-niŋgu tewato, ŋunde qembe yendo noreŋo niŋgu-niŋgu tewaŋgo.
15 Ŋuro kondé iŋoyano, asa ko, koretero yeno uyarewano, ye iŋanowó. Ŋunde tero yendo naru irisa quno ŋuno o meté mu rewaŋgo. 16 Koretero yiyoro yoroto toŋero Masedonia mirako††† Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Masedonia mira,” ye nekoyaŋgurí. Masedonia mira ŋuko Akaia mira taŋgímo yora, ko mira ŋuro yendé parámi kembé muko Tesalonaika yendé. Itaka naru ŋanoko nore ŋuya mira ŋuko, “Masedonia mira,” ye nekoyoteto. uyaro rohoréŋoro kaŋuya yeno mahewano. Ŋunde maheweqo, yendo samaka nerero nori Judia mirako uyarewano. 17 Quko ye date iŋoteŋgo? Nondo ŋundiro kina ye iŋoro khe ŋu howewano, peka? Nondo kowene saŋaní naŋge howero mande hamó mu kama yero naru kanata quno ŋuno, “Iyo,” koya, “Kini,” koya irisa-irisa yeyoteno, peka?
Ŋunde kini. 18 Anutuko eneŋo mandí ŋu naŋge howeyote. Ŋunde naŋge no mande hamó naŋge ye yimiroyoteno; “Iyo,” koya, “Kini,” koya irisa-irisa kama yeyoteno. 19 Dokoro Anutu koro Naŋuní ŋu, Yesu Kristo‡‡‡ “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. ŋuko yeŋo “Iyo” koya “Kini” koya irisa-irisa kama tunoqaró. Kini. No, Sailas, Timoti, norendo ye keweroyemo Naŋuní ŋuro yesowatowó, ko Anutuko enewore, “Iyo,” yimiraró naŋge. 20 Dokoro do mande ka Anutuko kusiyaró ŋuko soso Naŋuníwore, “Iyo,” ye yimiraró naŋge. Ŋunde ŋuroko norendo enewore, “Ŋu hamó,” yero Anutu owí hokoyoteto. 21 Anutu eneŋombo noreya yeya yoriní Kristo quroyómo kondé yoteto. Anutuko nore rokó yerero 22 eneŋo rokóŋo ŋunde noreno raró, ko Yuqa Surumí ŋuko o meté horé siyowato ŋuro rokó qembe ŋu newondenanimo re rotaró.
23 No mande ka yewe teteno, ko Anutu eneŋombo mandene riní kondéreyote, asa komo no Korin yendémo yeno kaŋuya kama uyarenowó, quhurí ye yunowano koro. 24 Hamó, norendo yeŋo iŋondutuye kondé kama sopoyoteto. Kini, noreya yeya kho kopo tero niŋgu-niŋgu tewato. Dokoro ye iŋondutu metéwore naŋge kondé kaŋewaŋgo.

*1:1: Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

1:1: asáŋowí uni” ŋuko Yesuko rokóŋoro asáŋoní eneŋo khoyó taró.

1:1: Anutu koro huru-huru” ŋuko unipareto Yesu iŋondutuworo huruwoyoteŋgo qu.

§1:1: unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.

**1:1: Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu “Akaia mira” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Atens yendé, ko Korin yendé ŋuko mirako ŋuno yora. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko “Grik mira” ye nekoyoteto.

††1:3: “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

‡‡1:8: Komo suki Rom unindo mira kano uni wini enesó-enesó ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Esia mira,” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Efesus yendé. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko, “Turki mira,” ye nekoyoteto.

§§1:8: Ŋu quhurí tunoqaró ŋuro Asá yerewí Uni 19:23-41 weyo qembe.

***1:12: samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini.

†††1:16: Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Masedonia mira,” ye nekoyaŋgurí. Masedonia mira ŋuko Akaia mira taŋgímo yora, ko mira ŋuro yendé parámi kembé muko Tesalonaika yendé. Itaka naru ŋanoko nore ŋuya mira ŋuko, “Masedonia mira,” ye nekoyoteto.

‡‡‡1:19: “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.