Polko Sokome Nakayáŋoní
Rom Yendé Unipareko Ŋuno Uró Ŋu
Mande Kembé
Komo suki uni kato sokome ŋa Grik mandewore nakayáŋaró, ko eneŋo owí nekaró, “Pol,” yaró. Uni ŋuko asáŋowí uni Pol naŋge. (Rom 1:1 weyo qembe.) Itaka iŋo-iŋo uni kumimbo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko enendo kumima naru 57AD ŋuno nakayáŋaró, peka. (Asa “57AD” murí muko ŋandiro, ko Yesu nimí pisiyaró, yate kumima naru 57 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.)
Polko naru kapusa ŋunoko Siria mira koro yendé ka, owé Antiok Siria ŋu, rotoro mira enesówore khete uyaro miti mande yesowoyaró. Asa naru kapusayómo ŋuno enendo uyareyate Masedonia mirako, Akaia mirako ŋuno uyaro Anutu koro huru-huru ŋu noŋgo mone kopo siyaró. Mone ŋuko unipare meté horé Yerusalem yendémo yoraŋgurí qu samaka yerewero quro mone ka. Ŋunde koponí kini tiní Esia mirako Efesus yendémo ŋuno uyaro kho teyate. Tukú Akaia mirako Korin yendémo ŋuno uyaró. (Asá yerewí Uni 20:1-2 weyo qembe.) Ŋande ye iŋaró, ko Yerusalem oro mone yunoro rohoréŋoro Rom yendémo uyaro Spen mira andusina ŋuno uyaro khoyó teweya. (Rom 15:23-24 weyo qembe.) Ŋunde ŋuroko Korin yendémo sokome ŋa nakayáŋoro riní Rom oró.
Rom ŋuko yendé parámi horé ka, ko eneŋo wiri yerete uni parámiyembo mira enesó-enesó kondé sopo yereyaŋgurí. Polko komo ŋuno kama uyaró. Kini, uni meyowo ka, Pita peka, ŋuno miti mande yesowaró. Yesowoní iŋondutu tiqo, Anutu koro huru-huru ka tunoqaró. Huru-huru ŋuko Juda uniparetoya uni wini meyowomboya huruworo Anutu potoruku te inoyaŋgurí.
1
Polko eneŋo khoyó ŋuro yaró
Noko Pol, Kristo Yesu* “Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. koro sunará simó ka. Anutuko neko nerero eneŋo miti mande “miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. yesowowero quro rokó nerero asá nereró. Komo suki, Anutuko miti mande ŋu yiní eneŋo ye-ye unindo “ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. sokome surumímo§ “sokome surumí” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete. nakayáŋaŋgurí. Mande ŋuko eneŋo Naŋuní ŋuro mande ka. Uni ŋuro kowí saŋaní ŋuko Dewit** “Dewit” - komo suki Dewitko Israel uniparetoro wiri yerete uni taró. Anutuko Dewit kondé iŋo inaró, ko yate-yate Israel unipare ŋuyako Dewit kondé iŋo inaŋgurí. koro sowe qu, ko Yuqa Surumímbo uni tapu koŋgo riní pitu ko otoqoní Anutuko ene eneŋo Naŋuní wimbí moré rokóŋaró. Ŋuko Yesu Kristo, noreŋo Uni Paráminani. Anutuko Kristowore samaka-samaka tuwó nore nunoro eneŋo khoyó tewero quro asá nereró. Asá niriní norendo uni wini meyowo-meyowo soso ŋu†† “uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge. miti mande yimirato iŋondutuworo mandí howiqo, owí koreko oweya. Anutuko ye ŋuya neko yiriní Yesu Kristo koya womoyoteŋgo. Nondo mande ŋa nakayáŋowe ye Rom uni, Anutuko newonde meté ye yunoro neko yiriní eneŋo unipare meté horé yoteŋgo, mande ŋa yeno uyaró. Anutu Awananimboya Uni Paráminani Yesu Kristo koya samaka-samaka tuwó yunoro newonde ime yunowari.
Polko Rom uni yiyowero ŋuro kondé iŋaró
Mandene korete qu ŋandiro. Nondo Yesu Kristowore‡‡ “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. Anutune yuŋgunaŋoteno, dokoro noko soso ŋunoko unipareto yeŋo iŋondutuye kondé ŋuro piŋa mande ŋu iŋoyoteŋgo. Hamó, nondo newondene moŋgo Anutu koro khoyó tero eneŋo Naŋuní ŋuro miti mande§§ “miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. ŋu yesowoyoteno. Ko eneŋombo ŋande iŋote, naru rokóŋoro nondo hamó 10 yeŋo hariri tero ŋande kirayoyoteno, ko Anutuko khe ka nunoní naru kano nondo yeno uyarewano.
11 Ye yiyowero kondé iŋoyoteno. Ŋunde yiyoro puriŋo ka yunowe yuqaye kondéreweya, peka. 12 Ŋande yeteno, no iŋondutuye qenewe ye iŋondutune qenero noya yeya epe rukiso-rukiso tewato. 13 Uni topo, o kanata karo kape-kape ma tewero, asa naru rokóŋo yeno uyarewero, ye iŋoyano. Komo khe ŋu wisumuŋaró, quko itaka kosote, peka. Ŋande ye iŋano, nondo yeno uyaro keweroyemo kho teweqo, eŋgé tunoqeweya. Komo eŋgé ŋunde qu uni wini meyowo soso*** “uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge. keweroyemo rewe tunoqaró.
14 Nondo uni wini meyowo-meyowo soso koro miti mande yesowowero kho ranowó, asa Grik unindoya Grik uni kini ŋuya yimirowero quro kho ranowó, hamó iŋo-iŋo unindoya kape-kape unindoya yimirowero quro kho ranowó. 15 Ŋunde ŋuroko Rom yendémo ŋuya miti mande ŋu ye yimito yesowowero quro kondé ye iŋoyoteno. 16 Dokoro no miti mande ŋuro kowi piyo kama teyoteno. Hamó, mande ŋuko Anutu koro wimbí. Koretero Juda unipare mande ŋu iŋaŋgurí, tukú uni wini meyowo iŋoyoteŋgo, ko Anutuko unipare soso iŋoro iŋondutuwoyoteŋgo ŋu rambaruru koŋgo yoreweya. 17 Dokoro miti mandewore roneneŋowí tunoqewero††† “roneneŋowí tunoqete” ŋuro murí muko ŋandiro: asa Anutuko uni ka, pare ka yiyoro potó moré kini tiní eneŋo unipare qu ka tunoqeteŋgo. khe ka tunoqaró. Khe ŋuko Anutu koro otete roneneŋowí moŋgo tunoqero iŋondutunani riní tunoqete. Hamó, sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Uni ka iŋondutuyówore roneneŋowí tete ŋuko yoto-yoto reweya.” ‡‡‡ Habakuk 2:4
Anutuko uni soso koya saŋgirí tete
18 Qeni, uni piyimi kumimbo Anutu kama qene iŋoyoteŋgo ko oteteye piyimi ŋundo mande hamó ŋu riní umbuyote. Asa ko Anutuko uni ŋu yiyoro saŋgirí tiní saŋgiríŋombo sambo koŋgo umbuyote, 19 dokoro uni ŋundo meté Anutu qene iŋowaŋgo. Hamó, Anutuko iŋo-iŋo ŋu rero tunomo rotaró. 20 Anutuko o soso towaró naruyó moŋgo yate-yate itaka ŋano uni kato Anutuko o soso towaró ŋu qenero Anutu koro murí sóqewí ŋu qene iŋowaŋgo. Qenero eneŋo wimbí suki-suki yote quya eneŋo murí hamó ŋuya meté iŋoyi tondaŋeweya. Ŋunde ŋuroko uni soso “Nore kama qene iŋatowó,” yewero mepémo kini. 21 Iyo, uni ŋundo Anutu qene iŋaŋgurí, quko owí hokoro kama yuŋgunaŋaŋgurí. Kini, iŋo-iŋo wimbo-wimbo tero newondeye huriri taró. 22 Ŋande yaŋgurí, norendo iŋo-iŋonani meté, yaŋgurí, quko kape-kape uni tero 23 Anutu suki-suki yote ŋuro sine parámiy󧧧 “sine parámi” ŋuko eneŋo owé parámi ŋunde qembe, eneŋo o soso meté horé mu. ŋu qenero mepé tero kapo-kapo toworo potoruku te yunaŋgurí. Ko kapo-kapo ŋuko uni waka khumoweya qu qembe, nú qembe, posepo qembe, sire-paqú qembe taŋgurí.
Unipareto o pi-piyimi teyoteŋgo
24 Ŋunde ŋuroko Anutuko unipare ŋu yorotoní koweye o piyimi tewero quro iŋoro newonde piyimi howero otete pusú taŋgurí. 25 Unipare ŋundo Anutu koro mande hamó huwóŋoro kota mande ka yero howaŋgurí. O kumi towaŋgurí ŋu naŋge potoruku te yunaŋgurí, Anutuko o soso towaró ŋu potoruku kama te inaŋgurí. Ko Anutu ŋuko suki-suki owí parámi reweya. Ŋu hamó.
26 Ŋu murí ŋuro Anutuko unipare ŋu yorotoní nuŋguríye pusú qu howeyaŋgo. Dokoro pare kumimboko kameye yorotoro pare meyowomboya eneqaŋge se simbururu teyaŋgo. 27 Ŋundiro naŋge uni kumimboko pareye yorotoro urumuni meyowo yiyo nuŋgu yerero eneqaŋge se simbururu tero koweyemo topé piyimi raŋgurí.
28 Unipare ŋundo Anutu qene iŋowero ŋuro piyimiŋaŋgurí. Ŋunde ŋuroko Anutuko unipare ŋu yorotoní kape-kape tero otete piyimi naŋge teyaŋgo. 29 Otete kate-katepo unipareko ŋuno maŋgoreyote. Otete piyimi tero, onoŋo qene nuŋguworo, otete pusú naŋge teyoteŋgo. Newonde tutu tero, yuri khumowero ŋuro iŋoro, topo-topoyemboro newonde kanata ŋu roworemowero ŋuro iŋoro, kota mande yero, iŋo-iŋo piyimi naŋge teyoteŋgo. Mande piyimi mondó ta yero, 30 huwó mande yero, Anutu huwóŋoro, mira windu-windu tero, uni kembémboro maŋgoye wendaqero, eneŋo owéye hokoyoteŋgo. Otete piyimi tewero khe keta qu seqayoteŋgo. Awa-náyemboro maŋgoye wendaqeyoteŋgo. 31 Unipare ŋundo iŋo-iŋoye moré kini, mande komo kusiyaŋgurí ŋu itaka kama howeyoteŋgo, o meté unipare kama te yunoro, sikíye kama te yunoyoteŋgo. 32 Komo Anutuko ŋande yaró, uni ka o ŋunde qu teweya ŋu khumoweya. Asa unipare piyimi ŋundo mande roneneŋowí ŋuro iŋomukoteŋgo. Quko otete piyimi ŋu naŋge teyoteŋgo, ko meyowombo otete ŋu teweya ŋuro niŋgu-niŋgu teyoteŋgo.

*1:1: Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

1:1: miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.

1:2: ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí.

§1:2: “sokome surumí” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete.

**1:3: Dewit” - komo suki Dewitko Israel uniparetoro wiri yerete uni taró. Anutuko Dewit kondé iŋo inaró, ko yate-yate Israel unipare ŋuyako Dewit kondé iŋo inaŋgurí.

††1:5: uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge.

‡‡1:8: “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

§§1:9: miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.

***1:13: uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge.

†††1:17: roneneŋowí tunoqete” ŋuro murí muko ŋandiro: asa Anutuko uni ka, pare ka yiyoro potó moré kini tiní eneŋo unipare qu ka tunoqeteŋgo.

‡‡‡1:17: Habakuk 2:4

§§§1:23: “sine parámi” ŋuko eneŋo owé parámi ŋunde qembe, eneŋo o soso meté horé mu.