KOLOSI
Kolosi mbal tuku waŋe Paulusŋge kuyarna
Yesus nu luka samba mbol kina le yar 20 kinaig le Paulus nu Romŋge muli wandek sinamŋge minmba Kolosi mbal tuku waŋe kuyarna te tugunu teŋenmba.
Nu muli wandek sinamŋge minna le Kolosi taŋgo ande nyunu Epafras nu Paulus tugum kumba Kolosi kusem wande nane yabri pasa ande dubide ŋga nu wam kubeu tuna le nu nane tuku wamdus mbar ta te-tiwam tuku nu waŋe te kuyarna.
1
1-2 Siŋgine tira kame Kuate tuku mbal Kolosiŋge minmba Kristus dubi mayede ta tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Kuateŋge madiyina le Kristus Yesus tuku aposel minet. Sile Timoteus ndoŋ ye tane tuku waŋe te kuyaret.
Siŋgine Mam Kuate nu tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwa. Son.
Paulus nu Kolosi mbal tuku Kuate yabaŋna
Sine tane tuku yabaŋeg ta siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam gare pasa tuweg. Tane Kristus Yesus tuku son ŋgade sulumba Kuate tuku mbal ŋakmba tuku kume purde ta Epafras nu sine sasiŋgina le isgeŋ. 5-6 Samba mbolŋge gare wam sugo tane tuku minig. Ta tuku tane gare-gareka taŋade. Kristus tuku pasa mayenu tane tugum prona le tane ismba samba mbolok wam magenu ta kila patikinaig. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge Kristus tuku pasa mayenu ta kumba alo suŋgote. Tane ŋgamukŋge mata nu alote. Tane buk pasa mayenu ismba wamdus pulutiŋgina le Kuate nu ake sinaŋ make patikate wam kila pilnaig ta nu tugu pilmba alona. Sine tuku tur taŋgo Epafras nuŋge tane Kuate nu ake sinaŋ make patikate maŋau tumtiŋgina le tane kila pilnaig. Nu sine tuku ma mbolŋge Kristus tuku piro tugusemba kate. Tane Tukul Guwa ŋak minmba kume pur maŋau dubide ta nuŋge sine wam kubeu siŋgina.
Sine tane tuku maŋau ta ismba kile ait ŋakmba mbolŋge tane tuku ŋga Kuate yabaŋmba mineg. Kuate nu Tukul Guwa tiŋguwa le tane wamdus kila ŋak minmba Kuate tuku nzali ŋakmba kila pile mayewap ŋga sine yabaŋeg. 10 Tane Kuate tuku nzali dubimba minap ta taŋgine mine mbolŋge tiŋga Kuate tuku mbal minig ta kumumba nu gare tambimŋgaig. Taŋamba tane wam magenu ŋakmba kile-mayokka Suŋgo Kuate lato lato kila palmbimŋgaig. 11 Kuate nu nuŋe saŋgrimbi tane kumumbi saŋgri tiŋguwa le piti ait mbolŋge tane ŋgamuŋgal wamdus bulok saŋgri tiŋga gare ŋak minap ŋga iduseg. 12 Tane Mam Kuate tuku nyu te-duŋgap. Nu nuŋe wam magenu kilam tuku nyu siŋgina ta sine nuŋe bulu ŋak ma mbol kumba kilamŋgig. 13 Sine o buk ma make suŋgo tuku saŋgri kumnemŋge mingeŋ ta Kuate nu sine kile-luka kilmba Kiŋo nuŋe tuku suŋgomba kume purte ta nu kumnemŋge patikina. 14 Nuŋge sine tuku muskil kile-tidiŋgam tuku sine tuku une sauke suluna.
Kristus tuku tugu
15 Sine Kuate kaŋger ndaweg ta nu tuku kiŋo nuŋe mbolŋge nu kaŋgereg. Nu agaŋ ndende ŋakmba mine likade ta liniŋmba o mbolŋge minit. 16 Kuateŋge Kiŋo nuŋe sana le nu samba kilke agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Agaŋ ammbi kaŋgerkeg, agaŋ ammbi kaŋger ndakeg, guwa sugo sugo ta ŋakmba nuŋge kile-mayokkina. Kiŋo nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nu kumnemŋge minam tuku sana le kile-mayokkina. 17 Agaŋ ndende ŋakmba mine ndakinaig le Kuate tuku Kiŋo nu minna. Mara mara nu tuku saŋgri mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba naŋgine ma mbolŋge saŋgri tiŋga minig. 18 Nu Kuate tuku kuasmbi tuku gabat. Nane nu tuku ŋgarosu minig. Nane abo kitek ŋak minig ta nu tugu. Kumanu mbal ŋgamukŋge nu amboŋga tiŋgina sulumba agaŋ ndende ŋakmba tuku Suŋgo minit. 19 Kuate nu nzalina le nuŋe wam ŋakmba Kiŋo nuŋe mbolŋge patikina le minig. 20 Nu samba kilke agaŋ ndende ŋakmba ndoŋ wamdus mukuk minam tuku idusna sulumba nu nuŋe Kiŋo nuŋe nu ail kazrai mbolŋge kumna le nu wam ta mbolŋge ulendikam tuku maŋau te-mayokna.
21 Tane o buk Kuate kasomŋge nu tuku ŋgueu mbal minmba wam ŋaigonu ndo kumba minnaig ta 22 kile Kuate nu Kiŋo nuŋe tuku ŋgarosu tuku kume mbolŋge nu tane nuŋe gulab minam tuku kile-mayokkate. Tane nuŋe mbal purfeŋnu mbar kugatok nu tugumŋge kile-tidiŋgam tuku nu taŋate. 23 Tane bike ndaka saŋgri tiŋga Kristus tuku pasa son ŋgade ta biye dewap ta tane Kuate tugumŋge taŋamba tiŋgamŋgaig. Tane Kristus tuku pasa mayenu isnaig sulumba kile alonu tairŋga minig wamdus ta kusre ndawap. Ye Paulus pasa mayenu tuku piro taŋgo mayok kan. Sine pasa mayenu ta ma tugu ŋakmba mbol kumba kukliweg.
Paulus nu Kristus tuku kuasmbi turkina
24 Kile ye tanenu ŋga piti suŋgo tet sulumba ye gare tet. Kristus nu nuŋe ŋgarosu turam tuku piti kugrakina ta ye mata nuŋe ŋgarosu turam tuku piti afu kugraket. Ye Kristus tuku piti tuturanu taŋaŋ minmba kugraket le nuŋe ŋgarosu kumumbi mayok kinit. Nuŋe ŋgarosu ta sine nuŋe kuasmbi. 25 Kuate nu tanenu ŋga ye piro ande sina le ye Kristus tuku kuasmbi tuku piro taŋgo mayok kan. Piro ta ye Kuate tuku pasa kuklimba tugunu ŋakmba bitekŋget. 26 Nu tuku pasa ta ait kuennu kuirok minna le taŋgo tuturmba pronaig ta nane gilai minnaig le ka ka kile nu nuŋe mbal tumniŋgit. 27 Nu tumniŋgit ta kile tane kasomok sine ŋakmba nuŋe wamdus buk kuirok minna minna ta kila pilbe ŋga iduste. Nuŋe wamdus ta teŋenmba. Kile Kristus nu sine tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minit le sine Kuate tugumŋge kilŋa suŋgo tam tuku tairŋga mineg.
28 Sine aposel kame sine Kristus tuku wam saka kuklimba mineg. Sine nane ŋakmba riroŋ pasa niŋmba wamdus kilambi Kristus tuku wam tumniŋgeg. Kristus tuku mbal ŋakmba sugoka Kuate tugumŋge kumumbi tiŋguwaig ŋga sine taŋaweg. 29 Nane taŋamba mayok kuwaig ŋga ye wamdus saŋgrinu pilmba piro kareŋket. Kristus tuku saŋgri ye mbolŋge pirokate tukunu saŋgri tambi ye piroket.