U-KORINI
Pollone KORINI Yomboma Pepá U Topa Sirimu Bokumu
Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare
Pollo kinia yuni pepá topa sirimumanga ungu-pulu mare inia yakondo gomo 676 molemo.
Kolea Korini akumu Akaya poropinjinga kolea-awilimu. Akumu Giriki yomboma moloringi kolea se. Pollo wale talo-sipa koleamanga andopa Yesusinga ungumu nimba silipa andopale Korini kepe purumula (Lipa Mundorumu Yema 18:1-17). Yu akuna molopili Karasinga yombo talape se akuna pulu polko moloringi, aku yombo talapemo lipa tapondopa molorumu. Aku-sipa na-kolo Pollo yu aku koleamo mundupa kelepa kolea-awili Epesasi pumba molorumu kinia walte Karasinga Korini yombo talape moloringina umbuna mare wendo orumu pilipale ‘Ono lipu tapondambo.’ nimba i pepámo ono topa sirimu. ‘Unguma mimi siku pilku, molko kondangi.’ nimba pepámo topa sirimu (U-Korini 16:7-9, Lipa Mundorumu Yema 20:31).
‘Onone ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele siye kolongenje.’ konopu lepale Pollone mini-wale mundupa konopu awisili kimbu sipa molorumu mele nimba sipa, ono konopu selumu naa panjiku manda naa moloringimunga ungu mare nimba, amboma kinia yema kinia ulu mare seko kinjeringimunga ungu mare nimba, anju yando kote senderingimunga ungu mare nimba, ultu-yombomane kuru popo toko kaloringi kere-langimanga ungu mare nimba, ambo ye pulima kinia ye ambo lilima kinia molko kondonge mele nimba sipa, Pulu Yemonga Minimuni yomboma ‘Saa.’ nilimú mele pilku liku naa selemele kinia umbunama wendo olemo mele nimba sirimula. Maku toko mimi siku Pulu Yemo popo toko yunga imbi ambolko paka tondonge mele nimba sipa, Mini Kake Sélimuni Karasinga yomboma tondolo lupa lupama we silimúmunga ungu mare nimba sipa, konopu mondonge ulumu paa olandopa mele nimba sipa, yombo kololima lomboroko ola molonge mele ungu mare nimba sirimula. Aku ulumane Korini yomboma umbuna sirimumunga aku ulumanga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo mele Pollone ono lipa tapondopa ungu peangama nimba sirimu.
1:10—6:20munga ungu-pulumu inia anjukundu 1:10 molopa, 7:1—16:12 Korini yombomane ungu mare mangilieringimanga ungu-pulumu inia anjukundu 7:1 molemo.
Ya ungu-pulumu pora nikimu.
1
Kolomongo-Awili 1-4
Karasinga Yomboma Angelema Naa Ningu, Ono Onono Ononga Imbi Ambolko Paka Naa Tangi Ungu Mare
1:1-3
Pollone Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Unguma
Na Pollo, Pulu Yemone na mangilipa nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Sotenis pea molopole i pepámo topo sikiru.
Pulu Yemonga yombo talape kolea-awili Korini molemelema, Karasi Yesusi kinia kopu seko molemele-na Pulu Yemone “Nanga yombo manjiku molko yombo kake sepili molangi waa.” nirimu yomboma, ono kinia koleamanga pali olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga imbimu ambolko paka tondoko popo tolemele yomboma kinia, ono pali ⸤i pepámo topo sikiru⸥. Ye-Awilimu olionga kepe ononga kepe pali Ye-Awilimu.
Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
1:4-9
Karasinga Korini Yomboma Moloringimunga Pollone Pulu Yemondo “Ange.” Nirimu Semanemo
Ono Korini yomboma Karasi Yesusinga yomboma molemele-na Pulu Yemone ono we kondo kolopa sepa kondorumumunga nane Pulu Yemondo alieli “Ange.” nimbu molio. 5-6 Nane onondo Karasi manda selemo sembá mele semane peangamo topo sirindu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondoko liltingi-kulu ono-kinia ulu peangama wendo orumu. Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone yunga unguma onone ningu kondonge tondolomo kinia, yunga ungumanga puluma pilku kondonge tondolomo kinia, sirimu-na kanu tondolotolo kinia we-tondoloma pali ono-kinia pepili molemele. Aku siku molemele-na ono Ye-Awili Yesusi Karasi omba mona gilimbamonga konopu siku nokoko molemele kinia Mini Kake Sélimunga tondoloma pali yuni sirimu ono-kinia pelemo. Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ombá walemo wendo ombá kinia ‘⸤Pulu Yemone⸥ “Seko kinjeringimunga mongo liltingi.” nimbá ulu se ono-kinia naa pepili.’ nimba yuni ‘Ono alieli enge ningu molangi.’ nilimú mele pe kepe nimbá. Onondo yunga Malo olionga Ye-Awili Yesusi Karasi pea “Kopu seko molangi waa.” nirimu Pulu Yemone ulu “Sembó.” nilimúma paa sika selemo. ⸤Ono-kinia aku sipa ulu peangama wendo⸥ orumumunga pilipuli ⸤Pulu Yemo kinia alieli “Ange.” niliu⸥.
1:10-17
Karasinga Korini Yombo Talapemo Konopu Lupa Lupa Pepili Moloringimunga Ungu Se
10 Ango-keme, olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga imbi lepo ⸤umbuna se ono kinia pelemomonga⸥ ungu se mawa sekero: ‘Ono konopu paa seluna mindi pupili, ungu selumu mindi ningu, konopu seluna pupili sere leko molangi. Lupa lupa naa molangi. Ono yombo talape selumu mindi molko konopu selumu pepili molangi.’ nimbu mawa sekero. 11 Nanga ango-keme, angelema ningu irinale seko molemele mele ⸤ambo⸥ Killoinga yombo marene ⸤ongo⸥ na ningu siringi. 12 Onone selemele nikiru mele niembo:
Ono marene ninguli: “Olio Pollo lombili pulimulu.” nilimili.
Marene “Olio Apollos lombili pulimulu.” nilimili.
Marene “Olio Pita lombili pulimulu.” nilimili.
Marene “Olio Karasi lombili pulimulu.” nilimili.
13 ⸤Nambi semu-na aku siku nilimiliye?⸥ Karasi yu awisiliye? ⸤Na⸥ Pollone ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu unju-perana kolondorunduye? Ono no lindingindu “Pollonga ⸤yomboma molko yu-kinia konopu seluna kopu seko molangi.” ningu yunga⸥ imbimu mangilku ono no linderingiye? 14-15 Nane ono Korini yombo mare no naa linderindumunga yombomane “ ‘Olio Pollonga ⸤yomboma molamili.’ nimbu⸥ yunga imbimu mangilipu no liltimulu.” manda naa ningímunga ono papu no naa linderindu. Nane Kiripas kinia Gayasitolo sika no linderindu-na-kolo yombo mare pea mólo. 16 (Sika, mare pea no linderindula. Sitepanas kinia yunga ulkana peringi yomboma kinia no linderindu lémo. ‘Akuma mindi no linderindu.’ konopu lekero. ‘Mare pea mólonje.’ nimbu pilkiru.) 17 Karasini na “No lindi-pou.” nimba lipa naa mundorumu. Yunga semane peangamo “Toko sindi-pu.” nimba lipa mundorumumunga ⸤na yomboma no lindilipu naa andolio⸥. Karasinga semane peangamo andopo topo simbundu yombo pilipa kondoli pelemomane semane lupa lupa tolemele mele na aku sipu naa tolio. ‘Aku sipu sembó kinia Karasi ⸤kolorumu⸥ unju-peramo yunga engemo naa peli none sendepo, aku unju-peramonga tondolomo topo mania mundumbu.’ nimbu aku naa selio.
1:18—2:5
Karasi Yu Pulu Yemonga Pilipa Kondolimu Kinia Tondolomo-Tolo Molemomonga Ungu Se
18 Sika Karasi kolorumu unju-peramonga ungu nilimulumu mindili nongo molko kinjingí aulkana pulimili yombomane ninguli: ‘Unguri mólo. Akumunga lipa tapondomba tondolo se naa pelemo.’ nilimili. Aku-sipa na-kolo olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondomu yomboma olione ‘Unju-peramonga ungumu Pulu Yemonga tondolo pelemo ungumu.’ nimbu pilielemolo. 19 ⸤Aku siku ningu pilielemelemonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:
“Pilipa kondoli pelemo yombomanga pilipa kondolimu
nane topo mania mundumbu.
Yombomane ‘Sumbi sipu pilielemolo.’
nilimili yombomanga
konopuma sepo sembambu simbú.”
nirimu kanumu.
20 ⸤Pulu Yemone aku sipa pilieli yomboma topa mania mundumba⸥ liemu kiniá yombo mare pilipa kondoli pelemo yomboma kinia, Mosisini sirimu ungu-manema pilku kondoko yomboma mane silimili yomboma kinia, uluma pali pilkuli angelema nilimili yomboma kinia, kanu yombomando nambolka nimulúye? Ya ma-koleana konopumane tondolo munduku pilielemele uluma pali Pulu Yemone aku uluma tondolo se naa pelemo mele naa lipa ora sirimuye? ⸤Aku uluma tondolo se naa pelemo mele lipa ora sirimu kanumu.⸥
21 ⸤Akumu nambi sepo pilipuli nikiruye?⸥ Pulu Yemo pilipa kondoli pepili molemomonga ma-koleana pilipa kondoli pelemo yombomane yu molopa pilielemo mele manda naa pilingí akumunga olione Yesusi kolorumu ungumu nimbu silimulu kanu ungumundu pilipa kondoli yombomane “Aroma toko, ningu kinjikimili.” nilimili ungu akumuni ‘Aku ungumu sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondolemo. 22 Juda yombomane “Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ulu mare kanamili.” nilimili; Giriki yombomane ‘Olio pilipa kondoli peangama pepili. Olio ulumanga puluma paa pilipu kondamili.’ ningu kála seko kongono selemele. 23-24 Aku-na-kolo olione Yesusi unju-perana ola uku toko panjeringi kolorumumunga semanemo mindi andopo topo silimulu. Aku ungumu Juda yombomane ⸤ungumu we pilku ulu-tondolo mare naa kanokole “Aku ungumu⸥ ungu kirimu. Paa manda mólo.” nilimili; Giriki yombomane ⸤ungumu we pilku ungumunga pulumu naa pilkuli⸥ “I ungumu aroma ungumu.” nilimili; aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Juda yombo mare kinia, Giriki yombo mare kinia ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu ⸤pilierimulu⸥ yombomane kanu ungumu pilipuli, ‘⸤Aku ungumuni Pulu Yemone lipa mundupa olio sirimu ye nokoli⸥ Karasimu molopa selemo mele nimba silimú ungumu. Yu Pulu Yemonga tondolomo; yu Pulu Yemonga pilipa kondolimu.’ nilimulu. 25 Ma-koleana yombo marene ‘Pulu Yemone konopumuni pilielemo ungu mare aroma topa pilielemo.’ nilimili-na-kolo yuni konopumuni aroma topa pilielemo mele kepe paa olandopa; yombomane ‘Paa pilipu kondolemolo.’ nilimili mele maniandopa. Pulu Yemone ulu mare selemo kinia yombomane kanokole, ‘Aku uluma enge se naa pelemo.’ ningu kanolemele-na-kolo ‘enge se naa pelemo’ nilimili ulumanga tondoloma kepe paa olandopa, yombomane ‘Ulu-tondoloma sekemolo.’ nilimili tondoloma paa maniandopa.
26 Ango-keme, u Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi waa.’ naa nipili moloringi mele kiniá kelko mimi siku piliangi. Yombomane ono kanokole ‘Ono awisili pilipa kondoli yomboma moloringi.’ naa niringi. ‘Ono yombo awisili yomboma nokoli engemo pelemo.’ naa niringila. ‘Ono awisili ononga anda-kolepama imbi molorumu.’ naa niringila. 27 Aku-sipa na-kolo ma-koleana yombomane yombo mare kanokole, ‘Yombo konopu naa peli yombo aroma tolima.’ nilimili yomboma Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú; ‘Yombo enge naa peli yomboma.’ ningu kanolemelema nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú. ‘Nanga yombomando aku siku ningu pilielemele yombo pilipa kondoli pelemo yomboma kinia, ‘Olio enge pelemo.’ ningu pilielemele yomboma kinia, pipili kolangi.’ nimba Pulu Yemone kanu we-yomboma nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nilimú. 28 Ya ma-koleana imbi naa molemo yomboma kinia, yombomane kanoko kiri pilielemele yomboma kinia, yombomane ‘yombo koropama’ ningu kanolemele yomboma kinia, akuma Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nirimu. ‘Yombo imbi molemoma kinia, tondolo pelemo yomboma kinia, aku yomboma we-yombo koropama molangi.’ nimba, kanu we-yomboma ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu. 29 ‘Yombo sene nanga kumbi-kerena yuyu kape nimba yunga imbi ambolopa paka manda naa tomba.’ nimbale Pulu Yemone kanu sili yomboma nimba taltorumu. 30 Pulu Yemone yuyu ono ‘Karasi Yesusi kinia pea kopu seko molangi.’ nimba lipa mundorumu-na yu kinia pea molemele kanumu. Pe kiniá Pulu Yemone olio pilipa kondolimu kinia konopuni mimi sipa pilieli ulumu kinia silimú akumunga pulumu Karasi yu. Karasini ⸤olionga nimba senderimu ulu akumuni⸥ Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima molko, nanga yomboma manjiku molko yombo kake selima molangi.’ nilimú. Karasini senderimu ulumuni ‘Ono seko kinjeringimunga molko kinjiku mindi pungí aulkana wendo wangi, ulu-pulu-kirimane ono kelepa naa ambolopili.’ nilimú. 31 Akumunga, Pulu Yemonga bokuna ungu se nilimú mele mindi samili. Aku ungumu i-sipa:
“Yombo sene ‘Konopu sipu kape niembo.’ nimu liemu
Ye-Awilimuni yunga senderimumunga pilipale
Ye-Awilimu mindi konopu sipa kape nimba
imbi ambolopa paka tondopili.”
nilimú kanumu mele samili.