LIPA MUNDORUMU YEMA
Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemanga Bokumu
I Bokumunga Ungu-Pulu Mare
Ye kisene Yesusinga semanemo toringimanga se Lluku. Pe Llukuni Yesusinga semanemo topa pora sipale i bokumu torumu. Boku talo pea ye nokoli Tiopillas simbando torumu (LLuku 1:1-4, Lipa Mundorumu Yema inia 1:1-2). Inia 1:1 paa kanani. Akuna boku u torumu bokumunga “Yesusini pulu polopa serimu mele torundu.” nirimu (Mako 1:1 mele). Aku liemu i bokuna molemo semanema Yesusinga semanemala, Yesusinga ungumala. Aku-na-kolo Yesusi mana molopale serimu mele mólo. Yesusini yu lombili andoli yema yunga tondolomo ‘ono simbú kinia nanga ungumu nindiku, nanga kongonomo sendenge.’ nimba yunga Minimu ono sirimu (1:3-9, 2:1-3). Yesusinga Minimu ononga konopumanga molopa tondolo purumu kinia onone Jerusalleme sukundu Yesusinga ungumu pulu polko ningu sindikuli (2:1—8:1), pe kolea awisilinga anju anju ningu sindiliku puringi. Pe Pollo kepe “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumula. Kanu yema Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane ulu mare awisili seringi. (Ononga imbimunga ungu-pulu se boku ambolkonomonga pealemekondo “1. aposel” molemo.) Pita kinia Pollotolonga semane awisili molemo. Pitanga semanema 1:15—5:11,29-32, 8:14-25, 9:32—11:18, 12:1-19 molopa, Pollonga semanema 7:58 pulu polopa nimba, 28:31 nimba pora silimú. Aku-na-kolo kamu koloringili mele naa nimba silimú.
U Juda yombomane mindi ungumu pilku Karasinga yomboma moloringi. Aku-na-kolo pe Juda yombo awisilini “Ungumu naa pilimulú.” niringi kinia Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringima ningu siringi kinia ono awisili “Sika.” ningu kuru mondoko Karasinga yomboma moloringi. Yesusi Karasi yunga yombo talapemo wendo wendo oringi mele i bokuna molemo (1:15, 2:41,47, 8:1,4-8,26-40, pe awisilila).
Semane mare LLukuni we pilipale boku torumunje. Aku-na-kolo wale mare yu yuyu Pollo-kinia andopa kanopale torumula. (Yu pea andoringi kinia “Olio i-sipu i-sipu serimulu.” nimba boku torumu mele 16:10-17, 20:5—21:18, 27:1—28:16 molemo. Pillimono 23-24, Kollosi 4:10-17 kananila.)
Ungu-pulu mare boku ambolkonomonga pealemekondo “8. bilip”, “2. arapela lain”, “14. Grik” mimi siku kanani.
Ya ungu-pulumu pora nikimu.
1
1:1—8:3
Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemane Kolea-Awili Jerusalleme Yesusinga Ungumu Ningu Siku Moloringi Semanemo
1:1-3
LLukuni I Boku Talo-Sipamo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu
Ye Awili Tiopillas, Yesusini pulu polopa uluma sepa yomboma ungu-mane sipa serimu mele u boku senga torundu kanumu. U uluma pulu polopa selepa pumbale, pe yandopa ‘Kelepo mulu-koleana kelepo nondopo pumbú.’ nimba pilipale nirimumuni, “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba, nimba taltopa lipa mundorumu yema, Mini Kake Sélimu yu kinia molopa lipa tapondorumu-na Yesusini onondo “Ono i-siku i-siku sangi.” nimba ungu-mane sirimu. Yesusi yu mindili nomba kolopa lomboropa ola molopale nirimumuni, yu ‘Lombili andolima na paa sika lomboropo ola molondu mele kanangi.’ nimba ono moloringina yu pumba ono kanoko molangi ulu mare serimu. Yu walte walte nimba ono molori-ngina omba mona molopa, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa kolea nokolemo nokomba mele ono nimba sirimu. Aku sipa sepa molopili wale paono talo omba purumu.
1:4-12
Yesusini “Mini Kake Sélimu Ombá Onone Lingí.” Nimbale Yu Mulu-Koleana Olando Purumu Semanemo
Walte ono-kinia molopale Yesusi yuni nimbale: “Ono u kolea-awili Jerusalleme munduku naa keleangi. U Tatane “Simbu.” nirimu Minimu ‘U opili pe pamili.’ ningu inia we nokoko molangi. Akumu nane ono u nimbu sirindu pilieringi kanumu. Nane onondo u nimbuli: “Jonone yomboma no linderimu liltingi-na-kolo wale awisili omba naa pupili ono nanga yomboma Pulu Yemone Mini Kake Sélimu simba lingí.” nirindu kanumu.” nirimu.
Kanu-kinia Yesusi lombili andolima yu kinia maku toko molkole niringimuni, onone Yesusindu ninguli: “Ye-Awilimu, kiniá walemonga nuni “Isirele yomboma kelko onono molangi, Romo gapomano mania pupili, onono gapomano liengi, na ononga ye nokoli kingimu molopo ono nokambo.” nininje?” ningu mangilku pilieringi.
Yuni onondo nimbale: “Tatane ulu lupa lupama “Sembó.” nimba taltorumu walema kinia mélema íngi seli walema kinia ononga kongonomo mólo. Tatane uluma sembá walema Tata yuyu akuma pilipa molemo. Aku-sipa na-kolo ono molongena Mini Kake Sélimu ombale ‘Ono tondolo pupili molangi.’ nimbá. Kanu-kinia pe ono tondolo pupili molkole kolea-awili Jerusalleme kinia, kolea Judia disiriki lemó taonoma kinia kolea-kangama pali kinia, kolea Sameria disiriki lemó koleama pali kinia, kelko ma-koleama pali kinia yombomando onone na serindu mele kepe “Sembó.” nirindu mele kepe kanoko pilieringi mele ningu siliku pungí.” nirimu.
Yuni aku sipa nimba molopale, ono kanoko molangi yu ma-koleamo mundupa kelepa muluna olando purumu kinia kupa se omba yu pipi sirimu, pe kelko naa kanoringi. 10 Yu ola pumbá purumu kinia ono olando siku neme-neme ningu kanoko gilieringi kinia ono gilieringina ye talo mulu-maminia kake seli pakoko popenge seko ongo gilkuli niringilimuni, 11 olone onondo ninguli: “Kolea Gallilli yema, ono muluna olando siku nambi semu-na kanoko gilkimiliye? I Yesusi, Pulu Yemone kiniá mulu-koleana olando likimu yemo, yu kiniá pukumu kanokomele mele pe walte aku sipa kelepa mania ombá.” niringili.
12 Kanu-kinia ono ma-pangi Unju Ollipi Kaliamo munduku kelko Jerusallemendo kelko yando oringi. Aku ma-pangimu kinia kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ kinia paa nondopa mele lierimu, aulka ponjilimu, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemonga Isirele yomboma aulka andoringi aku mele.
1:13-26
‘Judasi Isikeriotenga Ye Se Kolali Sepa Molopili.’ Ningu, Ningu Taltoringi Semanemo
13 Yesusi mulu-koleana olando purumu kinia yu lombili andolima Jerusallemendo yando ongo sukundu punguli niringimuni, ulkana pungu ulka olakondo peringina ola puringi. Akuna peringi yemanga imbima i-sipa: Pita, Jono, Jemisi, Enderu keme, Pillipu Tomasitolo kinia, Batollomiu Mateyutolo kinia, Allapiasi malo Jemisi keme “Olio Isirele yomboma oliolio gapomano molamili.” ningu ta niringi talape ‘Sellote’ nili ye Saimono keme olo kinia, Jemisi malo Judasi yu kinia, aku ye rureponga yopoko aku ulkana peringi. 14 Kanuna ono pali liku maku toko, konopu seluna pupili Pulu Yemo kinia ungu ningu mindi moloringi. Ambo mare kinia Yesusinga anumu Maria kinia Yesusinga genupili kinia akuma pea pali Pulu Yemo kinia ungu ningu moloringi.
15 Kanu walemanga Yesusinga lombili andoli yombo wane anderete tuwendi moloringi kinia Pitane ola gilipa onondo nimbale: 16 “Ango-keme, Mini Kake Sélimuni ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kere-punduna pe wendo ombá mele nirimu yuni bokuna torumu mele yu paa sika aku sipa wendo ombámondo nirimu. Akumu paa sika wendo orumu. Kanu ungumu Judasini Yesusi yu opa-touma lipa simba Depitini u nirimu kanu ungumunga pulumu talko wendo orumu. 17 Judasi olio kinia pea molopo kongono pea sepo molorumulu kanumu. Akumunga ye se yunga kolali sepa molopili” nirimu.
18 (Aku ye Judasi yu sepa kinjerimumunga kou siringi kanumuni ma se topo topa liltimu kinia yu mana mania topa mundupa yunga olomo suku nimba yunga oloma pali wendo omba purumu. 19 Pe Jerusalleme moloringi yomboma pali Judasi aku serimu pilkuli ononga umbu-unguna kanu koleamo imbi leko ‘Akeltama’ niringi. ‘Akeltama’ akumunga pulumu ‘Meme Ondoli Mamo’ .)
20 “I ungu wendo ombá nirimu Depitini bokuna torumu ungumu Konane bokuna molemo mele i-sipa:
‘Yunga ulkamo we giliepili,
akuna yombo se naa peangi.’
nimba molemo kanumu. Konane sene i-sipa nikimula:
‘Yombo se yunga kongonomo kolali sepa sepili.’
nimba molemo kanumu.
21-22 Manda, i ungutolonga se u kamu talko wendo orumu, kiniá se kamu wendo opili samili. U olio ye engaki rurepo molorumulu i nikirumanga se mania purumumunga kolali sepo se nimbu taltamili. I ye nimbu taltomolomo yu i-sipa ye se molopili: U Jonone pulu polopa yombo no linderimu mele kepe, pe kelepa yandopa yandopa Yesusini uluma sepa unguma nimba molopale, yu olio mundupa kelepa mulu-koleana olando purumu mele kepe, aku uluma pali wendo orumu mele, olio kinia kopu sepa andopa kanorumu ye se nimbu taltamili. Kanu yemo yuni Yesusi lomboropa ola molorumu mele kanorumumunga olio pea manda andopo nimbu simulú.” nirimu.
23 Pitane aku nirimu kinia pilkuli onone ye talo ningu taltoringi. Ye senga imbimu Josepo, kanumundu ‘Basipasi’ niringila, (yunga imbi se ‘Jasitas’ niringila;) ye se Matayasi. 24-25 Aku yetolo ningu taltokole Pulu Yemo mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nu yombomanga pali konopumanga kanoleno kene Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye rureponga kongonomo Judasi mundupa kelepa yunga koleando purumu, kanu kongonomo Judasi yu kolali sepa sembá ye se nuni i yetolonga se ningu taltonumu olio liku ora si.” niringi. 26 Kanu-kinia pepá gomo talonga yetolonga imbitolo toko mania mundukuli mingimu ambolko lope-lope sendekole wendo liltingi kinia Matayasinga imbimu wendo orumu, akumunga “Matayasi yu Yesusini u lipa mundorumu ye rureponga yopoko kinia pea kongono kopu seko sangi.” niringi. Kanu-kinia kanu lipa mundorumu yema kelko engaki rurepo moloringi.