4
4:1-22 Juda Yembomanga Kanjollo Yemane Pita Jonoselo Kote Tendeko Ka Siringi Temanemo
Pita Jonoselo yemboma ungu ningu sikulu molangili Pulu Yemo popo tondoringi yema kinie, ulke tembele nokoringi ele yemanga nokoli yemo kinie, Sadusi tapu yema* bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “38. Sadyusi”. kinie, kanu Juda yembomanga ye awilime elo ungu ningu siku moloringiline oringi. Elone Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele ningu sikulu yu aku terimu mele yemboma pali lomboroko ola molonge mele ningu siringili pilkulie eno mumindili koloringi. Enone elo ka siku, ‘Kinié ipu liemu kene opali kote tendamili.’ ningu elo liku ka ulkena panjeringi. Nalo ungu niringili pilieringi yembomanga awisili ‘Sike nikimbili. ⸤Yesusi yu paa sike ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi. bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. Kanu kinie ou ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilieringi yema kinie pe tondolo munduku pilieringi yema kinie lipe tere lepa pape tausini mele moloringi.
Opalikundu ye awilime kinie tapu yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “41. saveman”. kolea awili Jerusalleme maku toringi. Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa§ bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”. ou molorumu ye Anasi kinie pe yunge kolo wangopa aku sipe molorumu ye Kayapasiselo, elo kinie, ‘Jono’ nili ye te kinie, Allekesanda kinie, Anasi yunge pulu lierimu ye mare kinie, eno pea maku toringi. Maku tokolie niringimuni Pita Jonoselo kote tendengendo enonga kumbikerena liku ola anjiku walsikulie ningendo: “Elo kinie nambolka engemo pelemo, molo naenga imbimunge walsikulie elone kanu ulu tondolomo tengiliye?” ningu walseringi.
Kanu kinie Mini Kake Telimu Pitanga konopune pupe molopa kapola terimu kinie Pitane enondo nimbendo: “Eno Juda ye awilime kinie, tapu yema kinie, enone olto walsikimilimu, oltone ye kimbu keri lielimu kondo kolopo lipu tapondombulumunge walsikimili konopu lekero. Akumu nambepa konde pumu konopu lekolie walsikimilinje? 10 Aku liemo eno kote pilkimili Isirele yema kinie enonga yemboma pali iungumu piliee! Kolea kanga Nasarete ye Yesusi Kirasi, enone unjo perana uku toko panjeringi, Pulu Yemone topa makinjinderimu, kanu ye Yesusinge engemone yunge imbi lepo ⸤“Konde pu.” nimbulu kinie⸥ iyemo konde pupe enonga kumbikerena angilkimu eno kanokomele. 11 Konana te tokolie ungu iko toko niringi mele isipe:
‘Ulke takoringi yemane
kanoko keri kanoringi toko lteringi kou kanumu
kinié kelepa ulke simu mele
ulke enge sindeli kou awili peangamo.’* Konana 118:22.
niringi kanu koumu yu. Kanu koumu lteringi yema eno Isirele yema. 12 Yembo tene lupe olio manda naa lipe tapondomba. Ma koleamanga pali yembo tene lupe ‘Olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe, molopo kondomolo aulkena lipe mondopili.’ nimbu imbi lepo walsimolo yembo te lupe molo. ⸤Yesusi Kirasi yuyu mindi.⸥” nirimu. bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.
13 Pita Jonoselo pipili naa kolkolo ungume sumbi siku niringili kanoko, elo sukuli naa tekolo we umbu yeselo moloringili kanokolie eno konopu awisili liku mundukulie, ‘Iyeselo ou Yesusi pea tapu toko andoringili yeselo lepamo.’ ningu pilieringi. 14 Nalo ye konde purumu kanumu elo pea tapu toko angilieringi kanokolie eno ungu te manda topondoko naa niringi. 15 Akumunge “Elo kanjollo bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”. ulkena pena pale.” niringi pena puringili kinie eno enono kerepale ningulie ningendo: 16 “I yeselo olio nambe-eamiliye? Elone ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko molemele mele⸥ lipe ora silimo ulu tondolo§ ungu pulu te Jono2:11*. paa peanga te tengili Jerusalleme molemele yembomane pali pilku kanongi ulumu olione “Naa tengili.” nimbu manda aki naa tomolo. 17 Nalo iungu nikimbilimu koleamanga pali niliku punge pilinge kinie kapola naa temba kene “Kelko iye ⸤Yesusi⸥ nge temanemo yemboma toko siku yunge ungumu koleamanga anjo anjo naa niengili!* bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. Ningili liemo ‘Elo mongo liengili.’ nimolo.” nimbu “Molo” niemili.” niringi.
18 Aku siku ningu panjikulie, “Elo wale.” ningulie elondo ningendo: “Paa ungu wallo kolte kepe, Yesusinge temanemo tokolo yemboma paa ungu mane naa siele! Molo!” niringi. inie anjokondo 5:28,40.
19 Nalo Pita Jonoselo elone enondo topondoko ningelendo: “Pulu Yemone olto “Teale.” nilimo mele mundupu siye kolopo, enone “Teale.” nikimili mele tembulu liemo Pulu Yemone kanopa peanga kanombanje? Eno enono pilieme! 20 Nalo olto ulu kanorumbulu mele kepe pilierimbulu mele kepe oltonga keremo pipi manda naa simbolo.” niringili.
21 Enone elo altoko tondolo munduku ningu pipili kondokolie “Elo pale.” niringi. Elone ulu tondolo teringili mele yembomane pali kanokolie, Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundundoringi kulu eno kanokolie elo mongo singe aulke te koroko kelieringi. 22 ⸤Ulu te⸥ lipe ora sirimu ulu tondolomone teko konde lsingili ye kanumu yunge ponie tu paono omba purumu.
4:23-31 Kirasinge Yemboma Pulu Yemo Kinie Ungu Niringi Temanemo
23 Pita Jonoselo “Wendo pale.” niringi kinie elonga yemboma moloringine sumbi siku pukululie, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “16. hetman”. kanu yemane elondo niringi mele elonga Yesusinge ungumu pilieli yemboma temane toko siringili. 24 Niringili mele pilkulie eno liku tere leko molko Pulu Yemo kinie ungu ningulie ningendo: “Ye Awili Tondolo Olandopamo, nuni mulumu kepe mamo kepe nomu kusamo kepe mele lemoma pali terinu. 25 Nuni ungu te ninindu nunge Minimuni olionga anda-kolepa, nunge kendemande Depisi nimbe sirimu kinie yuni pilipe yando nimbe sirimu mele isipe:
“I sirele yembo naa molko
yembo umbu lupe molemelema
nambemune mumindili kolkomeleye?
Yembomane pali uluri manda naa tenge mele
nambemune “Teamili.” ningu, ningu panjikimiliye?
26 Pulu Ye Awilimu kinie yuni
‘Nanga yemboma nokopa kondomba ye te
lipe mundumbo.’ nimbe mako torumu
ye nomi ⸤Kirasi⸥ mu kinie§ bokumunge alsena anjokondo “23. Krais.”
koleamanga pali ye nomi kingime
‘Elo kinie opa teamili.’ ningu molemele.
Yembo nokoli yemane
‘Elo topo manie mundumolo.’ ningu molemele.
Aku siku ulu manda naa tenge mele
nambemune ‘Teamili.’ ningu molemeleye?”* Konana 2:1-2.
nimbe Depisini nirimu. 27 Sike ikolea awiline ye nomi kingi Erote kinie Romo ye Pondiasi Paillateselo Isirele yemboma kinie Isirele yemboma naa molko yembo umbu lupe mololi yemboma bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”. kinie eno maku toko, nunge kendemande kake teli ye ou mako torunu ye Yesusi ‘Tamili.’ ningu wa toringi. 28 Ou nunge tondolomone nunu konopuni pilku “I siku teangi.” ningu panjerinu mele aku siku teringi. 29 Kanumunge Awilimu, kinié olio-kinie enone “Temolo.” ningu olio ningu pipili kondokomele mele nuni pilkulie, nunge kendemandema nunge ungumu ningendo pipili naa kolko sumbi siku niengi kene liku tapondoyo. 30 Nunge kendemande kake teli ye Yesusinge imbi lepo yu walsimolo kinie kuru tomba yemboma ‘Konde pangi.’ ningu ulu tondoloma teko, nunge kongono tekemolo mele ‘Yemboma “Sike akumu Pulu Yemonga kongono lepamo!” ningu kanangi.’ ningu lipe ora simbe ulu tondoloma tei.” niringi.
31 Aku siku Pulu Yemo kinie ungu ningu pora siringi kinie ulke moloringimu jimi jimi mele tepa, Mini Kake Telimu eno kinie molopa kapola terimu kulu pipili naa kolko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku yemboma andoko ningu siringi.
4:32-37 ‘Yesusi Yu Sike Pulu Yemone “Lipu Mundumbo.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Kirasimu.’ Ningu Tondolo Munduku Pilieringi Yemboma Kapola Kapola Moloringi Temanemo
32 ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone “Lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’⸥ ningu tondolo munduku pilieringi yemboma kapola kapola molko eno konopu telune pupili moloringi. Yembo te yunge mele noserimume ‘nanga manjipe’ naa nimbe, ‘olionga pea’ ningu tere leko noseringi. 33 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane Awili Yesusi bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “6. Bikpela”. lomboropa ola molorumu kanoringi mele temane peangamo munduku siye naa kolko tondolo munduku toko siliku andoringi kinie Pulu Yemone eno we kondo kolopa paa sewe anjipe ‘Molko kondangi.’ nirimu. 34 Eno moloringine yembo te langi kepe melte molo torumu yembo te naa molorumu. Walse walse nimbe yembo te ma lepa ulke awisili angilipe terimumene ma we lepa ulke we angilierimume kou mone liku meli ongo, 35 Yesusini lipe mundorumu yema moloringine ongo siringi, enone yembo te mele molo torumu yemboma moke teko siringi.
36 Aku siku teringi mele ‘Josepo’ nili ye tene aku sipe terimu. Kanu yemo Yesusini lipe mundorumu yemane yunge imbi te ‘Banapasi’ niringi.§ inie anjokondo 11:22-30. Banapasinge ungu pulumu ‘Yemboma nimbe toyombo tondoli yemo’. Yu LLipai yemo, yunge pulu kolea Saipirasi. 37 Yunge ma te lierimu kanumu kou mone lipelie memba omba Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema sirimu.

*4:1: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “38. Sadyusi”.

4:4: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

4:5: bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “41. saveman”.

§4:6: bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.

*4:11: Konana 118:22.

4:12: bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.

4:15: bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”.

§4:16: ungu pulu te Jono2:11*.

*4:17: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

4:18: inie anjokondo 5:28,40.

4:23: bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “16. hetman”.

§4:26: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais.”

*4:26: Konana 2:1-2.

4:27: bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.

4:33: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”, “6. Bikpela”.

§4:36: inie anjokondo 11:22-30.