7
7:1-53 Sitipenene Kotena Juda Yembomanga Kanjollo Yemando Ungu Nimbe Sirimu Temanemo
Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone* bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”. kote tendepalie Sitipene walsipelie nimbendo: “I ungu nikimilime sikeye?” nirimu.
Sitepenene topondopa nimbendo: “Ango Tara keme, nanga ungumu pilieme. Olionga pulu pulu anda kolepa Eporayamo ikolea ou naa omba kolea Arano ou naa pupe kolea Mesipotemia ou we molopili tondolo pupe olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumune ombalie nimbendo: OuPuluPulu 12:1. “Nunge ma koleamo kinie pulu lemo yemboma kinie munduku siye kolko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbo koleana pani.” nirimu.
“Aku ungumu pilipelie Eporayamo yunge pulu kolea Kaltia taono mundupe siye kolopa kolea kanga Arano pupe molorumu. Kanu kinie yunge lapa kolorumu kinie Pulu Yemone olio imolemolo koleana yando lipe mundorumu. Ikoleana ma kanga kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimbe naa sirimu. Nalo Pulu Yemone ungu te yundu nimbendo: “Nu kinie nunge kalko lini yemboma kinie ikoleamo linge.” nirimu. OuPuluPulu 12:7, 17:8, 26:3. Eporayamo yu ambolango teluri kepe ou naa mepili aku sipe nirimu. Pulu Yemone yundu nirimu mele isipe: “Nunge kalko lini yemboma kolea tenga lupe yembo ponenge mele molonge. Akune molonge yembomane enondo “Olionga kendemandema.” ningulie teko kenjiku ka kongono singe, mindili nongo teko molangi ponie po anderete omba pumbe. Kanu kinie eno ka kongono singe yemboma mongo simbo kinie pe eno kanu koleamo munduku siye kolko ulsu ongo§ Isirele yemboma kolea Isipi mindili nongo molkolie wendo oringi mele ungu pokore OuPuluPulu 15:13-14, WendoOringi 1:8-11, 12:40-41 molemo. ikoleana ongo na popo tonge.” nirimu.* Isipi molkolie Kenane oringi. Pe aku koleamondo “Isirele” niringi. Aku nimbelie Pulu Yemone “Tembo.” nirimu ungume ‘Eporayamone ‘Na kinie kamu pepili.’ nipili.’ nimbe yu kinie yunge kalopa limbe kangoma kinie “kangi te kopisiku wendo liku lteangi.” nirimu. Ou Pulu Pulu 17:9-14; bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”, “22. kontrak”. Pulu Yemone “Aku siku teaa.” nirimumunge Eporayamone kango Aisake membalie, yunge wale engaki omba purumu kinie yunge kangi te kopisipe wendo lsimu. OuPuluPulu 21:2-4. Kanu kinie pe Aisakene Jekopo merimu.§ OuPuluPulu 26:19-29. Pe Jekopone olio Isirele yembomanga talape rurepo molemolomanga anda kolepama merimu.* Ou Pulu Pulu 29-30selo, 35:16-26.
“Kanu kinie olionga anda kolepa Jekopone merimu yema enonga angenu Josepo kinie konopu keri panjikulie kolea Isipi punge puringi ye mare kinie yu kou mone lsingi. Josepo kou mone likulie “Yu yembo tenga kendemande yemo molopili mengo paa.” niringi. Ou Pulu Pulu kolomongo awili 37. Nalo Pulu Yemo yu kinie molopalie nirimumuni, 10 yu lipe tapondopa umbune wendo orumumenga pali wendo lsimu. Yuni yu pilipe konginjelimu sipe, kolea Isipi ye nomi kingimu ‘Yu kanopa peanga kanopili.’ nirimu kinie ye nomi kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nomimu molopa, yunge ulkemo kinie Isipi koleamanga mele lemoma pali nokopili.’ nirimu. Ou Pulu Pulu kolomongo awili 39-41.
11 “Pe kolea Isipi kinie ⸤ikolea molemolo⸥ kolea Kenane kinie engele awili te lierimu, yemboma umbune perimu. Olionga anda kolepalime langi linge aulke te naa lierimu. 12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko nosilimele.” niringi-ne pilipelie yunge malopili olionga anda kolepalime pulu pulu Isipi mundorumu.§ Rasi-witi pora nirimu temanemo Ou Pulu Pulu 41. 13 Wale talo siku Isipi puringi kinie Josepone angenupilindu “Na Josepo.” nimbe yunge imbi lepa sirimu, pe kingimuni Joseponga yemboma kanopa imbi sirimu.* Ou Pulu Pulu kolomongo awili 42-45. 14 Kanu kinie Josepone yunge lapa Jekopo kinie Jekopo yunge yemboma kinie “ ‘Yando wangi.’ niee.” nimbe, enondo nimbe mundorumu. Jekopo yunge yemboma lipe tere lepa sependi pape moloringi. Ou Pulu Pulu kolomongo awili 46-47 selo. 15 “Yando waa.” nirimu kinie pilipelie Jekopo kolea Isipi purumu, kanune yu kinie yunge malopili kinie anda leko koloringi. Ou Pulu Pulu kolomongo awili 48-50, Wendo Oringi 1:1-6. 16 Enonga onoma kelko kolea Kenane mengo ongo Sekemo taono mengo ongo, ou Eporayamone kolea kanga Sekemo ye Emonga malopilinge ma te topo topa lipe ou yunge ambomo ono terimu kanune meli puku eno ono teringi.§ Ou Pulu Pulu 23:pali, 33:18-19, 50:12-13.
17 “Pulu Yemone ou Eporayamondo “Tembo.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá terimu kinie olionga yembo kolea Isipi moloringi mele anjopa anjopa awisili kalko liku moloringi.* Wendo Oringi 1:7. 18 Aku sipe telipe pupe pupelie, ponie awisili omba pupe Isipi ye nomi kingi te kolo wangopa molorumu kanumuni Josepo yunge temanemo mimi sipe naa pilierimu. 19 Yuni olionga yemboma kolo topa sipe tepa kenjipe, anda kolepalime mindili lipe sipe, “Ambolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkemanga pea naa molko pena nosee.” nirimu. Wendo Oringi 1:8-22.
20 “Aku siku teko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango te naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu kangomo meringi. Oli yepoko yunge lapanga ulkena nosiku moloringi. 21 Kanu kinie pe pena noseringi kinie ye nomi kingimunge lemenu kanopa lipe “Nanga kangomo.” nimbe yunge ulkena memba pupe nokorumu. WendoOringi 2:1-10. 22 Isipi yembomanga pilipe konginjeli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinie yu pilipe konginjeli pepa ungume sumbi sipe nimbe ulume enge nimbe tepa molorumu. 23 Mosisinge ponie tu paono pora nirimu kinie yunge Isirele yemboma ‘pupu kano-pambo.’ konopu lierimu. 24 Pupe kano-porumu kinie Isipi ye tene Isirele ye te tepa kenjerimu. Kanopalie yuni Isirele yemo lipe tapondopa Isipi yemo topa kondorumu.§ Wendo Oringi 2:11-12.
25 “(Mosisini pilipelie, ‘Yunge yemboma ‘Pulu Yemone ‘Eno liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilinge.’ konopu lierimu nalo eno aku siku ningu naa pilieringi.)
26 “Opalikundu Isirele ye talo opa teringili kinie Mosisi pupe kanopalie, yu pupe opa teringili yeselo ambolopalie elondo nimbendo: “Angenunguluselo, nambemune opa tekembeleye? Angenungulu opa tekembele kapola naa tekemo.” nirimu.
27 “Kanu kinie tepa kenjerimu ye kanumuni Mosisi paka topa anjo mundupelie nimbendo: “Nawene nu ‘Olio nokani.’ nimbe mako tomuye? 28 Oleanga nu Isipi yemo toko kondonu mele kinié na ‘Topo kondambo.’ ningu nikinuye?” nirimu. 29 Aku nirimu kinie Mosisi pilipelie ‘Kingimuni na tomba.’ nimbe kowa pupelie kolea Midiane pupe molorumu. Yu akune molopalie kango talo merimu.* Wendo Oringi 2:13-22, 18:3-4.
30 “Kanu kinie Mosisi kolea Midiane molopili ponie tu paono omba purumu kinie walse yu kolea ku lieline andopa mulu Sainai lierimune nondopa molorumu kinie Pulu Yemonga angello te yu molorumune omba unjo tenga tepe nomba perimune omba molorumu. Wendo Oringi kolomongo awili 3,4selo. 31 Mosisini akumu kanopalie yu konopu awisili lipe mundupe, terimu mele mimi sipe kanombando nondopa purumu kinie Awilimunge ungu te unjona wendo orumu pilierimu mele isipe: 32 “Na nunge kolenalini popo toringi Pulu Yemo molio. bokumunge alsena anjokondo “13. God”. Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumene popo toringi nokorundu Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu kinie Mosisi pungu pungu nimbe pipili kolopalie lipe wekendo kanopa tepemo naa kanorumu. 33 Kanu kinie Awilimuni§ bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. yundu nimbendo: “Nu ima angilkinumu nanga kene nunge kimbu su kulku wendo lie! 34 Nanga yembo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Eno kola tengi pilipulie kinié eno lipu tapondombondo manie ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbo tekero.” nirimu.* Wendo Oringi 3:1-10.
35 “I ye Mosisi yu ou Isipi molorumu kinie Isirele yembomane ningendo: “Nawene ‘Nu olio nokani.’ nimbe mako tomuye?” ningu yunge ungumu liku su siringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu mako topa ‘Nanga yemboma nokoko, eno liku tapondoko mindili nolemelema wendo lieni.’ nimbe unjona tepe nomba perimumunge angello tenga keremone ‘Mosisi nimbe sipili.’ nirimu. 36 Kanu ye Mosisi yuni yemboma kolea Isipi memba ulsu orumu. Eno kolea Isipi sukundu moloringi kinie kepe, Nomu Kondoline oringi kinie kepe, kolea ku lieline ponie tu paono andoko moloringi kinie kepe, yuni ⸤yu yuyu molorumu mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo ungu pulu te Jono 2:11*. mare awisili terimu. Wendo Oringi kolomongo awili 8 anjo anjo kepe molemo. 37 Ye tene Isirele yembomando nimbendo:
“Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma
pilipu eno nimbu silio yemo molio mele
pe enonga ye te na mele
‘Pulu Yemone ungu umbu tondombama
pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe
Pulu Yemone lipe mundumbe.”
nirimu ye kanumu i Mosisi telumu mindi.§ inie yakondo 3:22-23, Ungu Manema 18:15, LLuku 13:33. Ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. 38 Isirele yemboma kolea ku lieline moloringi kinie kanu ye Mosisi eno pea moloringi. Yu olionga kolepalime kinie mulu Sainai molopa ungu nimbe sirimu angellomo kinie pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pupe naa pora nimbé ungume Mosisini ‘Olio nimbe sipili.’ nimbe Mosisi ungu umbu tondorumu kanu ungume yuni pilipelie yando olio nimbe sirimu.* Wendo Oringi 20.
39 “Aku sipe terimu nalo olionga anda kolepalimene ⸤Pulu Yemone yundu “Eno nokou.” nimbe mako torumu ye Mosisinge⸥ ungumu ‘tenge panjipu naa pilimolo.’ ningu yu bulu siku, eno ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu waka kolko moloringi. 40 ⸤Mosisi mulu Sainaine ola pupe welea maniendo naa orumu kinie Isirele yembomane enonga ningu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu pulu ye awili olandopa bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.⸥ Eronondo enone ningendo: “Olio mengo puku nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjone molo kouni teko mimi tendeyo. Olio kolea Isipi yando lipe memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambe-emunje?” niringi. 41 Kanu walemonga enone kongi pirimu kao walo none teli te teko mimi teko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko melema kalko siku, eno enono teko mimi teringi mele pilkulie konopu siku kongi kaloringime kinie langi nongo moloringi. Wendo Oringi 32:1-6. 42 Aku teringimunge Pulu Yemo eno lipe bulu sipe, oli kinie ena kinie kombukandipi kinie mulune angilimoma enone ‘Olio nokolemele pulu yemboma.’ ningu popo toko melema kalko singe teringi kinie kanopalie ‘Kapola, enonga aku siku teangi.’ nimbe siye kolorumu. Aku teringi mele Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye tene ungumu bokune torumu mele kapola telemo. Akumu isipe:
‘Pulu Yemone nimbendo: “O Isirele yemboma,
ou ponie tu paono yembo naa peli kolea ku lieline
eno kongi pirimu kao kinie sipisipi kinie
meme kinie popo toko kaloringime
popo toko kalko na siringiye?
43 ⸤Molo.⸥ Eno sele-ulke mengo puringimu
‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkemo.’ ningu
mengo puku,
‘Repane olionga pulu ye te.’ ningu
yunge kombukandipi none teli te teko anjiku,
kanu melema ‘Olionga pulu yemboma.’ ningu
kapi ningu popo toringi.
Aku teringimunge nane eno mindili lipu simbondo
‘Eno kolea sirindune naa molangi.’ nimbu makoropo,
eno kolea awili Bapillono nekendo
kolea anjopa tenga lipu mundumbo.” nirimu.’§ Emosi 5:25-27; (Jeremaya 19:13).
nimbe bokune torumu. Aku sipe nimbe bokune torumu mele eno sike aku siku teringi.
44 “Kolea ku lieline olionga anda kolepalimene Pulu Yemo eno kinie molorumu sele-ulke kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio kinie molemo.’ ningu enone yu popo toko melema kaloringi sele-ulkemo takoko anjeringi. Pulu Yemone Mosisindu “I siku i siku takangi.” nimbe ulkemo angilimbe mele lipe ora sirimu aku siku enone takoko anjeringi.* Wendo Oringi kolomongo awili 25-31, 37-40. 45 Pe yandopa Josuane olionga anda kolepalime nokorumu kinie eno kanu sele-ulkemo tekisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjeringi. Josua 3:14-17, 23:9, 18:1. Pulu Yemone kanu koleana yembo talape lupe peringime olionga anda kolepalime “Kolo wangoko molangi, aku mamo liengi, kanune pelemele yemboma kamu pangi.” nirimu kinie kanu koleana ou peringi yembo talapema enone toko munduku, sele-ulkemo mengo ongo kanune takoringi, yandopa ye nomi kingi Depisi molorumu kinie we angilierimu.
46 “Pulu Yemone Depisi yu kanopa peanga kanopa konopu mondorumu kulu yuni Pulu Yemondo walsipelie nimbendo: “Na kalopa lsimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulke te, ou sele-ulkemo angilierimu mele, manda manjipu takondamboye?” nirimu. Pulu Yemone Depisindu “Molo.” nirimu temanemo Pe Samuele 7 molemo. 47 Nalo Pulu Yemone “Molo.” nirimu kinie Depisinge malo Sollomono, yu Depisi kolo wangopa ye nomi kingimu molopalie, Pulu Yemonga ulke tembelemo takondorumu.§ Ou Kingime 6.
48 “Nalo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yembomane takolemele ulkemanga naa molemo. Pulu Yemone ungu umbu tondorumume yemboma nimbe sirimu ye tene aku sipe nirimu kanumu. Kanu yemone nimbendo:
49 “Pulu Ye Awilimuni nimbendo:
“Mulu koleamo nanga manie molopo
koleama nokolio polomo,
ma koleamo nanga kimbu mundulio koleamo.
Pe enone nanga nambolka ulkemo takondongeye?
Molo na tena manda koro molomboye?
50 Nanga kimuni imelema pali naa terinduye?” nirimu.”* Aisaya 66:1-2. Pulu Yemo ulke telune manda molomba ulke te manda naa takondomolo. Koleamanga pali yuni mindi terimumu yunge ulkemo mele. Yu olionga ulke tembelemonga manjipe manda naa molomba.” nimbe nirimu. (Pulu Yemo mulu kimbumenga pali molemo.)
nimbe ⸤Aisayane⸥ aku sipe nirimu kanumu.” ⸤nimbe Sitipenene nirimu.⸥
51 “Eno karaye teli yemboma, aku nirimumu kanjollo yemando nirimu kanumu. enone nando “Pulu Yemo teko kenjiku yu ungu taka tondokono.” nikimili nalo akumu molo. Eno ‘Pulu Yemonga yemboma molamili.’ ningu kangi te kopisiku wendo limele bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. nalo yembo Pulu Yemonga ungu naa pilieli yemboma mele molko enonga komume pipi siku konopume pipi siku molemele.§ Giriki ungune ‘konopumenga kangi te kopisiku wendo naa lili yemboma molemele.’ nimbe molemo. Ya ungu pulumu sumbi sipu torumulu. Eno enonga anda kolepalime teringi mele teko, enone Mini Kake Telimunge ungumu liku bulu siku “Naa pilimolo.” niringi mele eno aku siku nilimele. 52 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye te enonga anda kolepalimene mindili liku naa siringi ye te molorumuye? Te naa molorumu kanumu. Kanu yemane Pulu Yemonga Ye Sumbi Nilimu ombá mele ningu siringime kepe enonga anda kolepalimene toko kondoringila. Kanu kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane “Ombá.” niringi ye kanumu kamu orumu kinie eno nanga ungumu pilku molemele yemane ‘Yu toko kondangi.’ ningu opa puluema liku siringi kinie yu toko kondoringi. 53 Eno Isirele yemboma, eno angellomane Pulu Yemonga ungu manema* bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. siringi yando likulie tenge panjiku naa teringi yemboma, enone Pulu Yemonga Ye Kake Teli Yesusi aku siku toko kondoringi.” nimbe Sitipenene nirimu.
7:54-8:2 Sitipene Kouni Toko Kondoringi Temanemo
54 Yuni enondo aku sipe nirimu pilkulie, yu-kinie paa mumindili kolko enonga kerema kongilku pulue toringi. 55 Nalo Mini Kake Telimu Sitipene yunge konopune omba molopa kapola terimu-ne yuni olando sipe kanopa mulu koleana sukundu kanorumu kinie Pulu Yemonga tondolo patelimu kinie yunge tondolomo kinie akume kanopa, Yesusi Pulu Yemonga ki umbukundu ola angilierimu kanorumu. Yesusi mulu koleana ola pupelie manie molorumu (Mako 16:19), nalo ya “ola angilierimu” nimbe molemomo Sitipenendo “Yando ou.” nimbe sukundu limbendo ola angilierimunje? 56 Aku sipe kanopalie nimbendo: “Mulu koleamo kune lipe anjo yando pukumu kanokoro kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. Pulu Yemonga ki umbukundu ola angilkimu kanokoro.” nirimu.
57 Yuni aku sipe Pulu Yemo kinie Yesusi kinie kapola kapola moloringili mele nirimu pilkulie, “Pulu Yemo kinie ungu taka tondokomu lepamo.” ningu ‘Yunge ungu nikimumu naa piliemili.’ ningu komu pipi siku eno ungu lupe mare tondolo munduku niliku yu molorumune lkisiku ongo 58 yu ambolko kunduku kanu kolea awilimunge palana ulsu munduku, yu kouni tonge toringi. Ou kotena “I sipe isipe temu kanomulu.” ningu kondi toringi yemane yu kouni tongendo enonga wale pakolime kulkulie, ye kango te kanopa angilierimune ‘Nokopili.’ ningu noseringi. Kanu yemonga imbimu Sollo.§ Pe yunge imbi te “Pollo” niringila; inie anjokondo 13:9.
7:58,60, 8:1,3 Pollonga Pulu Pulu Temanemo
59 Enone yu kouni toko kondonge toringi kinie Sitipenene Yesusi kinie ungu nimbendo: “Awili Yesusi, na mini pukuru. Nu molenona wambo ni.” nirimu. 60 Kanu kinie yu kouni toko manie mundoringi kinie koporongo langopa ru nimbelie nimbendo: “Awilimu,* bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. iteko kenjikimili ulumu pundu naa toko munduku siye kolou.” nimbelie yu kolorumu.

*7:1: bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.

7:2: OuPuluPulu 12:1.

7:5: OuPuluPulu 12:7, 17:8, 26:3.

§7:7: Isirele yemboma kolea Isipi mindili nongo molkolie wendo oringi mele ungu pokore OuPuluPulu 15:13-14, WendoOringi 1:8-11, 12:40-41 molemo.

*7:7: Isipi molkolie Kenane oringi. Pe aku koleamondo “Isirele” niringi.

7:8: Ou Pulu Pulu 17:9-14; bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”, “22. kontrak”.

7:8: OuPuluPulu 21:2-4.

§7:8: OuPuluPulu 26:19-29.

*7:8: Ou Pulu Pulu 29-30selo, 35:16-26.

7:9: Ou Pulu Pulu kolomongo awili 37.

7:10: Ou Pulu Pulu kolomongo awili 39-41.

§7:12: Rasi-witi pora nirimu temanemo Ou Pulu Pulu 41.

*7:13: Ou Pulu Pulu kolomongo awili 42-45.

7:14: Ou Pulu Pulu kolomongo awili 46-47 selo.

7:15: Ou Pulu Pulu kolomongo awili 48-50, Wendo Oringi 1:1-6.

§7:16: Ou Pulu Pulu 23:pali, 33:18-19, 50:12-13.

*7:17: Wendo Oringi 1:7.

7:19: Wendo Oringi 1:8-22.

7:21: WendoOringi 2:1-10.

§7:24: Wendo Oringi 2:11-12.

*7:29: Wendo Oringi 2:13-22, 18:3-4.

7:30: Wendo Oringi kolomongo awili 3,4selo.

7:32: bokumunge alsena anjokondo “13. God”.

§7:33: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

*7:34: Wendo Oringi 3:1-10.

7:36: ungu pulu te Jono 2:11*.

7:36: Wendo Oringi kolomongo awili 8 anjo anjo kepe molemo.

§7:37: inie yakondo 3:22-23, Ungu Manema 18:15, LLuku 13:33. Ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*7:38: Wendo Oringi 20.

7:40: bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.

7:41: Wendo Oringi 32:1-6.

§7:43: Emosi 5:25-27; (Jeremaya 19:13).

*7:44: Wendo Oringi kolomongo awili 25-31, 37-40.

7:45: Josua 3:14-17, 23:9, 18:1.

7:46: Pulu Yemone Depisindu “Molo.” nirimu temanemo Pe Samuele 7 molemo.

§7:47: Ou Kingime 6.

*7:50: Aisaya 66:1-2. Pulu Yemo ulke telune manda molomba ulke te manda naa takondomolo. Koleamanga pali yuni mindi terimumu yunge ulkemo mele. Yu olionga ulke tembelemonga manjipe manda naa molomba.” nimbe nirimu. (Pulu Yemo mulu kimbumenga pali molemo.)

7:51: aku nirimumu kanjollo yemando nirimu kanumu.

7:51: bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.

§7:51: Giriki ungune ‘konopumenga kangi te kopisiku wendo naa lili yemboma molemele.’ nimbe molemo. Ya ungu pulumu sumbi sipu torumulu.

*7:53: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

7:55: Yesusi mulu koleana ola pupelie manie molorumu (Mako 16:19), nalo ya “ola angilierimu” nimbe molemomo Sitipenendo “Yando ou.” nimbe sukundu limbendo ola angilierimunje?

7:56: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.

§7:58: Pe yunge imbi te “Pollo” niringila; inie anjokondo 13:9.

*7:60: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.