9
9:1-25 Pollo Damasikasi Pupe Terimu Temanemo
9:1-19 Pollo Konopu Alowa Tepa ‘Yesusi Yu Sike Ye Nomi Kirasimu.’ Nimbe Yunge Yemo Molorumu Temanemo* inie anjokondo 22:4-16, 26:9-18. (9:1-25 pali kanani.)
Sollo ou pulu polopa Awilimunge lombili andoli yemboma mindili lipe sirimu mele Sollone ou pulu pulu molopa terimu mele temanemo inie yakondo 7:58,60, 8:1,3 molemo, liku tere leko kanani. mundupe siye naa kolopa, ‘Eno kolangi.’ nimbe we mindili lipe sipe molorumu. Aku sipe tepa molombando Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”. molorumune pupe mawa tepa walserimu kinie ye nomimuni pepá te topa sipelie nimbendo: “I ye Sollo kolea awili Damasikasi pupe, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga pupe, Yesusini terimu mele pilku molemele yemboma kanopa ka sipe, Jerusalleme yando meli opili.” nirimu.
Kanu kinie Sollo yu kolea awili Damasikasi nondopa pumbe purumu kinie walsikele mulú koleana pateli te manie omba yu molorumune pa awili tepa terimu. Yu topa manie mundorumu§ Yu yuyu topa manie mundorumunje. “Meltene yu topa manie mundorumu.” naa nikimu. Yembo marene pilkulie ‘Yu kongi dongi molo otenga bulu mingine molopa purumu.’ ningu pilimele nalo naa pilimolo. Mana kimbu kongono tepa purumu kinie topa manie mundorumunje, molo kongi dongi tenga bulu mingine molopa purumu kinie topa manie mundorumunje, naa pilimolo. lepa pilierimu kinie ungu te yundu nimbendo: “Sollo, Sollo, nambemune nuni na mindili liku silinoye?” nirimu.
Sollone nimbendo: “Awilimu,* bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. nu naweye?” nirimu.
Yuni topondopa nimbendo: “Na Yesusi nuni mindili liku silino yemo. inie anjokondo 26:14. Kinié ola molko ne kolea awiline sukundu pani. Akune puni kinie nu teni mele ye tene nimbe simbe.” nirimu.
Sollo pea puringi yema poporome ungu mele pilku yembo te naa kanokolie, eno ungu naa ningu we angilieringi. Sollo mongo makilipe ola molorumu nalo mongone melte naa kanorumu. Akumunge yu pea puringi yemane yu ki ambolko meli kolea awili Damasikasi sukundu puringi. Wale yepoko yu mongone melte naa kanopa langi kepe no kepe naa nomba we molorumu.
10 Kolea awili Damasikasi sukundu Yesusinge lombili andoli ye te molorumu, bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. yunge imbimu Ananayasi. Awilimuni Ananayasi molorumune omba kumbu mele sipelie “Ananayasi.” nimbe walserimu.
Yuni topondopalie nimbendo: “Awilimu, na ya molio.” nirimu.
11 Awilimuni yundu nimbendo: “Aulke imbi leko ‘Aulke Sumbi Nilimu’ nilimele kanune nu pukulie ninimuni, Judasinge ulkena puku walsiku, kolea awili Tasisi ye te, yemonga imbi Sollo, yu akune na kinie ungu nimbe molemo kene puku kanani. 12 Sollo yu kumbu mele tepa kanomu kinie ye te, yemonga imbimu Ananayasi, yu omba yunge kimuni mongona ambolomu kinie yunge mongoselo peanga liemu kanomu.” nimbe Awilimuni nirimu.
13 Ananayasini topondopa nimbendo: “Awilimu, ye kanumuni nunge yembo kake teli§ inie 9:32,41, anjokondo 26:10. Yembo kake telimunge pulumu isipe mele: Awili Yesusini molo Pulu Yemone ‘Nanga yemboma’ nimbe lipe ‘yunge yemboma mindi molangi.’ nimbe lipe mondolemo. Aku yemboma Kirasinge yembomando aku sipe nirimu. Jerusalleme moloringime tepa kenjipe mindili lipe sirimu mele yembo awisilini temane toko nilimele pilio. 14 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene yu pepá toko siringi lipe memba ombalie, nunge imbi leko nu-kinie ungu nilimele yemboma ka simbendo orumu.” nirimu.
15 Nalo Awilimuni yundu nimbendo: “Molo. Ye nikiru akumu ‘Yu nanga kongono tendepili.’ nimbu mako torundu yemo. Yu Isirele yemboma naa molko umbu lupe mololi yemboma* bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”. kinie enonga ye nomi kingime kinie molongemanga kepe Isirele yembo bokumunge alsena anjokondo “31.2. pikinini bilong Isrel”. molongemanga kepe pupe nanga ungumu nimbe simbe kene nikiru mele te-pani. 16 Yuni nanga ungumu andopa nimbe sipelie umbune memba mindili nombá mele nane lipu ora simbo.” nirimu.
17 Kanu kinie Ananayasi pupe ulke nirimu kanune sukundu pupe Sollo ambolopalie nimbendo: “Ano Sollo, nu aulkena oni orunu kinie Awilimu nuni kanorunu, kanu ye Yesusini ‘Nu mongone altoko kanoko Mini Kake Telimu nunge konopune omba molopa kapola tepili.’ nimbe na “Pu.” nimu-ne okoro.” nirimu. 18 Kanu kinie tamburumbu yunge mongoselonga melte pipi sirimu kanumu omba wendo purumu kinie yu kelepa mongone melema manda kanopalie nirimumuni, yu ola molopa ‘Kirasinge yemo kamu molambo.’ nimbe no lsimu. 19 Aku tepalie, langi pokore norumu kinie yu kelepa enge perimu.
9:19-22 Pollone Temane Peangamo Damasikasi Yemboma Topa Sirimu Temanemo (9:1-25 pali kanani.)
Sollo yu wale mare kolea awili Damasikasi molopa Yesusinge lombili andoli yemboma kinie molorumu. 20 Yu sumbi sipe pupe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupe Yesusi molorumu mele nimbe sipelie nimbendo: “I yemo Pulu Yemonga Malo.” bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong God”. nirimu.
21 Yunge ungu pilieringi yembomane mini-wale mundukulie walsiku pilkulie ningendo: “Ne aku nikimu yemo, Yesusinge imbimu leko Pulu Yemo kinie ungu niringi yembo Jerusalleme moloringime tepa kenjipe topa bulu balu sipe mundupe mindili lipe sirimu ye kanumu moloye? Pe kinié ya omba aku siku teko molemele yemboma ka sipe Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime§ bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”. molemelena memba pumbe yemo imu lepamo.” niringi.
22 Nalo Sollo yunge engemo paa olandopa perimu, Pulu Yemone ‘Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu* bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. Yesusi yu kanu yemo molorumu mele tondolo mundupe nimbe sirimu kulu Juda yembomane yundu ungu te topondoko manda naa niringi.
9:23-25 Juda Yembomane Pollo Kinie Opa Pulue Moloringi Kulu Kolea Awili Damasikasi Mundupe Siye Kolopa Kowa Purumu Temanemo (9:1-25 pali kanani.)
23 Wale awisili omba purumu kinie Juda yembomane Sollo tongendo langi niringi, 24 nalo yu pilierimu. Yu tongendo tangoli kepe ipulueli kepe pala kerepulumenga nokoko moloringi. 25 Nalo walse ipulueli yu lombili puringi yembomane ‘Yu naa tangi.’ ningu mengo puku, kou palana ola mengo puku wale basiketena lakilku ka moko toko ⸤kolea awili Damasikasi⸥ ulsu mundoringi. Pe Korini 11:32-33; akune pikisamo kananila.
9:26-31 Pollo Jerusalleme Pupe Terimu Mele Temanemo
26 Sollo ⸤Damasikasi mundupe siye kolopa pupe⸥ kolea awili Jerusalleme ombalie nirimumuni, Yesusinge lombili andoli yemboma kinie pea molomba terimu nalo enone ‘Yuni lipe lou sipelie we nikimu. Yu paa sike Yesusinge ungumu pilieli ye te molo.’ ningu pilkulie yu pipili koloringi. 27 Nalo Banapasini inie yakondo 4:36-37. yu lipe Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema§ bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. eference
moloringine meli pupelie enondo nimbendo: “I yemo aulkena pupe Awilimu kanorumu, Awilimuni yundu ungu te nirimu kinie yu kolea awili Damasikasi pupe “Yesusinge ungumu nikiru.” nimbe pipili naa kolopa nimbe sirimu.” nimbe aku sipe mele nirimu. 28 Aku nirimumunge Sollo yu eno kinie pea molopa, Jerusalleme we andopa molopa, “Awilimunge ungumu nikiru.” nimbe* bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. pipili naa kolopa andopa nimbe sirimu. 29 Yu kinie Giriki ungu niringi Juda yemboma kinie kerepale niringi nalo enone yu toko kondonge teringi. 30 Tonge teringi mele ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ angenupilimene pilkulie, yu kolea awili Sisaria maniendo mengo pukulie “Kolea awili Tasisi pu.” ningu mundoringi. Kolea awili Tasisi yu Sollo yunge pulu kolea kanumu. Inie 9:11.
31 Kanu kinie Sollone yemboma tepa kenjerimu mele mundupe siye kolorumu kinie Judia kinie Gallilli kinie Sameria bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”. kinie kanu disirikimenga Kirasinge yembo talapemo-kinie§ bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. umbune te wendo naa orumu, molko kondoringi. Awilimu pipili kolko ‘Yunge ungumu pilipu lipu teamili.’ ningu moloringi kulu Mini Kake Telimuni eno lipe tapondorumu kinie yunge talapemo enge nimbe yembo awisili yunge talapena sukundu sukundu puringi.
9:32-35 Pitane Kolea LLida Ye Iniasi Tepa Konde Lsimu Temanemo
32 Pita koleamanga pali andopalie, walse LLida taono ⸤Pulu Yemonga⸥ yembo kake teli moloringime* 41 ungu pulu te inie yakondo 9:13*. pupe kano-porumu. 33 Akune ye te molorumumunge imbimu Iniasi, yu kimbu ki kolopa pora sirimu kulu ponie engaki aniembo lierimu. 34 Pitane yundu nimbendo: “I niasi, Yesusi Kirasini ‘Nu konde pani.’ nikimu kene nu ola molko nunge aniembo leno kunungumu kimbou.” nirimu. Aku nirimu kinie tamburumbu yu ola molorumu. 35 LLida taono yemboma kinie Sarone taono yemboma kinie pali yu kanokolie konopu alowa teko Awilimunge ungumu pilku moloringi.
9:36-43 Kolea Jopa Ambo Tapita Dokasi Kolorumu Kinie Pitane Pupe “Nu Ola Molou.” Nirimu Temanemo
36 Jopa taono Awilimunge lombili andoli ambo te molorumu, yunge imbimu Tapita, (Giriki Ungune “Dokasi” niringi). Yu alieli siye naa kolopa, umbune perimu yemboma kondo kolopa koropama lipe tapondorumu. 37 Pita LLida taono molorumu kanu walemanga kanu ambomo kuru torumu kinie yu kolorumu, yunge onomo no lendeko suluminia tenga noseringi. 38 LLida taono lierimune Jopa taono nondopa lierimu. Akumunge Awilimunge lombili andoli yembomane Pita LLida taonona molorumu pilkulie enone ye talo yu molorumune liku mundoringi kinie elo ongo yu paa mawa tekololie ningelendo: “Nu ‘Pea pamili.’ nimbu, limbolo okombolo.” niringili.
39 Pita elo kinie pea pupe yu ulkena purumu kinie enone yu ulke suluminiana mengo puringi. Ambo wayema Pita angilierimune nondoko ongo makaye teko angilku kola tekolie, Dokasi yuni konde molopalie enonga mulumbale tenderimume ongo liku ora siringi.
40 Pitane “Eno suluminiana naa molko, ulsu paa.” nimbelie, koporongo langopa manie molopa Pulu Yemo kinie ungu nirimu. Aku tepalie ambo onomo lierimune topele topa kanopalie nimbendo: “Tapita, nu ola molou.” nirimu. Kanu kinie mongo makilipelie Pita kanopa imbi sipelie ola molorumu. 41 Pitane yu ki ambolopa lipe ola anjipelie, ⸤Pulu Yemonga⸥ yembo kake telime kinie ambo wayema pea walsipelie “Dokasi konde pumu kene ongo liee.” nirimu. 42 Iulu wendo orumumu Jopa taono yemboma pali pilkulie, yembo awisilini ‘Awili ⸤Yesusi⸥ yu sike ⸤Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi. inie anjokondo 14:23, 18:8. Bokumunge alsena anjokondo “8. bilip” kananila. 43 Pita wale awisili Jopa ye te kinie molorumu. Yemonga imbimu Saimono, yu kongi kao kalu tepa mimi tepa kou lsimu yemo.

*^ inie anjokondo 22:4-16, 26:9-18.

9:1: Sollone ou pulu pulu molopa terimu mele temanemo inie yakondo 7:58,60, 8:1,3 molemo, liku tere leko kanani.

9:1: bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.

§9:4: Yu yuyu topa manie mundorumunje. “Meltene yu topa manie mundorumu.” naa nikimu. Yembo marene pilkulie ‘Yu kongi dongi molo otenga bulu mingine molopa purumu.’ ningu pilimele nalo naa pilimolo. Mana kimbu kongono tepa purumu kinie topa manie mundorumunje, molo kongi dongi tenga bulu mingine molopa purumu kinie topa manie mundorumunje, naa pilimolo.

*9:5: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

9:5: inie anjokondo 26:14.

9:10: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

§9:13: inie 9:32,41, anjokondo 26:10. Yembo kake telimunge pulumu isipe mele: Awili Yesusini molo Pulu Yemone ‘Nanga yemboma’ nimbe lipe ‘yunge yemboma mindi molangi.’ nimbe lipe mondolemo. Aku yemboma Kirasinge yembomando aku sipe nirimu.

*9:15: bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.

9:15: bokumunge alsena anjokondo “31.2. pikinini bilong Isrel”.

9:20: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong God”.

§9:21: bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”.

*9:22: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

9:25: Pe Korini 11:32-33; akune pikisamo kananila.

9:27: inie yakondo 4:36-37.

§9:27: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

*9:28: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

9:30: Kolea awili Tasisi yu Sollo yunge pulu kolea kanumu. Inie 9:11.

9:31: bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.

§9:31: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

*9:32: 41 ungu pulu te inie yakondo 9:13*.

9:42: inie anjokondo 14:23, 18:8. Bokumunge alsena anjokondo “8. bilip” kananila.