22
“Ango tara keme, kinié enonga ungu pundu tambo piliee.” nirimu.
Yuni Juda yemboma enonga Ipuru ungu lepalie nirimu kulu pilkulie niringimuni, paa ungu naa nili taka liku moloringi.
Kanu kinie Pollone nimbendo:
22:3-16 Pollo Yu Konopu Alowa Tepa Kirasinge Yemo Molorumu Mele* inie yakondo 9:1-19, anjokondo 26:12-18. Nimbe Sirimu Temanemo (21:37-22:21 pali liku tere leko kanani.)
“Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemo kolea awili Tasisi merimu. Nalo na ikolea awili Jerusalleme molopo awi lierindu. Awi lepolie Gamellielene yema sukuli tenderimu kinie na pea sukuli terimulu. Yu paa pilipe konginjeli perimu yemo molopalie olionga anda kolepalimenga ungu manema bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. pali olio mimi sipe mane sirimu. Akumunge enone kinié Pulu Yemo tondolo munduku pilkulie ‘Yembomane Pulu Yemo paa teko naa kenjengi!’ nilimele mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yembo tene Pulu Yemo tepa naa kenjepili.’ nimbu molorundula.
“Aku nimbu molopolie nirindumuni, iulu konde wendo orumumu inie anjokondo 24:14. pilku liku ténge panjiku teringi yemboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo teko kenjikimili.’ nimbu, eno mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjerindu. Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo kinie§ bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”. kanjolloma kinie aku terindu kanoringi mele, kinié nanga kote tendekemele yema eno kanu yemane manda ningu silimela. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu enonga angenupili ⸤kolea Siria poropinji⸥ kolea awili Damasikasi moloringine meli purundu. ‘Akune kanu ulu konde te wendo orumumu pilku teringi yemboma ka sipu, enone aku siku teko kenjilimelemonga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombondo pepámo lipu membo purundu.
“Kanu kinie kolea awili Damasikasi nondopo pumbo purundu kinie awi tangoli walsikele mulu koleana pateli te manie omba na molorundune pa awili tepa terimu. Na topa manie mundorumu lepo pilierindu kinie ungu te omba nando nimbendo: “Sollo, Sollo, nambemune nuni na mindili liku silinoye?” nirimu.
“Nane walsipulie nimbondo: “Awilimu, nu naweye?” nirindu.
“Yuni topondopa nimbendo: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silino yemo.” ⸤nirimu.⸥ Na kinie pea tapu topo purumulu yema paterimumu kanoko, ye tene nando ungu nirimumu pilieringi nalo ungumu pilku imbi naa siringi.
10 “Nane walsipulie nimbondo: “Awilimu, na nambe-emboye?” nirindu.
“Awilimuni nimbendo: “Ola molko kolea awili Damasikasi sukundu pani. Akune puni kinie nu ‘Teani.’ nimbu ou nimbu panjerindu mele ye tene nu nimbe simbe.” nirimu. 11 Tondolo patelimuni nanga mongomo sumbulu tondorumu-ne melte naa kanorundu. Akumunge na pea tapu topo purumulu yemane na ki ambolko meli, Damasikasi sukundu puringi.
12 “Kanu kinie ye te, yemonga imbimu Ananayasi, na molorundu ulkena na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando nimbe sirimume yu paa pilipe lipe terimu yemo; Damasikasi moloringi Juda yembomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi. 13 Yu na molorundune omba angilipelie nimbendo: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanou.” nirimu. Kanu kinie walsikele na mongo makilipu yu kanorundu.
14 “Kanu kinie yuni nimbendo: “Olionga anda kolepalimene pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku teani.’ nimbe nu ou mako torumu mele isipe: ‘Yuni nu ‘Teani.’ konopu lemo mele pilku, Ye Sumbi Nilimu ningu kanoko, kanu yemo yunge ungumu pilieni!’ nimbe nu mako torumu. 15 Nuni melema kanoko ungume pilierinu mele yemboma pali ningu sini akumunge nu yunge ungume ningu sindeli yemo moloni. 16 Kapola, nu kinié we naa moloyo. ‘Nanga ulu pulu kerime yuni kulumiye tondopili.’ ningu yunge imbi leko walsikulie, no li.” nirimu.
22:17-22 (22:17-21) Pulu Yemone Pollo Yu Juda Yembo Naa Moloringi Yembo Lupema Moloringine Lipe Mundorumu Mele Nimbe Sirimu Kinie (22:22) “Pollo Kolopili Tangi.” Niringi Temanemo
17 “Kanu kinie na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ⸤Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelena Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie kumbu mele tepo 18 Awilimu kanorundu kinie yuni nando nimbendo: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinie molemele yembomane naa pilku linge kene nu Jerusalleme isili welea munduku siye kolko pu.” nirimu.
19 “Nane topondopo nimbondo: “Awilimu, ou nane Juda yemboma maku toko nunge ungumu pilieringi ulkemanga andopo, yembomane nu ‘Sike olionga Awilimu.’ niringi yemboma ka sipu ka pulsene torundu kanumu ya molemele yembomane pilku molemele. 20 Ulu te lupe terindula. Ou Sitipenene nunge ungu nimbe sirimumunge yu toko kondoringi kinie nane kanopolie ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale pakolime nokondopo, angilierindu.* inie yakondo 7:58. Aku terindu ulume eno kanoko konopu siringi kanumu. ⸤Pe kinié nambemune nane ungu nimboma ‘naa pilinge.’ konopu lekolie “welea pu.” nikinuye?⸥” nirindu.
21 “Nalo yuni nando nimbendo: “Pu.” nirimu. “Nane ‘Juda yembomanga ulsu molemele yemboma nanga ungumu piliengi!’ nimbu eno molemele kolea sulumenga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbo tekero.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu.
22:22-29 Romo Ami Ye Nomimuni Pollo Nokorumu Kinie Pollo Yu “Romo Yemo Molio.” Nimbe Romo Ami Ye Nomimu Nimbe Sirimu Temanemo
22 Juda yembo maku toringime Pollone ungu nirimume ou we pilku angilieringi nalo yuni “Awilimuni na Juda yembomanga ulsu molemele yemboma molemelena “Lipu mundumbo.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu kinie pilkulie niringimuni, pilku keri pilkulie tondolo ru ningulie ningendo: “Ya ma koleana yu we konde molomba kinie kapola naa temba. Yu kolopili toko kondaa.” niringi. 23 Eno tondolo ru ningu, enonga wale pakolime kulku liku ambolko wako-wako kulku, ma nurupulu ambolko liku toko ola mundoringi. inie yakondo 7:57. ⸤‘Yu-kinie mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliengi!’ ningu aku teringi.⸥
24 Aku teringi kinie ami yemanga ye nomimuni nimbendo: “Yemo enonga ulkena liku meli paa.” nirimu kinie meli sukundu puringi. Kanu kinie ye nomimuni ami yemando nimbendo: “Yembomane nambemune yu-kinie mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliemili nimbe para sipili kene yu ka pulsene toko walsiku piliee.” nirimu. 25 Nalo enone Pollo ka pulsene tongendo yu unjona ka toko panjeringi kinie ami ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa angilierimu, kanumundu Pollone nimbendo: “Kote naa pilkulie Romo ye te ka pulsene we tonge kinie Romo gapomanomone “Teaa.” nimbe mane silimo ungu mane te pulue tongenje konopu lekero. Sikeye?” nirimu.
26 Yuni aku nirimu kulu ami ye wane anderete nokorumu yemone pilipelie, yu pupe ami ye nomimundu nimbendo: “I yemo Romo ye te lepamo. Pe kinié nambe-eniye?” nirimu.
27 Kanu kinie ami ye nomimu Pollo molorumune omba walsipelie nimbendo: “Nu sike Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu.
Pollone topondopalie nimbendo: “Na sike Romo yemo.” nirimu.
28 Ami ye nomimuni nimbendo: “ ‘Na Romo yemo molambo.’ nimbulie kou mone paa awisili sipu pepá lsindu.” nirimu.
Pollone nimbendo: “Aku sike lepamo nalo na amane merimu kinie Romo yemo molorundu.” nirimu. inie yakondo 16:37-39. Yembo mare eno sike Romo umbu yemboma moloringi. Nalo yembo mare umbu lupe molkolie ulu te teringimunge Romo yemboma moloringimunge pep te siringi nosiku moloringi.
29 Ami ye Pollo ka pulsene toko walsinge teringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimu kulu pilkulie mini-wale munduku anjo puringi. Ami ye nomimuni kepe ‘Nane Romo ye te “Ka sene toko panjiku ka pulsene taa.” nindumunge na mongo pembanje.’ konopu lepa mini-wale mundorumu.
22:30-23:11 (22:30) Romo Ami Ye Nomimuni Juda Kanjolloma Lipe Maku Torumu Kinie (23:1-11) Pollone Enondo Yuni Terimumunge Pulumu Nimbe Para Sirimu Kinie Teringi Temanemo (21:37 pulu polko kanoko yakondo pali liku tere leko kanani.)
30 Romo ami ye nomimuni ‘Pollo nambolka uluri tepa kenjemu-ne Juda yemane yu tonge tekemelenje piliembo.’ nimbelie nirimumuni, ipulueli-ou ‘Pollo ka ulkena wendo pupili.’ nimbe, “Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie Juda kanjollo wema kinie eno maku tamili waa.” nimbelie, kanjolloma§ bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “19. kaunsil”. maku toringi kinie Pollo lipe meli omba enonga kumbikerena anjerimu.

*22:2: inie yakondo 9:1-19, anjokondo 26:12-18.

22:3: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

22:4: inie anjokondo 24:14.

§22:5: bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”.

*22:20: inie yakondo 7:58.

22:23: inie yakondo 7:57.

22:28: inie yakondo 16:37-39. Yembo mare eno sike Romo umbu yemboma moloringi. Nalo yembo mare umbu lupe molkolie ulu te teringimunge Romo yemboma moloringimunge pep te siringi nosiku moloringi.

§22:30: bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”, “19. kaunsil”.