24
24:1-27 Gapomano Ye Awili Pillikisini Pollonga Kote Pilierimu Temanemo 24:1-9 Juda Yembomanga Ye Awilimene Pollo Kote Tenderingi Temanemo
Pollo kolea awili Sisaria mengo puringi pe wale kise-pakera omba purumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayasi kinie Juda yembomanga tapu ye mare kinie* bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”, “16. hetman”. Juda yembomanga ungu manema pilierimu ye Tetallasi kinie kolea awili Sisaria maniendo ongolie niringimuni, gapomano ye awili Pillikisindu Pollo kote tendenge mele ningu siringi.
2-3 Kanu kinie yuni Pollondo “Ou.” nirimu orumu kinie Juda ye awilimenga lipe tapondopa kote tendeli ye Tetallasini Pollo kote tendepalie Pillikisindu nimbendo: Tetallasini sike mele nirimu nalo pollitikisi tepa ‘Pillikisini olio konopu peanga pepili olionga kote pilipe “E.” nipili.’ nimbe aku sipe nirimu. Juda ye awilime Romo gapomano konopu keri panjiku moloringi.
“Ye Paa Awili Pillikisi, nuni olio nokoleno kinie opa te wendo naa opili molopo kondolemolo. Ou olio molopo kenjerimulu nalo nuni olio nokoko “I sipe isipe wendo opili.” nilinomonga kinié olio molopo kondolemolo. Akumunge kinié olio konopu peanga pekemo-na nu kinie “Paa ange.” nikimulu. Paa papu teleno. Nalo olione we ungu awisili nimolo kinie nu siye temba kene ponjipu niemili pilku molani.
“I yemo ‘Yemboma mongo liku molko kenjengi!’ nimbe, Juda yemboma molemele koleamanga pali andopa ‘Eno anjo yando konopu keri panjiku irinele teko molko kenjengi!’ nilimo yemo. Yu olio Juda yembomanga ungu manema munduku siye kolko ‘Nasarete yemonga yemboma’ Yesusi yu Nasarete taonona kango molopa awi lierimumunge yu imbi aku siku leko yunge yembomando aku siku niringi. nilimelemanga ye nomi te. Yu aku sipe mindi tepa naa kenjilimo. ⸤Olio Juda yemboma Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelemo tepa kenjimbe terimula. Aku sipe tepa molorumu kinie yu pupu ambolorumulu. Ambolopolie ‘Olionga ungu manema pilipu yu kote tendamili.’ nirimulu, nalo Jerusalleme nokoringi Romo ami yemanga ye nomi LLisiasini omba tondolo mundupe wendo lipe meli pupelie nimbendo: “Yu kote tendenge yema Pillikisi molombana puku kote tendangi.” nirimu. Kinié nuni yu sumbi siku walsení kinie, olione kote tendelemolo mele yuni nimbé pilkulie nuni ungu pulumu sumbi siku piliení.” nirimu.
Tetallasi pea angilieringi Juda yemane “Pollo sike aku sipe temu mele nikimu.” niringi.
24:10-21 Pollo Kote Tenderingi Kinie Topondopa Kote Pilierimu Ye Pillikisi Nimbe Sirimu Temanemo
10 Kanu kinie gapomano ye awilimuni Pollondo “Sike aku siku terinuye?” nirimu kinie Pollone topondopa nimbendo:
“Nu ponie awisili olio Juda yembomanga kote awilime pilino yemo molenomonga nanga kote, kinié pilienímunge na konopu pe nipili kote tembo. 11 Na Pulu Yemo popo topo kapi nimbondo Jerusalleme olando purundu kinie pe kinié koro talo mele mindi omba pukumu. Pe kinié yemboma walsenu liemo ‘Sike aku sipe terimu.’ ninge. 12 Na ulke tembelena suku yembo te kinie irinele tepo, eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulke tenga pupu yemboma tepo mumindili kondopo, kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu ulu te tepo kenjerindu mele na kote tendekemele yemane te paa naa kanoringi, molo. 13 Ina kote tendekemele yemane na ulu temu nikimili mele ‘Ye te omba “I ulume paa sike temu, na mongone kanondu.” nipili.’ ningu te paa manda naa liku mengo ongela.
14 “Nalo nane nundu ungu te paa sike nimbu para simbo. Akumu isipe: Na olionga anda kolepalimene popo toringi Pulu Yemo popo topo imbi lipu ola mundundumbondo ⸤Yesusi kinie⸥ ulu konde wendo orumu akumu na sike pilipu tepo molio. Kanumu Juda ye awilimene ‘Olionga ungu pulume lawa teko talape talo tepo molamili.’ nilimele kanu ulumu na sike pilipu tepo molio. Mosisini boku torumume kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringime kinie,§ bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”. kanu bokumenga molemo ungume pali nane ‘Sike ungume.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. 15 Inanga kote tendekemele yemane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu konopu siku nokoko molemele ulumu kinie, nane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ nimbu konopu sipu nokopo molio ulumu kinie, telumu. Akumu isipe: ‘Olio mana yemboma kolopolie, tepo peanga tepo molemoloma kinie, tepo kenjipu molemoloma kinie, pali lomboropo ola molomolo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo. 16 ‘Aku sipu temolo.’ nimbu pilipu moliomonga Pulu Yemone kepe mana yembomane kepe nane ulu telioma kanokolie ‘ ‘Tepo kenjikiru.’ ningu naa kanangi.’ nimbu konopuni pilipu molio.
17 “Na ponie pokorenga kolea lupemanga molopolie nirindumuni, pe kelepo nanga yemboma molemelena Jerusalleme yando talko orundu.* inie yakondo 11:29-30, 21:17-18. Kolea lupe yembomane Jerusalleme yembo koropama kondo kolko liku maku toringi kou monema eno simbondo membo ombo, Pulu Yemo popo topo melema kalombondo orundu. 18 Olio Juda yembomane ‘Pulu Yemone olio kake tepili molomolo kanopili.’ nimbu telemolo mele tepo ulke tembelena kake tepili molorundu kinie na ongo kanoringi. Ongo kanoringi kinie na-kinie yembo awisili maku naa topo, na yemboma-kinie ungu awisili naa nirimulula.
19 “Nalo Esia poropinji Juda ye mare ongo inie yakondo 21:27-29. yemboma teko mumindili kondoko na amboloringi kanu yemane ya kotena ongo na kinie ungu te pelemomo kote tendelemelanje papu. 20 Na Juda yembomanga kanjollo bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”. maku toringine angilierindu kinie na-kinie mongo perimu pilieringi mele§ inie yakondo 21:27-28. iongo angilkimili yemane ningu para silimelanje papula. 21 Molo kanjolloma moloringine molopolie ungu te tondolo mundupu nirindu kanumunge ya kinié kote tendekemelenje? Nirindu mele isipe: “Yemboma kolkolie lomboroko ola molonge.” nirindu akumunge kinié enone na kote tendekemelenje?”* inie yakondo 23:6. nimbe Pollone aku sipe nirimu.
24:22-27 Pillikisini Kote Pilipelie Pollo Ponie Talo Ka Sirimu Temanemo
22 Pillikisi yu Juda yemboma kinie ulu te lupe wendo orumu enonga yembo marene pilku tenge panjiku moloringi mele ou pilierimu. Pollone ungu nimbe pora sirimu kinie yuni nimbendo: “Romo ami ye Jerusalleme moloringimenga ye nomi LLisiasi ombá kinie eno ungu nikimili mele kamu pilipu pora simbo kene isili-ou we nokoko molo-paa.” nirimu. 23 Aku nimbelie nirimumuni, ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Pollo mengo puku ka ulkena panji-peni. Nalo yu tondolo ingi siku ka naa toko, yunge pulu lemo yembomane ‘Yu nokamili. Molo tomba melema pilipu yu lipu tapondamili.’ ningu onge kinie enone “Molo.” naa niee.” nirimu.
24 Wale mare omba purumu kinie Pillikisi kinie yunge menu Derusillaselo oringili. Derusilla yu Juda ambomo. Oringili kinie Pillikisini “Pollo opili.” nimbe, ungu nimbe mundorumu kinie Pollo omba yembomane ‘Yesusi yu sike Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’ bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. ningu manda tondolo munduku piliengi mele nimbe sirimu kinie pilipe molorumu. 25 Kanu kinie Pollone yemboma sumbi nilime molonge mele kinie, yemboma eno enono nokoko kondonge mele kinie, ⸤Pulu Yemone⸥ yemboma kote tendemba walemo wendo ombá mele kinie, kanu ungume nimbe molorumu kinie Pillikisi mini-wale mundupelie nimbendo: “Manda ningu, pani. Pe ena te we lemba kinie nu kelko ‘Ou.’ nimbo kene pu.” nirimu. 26 Kanu kinie Pillikisini ‘Pollo yu ‘Lipe tapondopili.’ nimbe kou sipili.’ nimbe alieli Pollondo “Ou.” nirimu kinie Pollo yu Pillikisi molorumune alieli orumu, yu-kinie ungu ningu moloringili.
27 Pollo kolea Sisaria taono ka ulkena pepili ponie talo omba purumu kinie Posiasi Pesitasi omba Pillikisi kolo wangopa molorumu kinie Pillikisini ‘Juda yema na-kinie konopu peanga panjengi.’ nimbe Pollo ka ulkena we pepili yu purumu.

*24:1: bokumunge alsena anjokondo “34.3. hetpris”, “16. hetman”.

24:2-3: Tetallasini sike mele nirimu nalo pollitikisi tepa ‘Pillikisini olio konopu peanga pepili olionga kote pilipe “E.” nipili.’ nimbe aku sipe nirimu. Juda ye awilime Romo gapomano konopu keri panjiku moloringi.

24:5: Yesusi yu Nasarete taonona kango molopa awi lierimumunge yu imbi aku siku leko yunge yembomando aku siku niringi.

§24:14: bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”.

*24:17: inie yakondo 11:29-30, 21:17-18.

24:19: inie yakondo 21:27-29.

24:20: bokumunge alsena anjokondo “19. kaunsil”.

§24:20: inie yakondo 21:27-28.

*24:21: inie yakondo 23:6.

24:24: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.