5
5:1-6 Mele Awisili Nosilimele Yemboma Mele Kaloli Kerimu Linge Mele Liepi-Liepi Topa Nirimu Ungu Te
Eno mele awisili nosilimele yemboma, enondo nimbo tekero ungumu pilieyo. Eno molongena umbune awili mare wendo ombá kene tondolo ru ningu kola teayo! Enonga mele awisili nosilimelema purupe lkupendi topa, enonga mulu-wambale mele peangama lkuriniane nomba, enonga kou golloma kinie kou sillipama kinie urelo tolemo. Koume urelo tolemomonga enone teko kenjilimele mele mona lepa, koume urelo tolemomone enonga kangine tepe mele nombá. Mulu ma nondopa pora nimbé tepili eno aku siku mele kande-kandema sukundu sukundu liku we nosilimele* Mateyu 6:19-20. kene ⸤tondolo ru ningu kola teayo⸥.
Mimi siku piliee. Enonga rasi witime inie tondoringi kongono kendemande yema kolo toko melema mimi siku naa kaloringimene tondolo munduku ningendo: “Olio teko kenjikimili.” ningu walsilimele. Enone aku siku walseringi mele Awili Paa Tondolo Olandopa Pelimuni yunge komuni pilipelie ⸤enone kendemande yema teko kenjeringimunge eno pundu tomba⸥. Ya ma koleana molkolie mele lupe lupe peangama konopu mondoko ‘Liemili.’ ningu topo toko liku nosiku konopu siku molko, molko kondoringi. ⸤Kongi toko nongendo ‘Kongi akopili.’ ningu langi awisili nopili silimele mele⸥ eno langi paa awisili nongo yembo kapoma molemele nalo kinié toko kondonge walemo wendo okomo. Pulu Yemonga kote walemo wendo omb mondo nirimu. Yembo mare eno-kinie karaye teko ulu keri te naa teko yembo sumbi nilime moloringi yemboma kote tendeko toko kondoringi. Kanu yemboma tongendo amboloringi kinie ‘Naa tangi.’ ningu karaye naa teko we moloringi.
5:7-20 ‘AWILIMU KELEPA OMBA.’ NINGU ISILI-OU TONDOLO MUNDUKU MOLKO, PULU YEMO KINIE UNGU NINGU, ‘YUNI LIPE TAPONDOPILI.’ NINGU MAWA TEKO MOLANGI UNGU TE
5:7-11 Eno Molongena Umbunema Wendo Omb Kinie ‘Awilimu Sike Kelepa Ombá’ Ningu Konopu Tondolo Pupili Siye Naa Kolko Molangi Ungu Te
7-8 Akumunge, angokeme, ⸤yembomane eno umbunema silimele kinie⸥ Awilimu bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. ou naa opili we umbunema meaa. Yembo ponie telemelemane ‘enonga poniena langi peanga te wendo ombá, lipu nomolo.’ ningu nokolemele. ⸤Langi umbu mundukulie⸥ ‘Lo omba ena tepa temba kinie langi ola omba nou lemba.’ ningu taka liku nokoko molemele mele eno pilimele. Eno kepe, ponie telemo yembomone langi umbu panjipelie ‘Langi wendo omba nou lemba kinie nombó.’ nimbe taka lipe nokolemo mele aku siku enonga konopu tondolo pupili umbunema we mengo taka liku molangi. ‘Awilimu yando ombá walemo paa nondopa ombá tekemo kene’ ⸤ningu⸥ aku siku molangi.
Angokeme, anjo yando “⸤Pulu Yemonga⸥ yembomane ulu telemelemonga umbunema wendo wendo olemo.” ningu iri toko ungu bulkundu nindiku naa teangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ kotena naa angiliemili.’ ningu aku siku naa teangi. Kote Pilimbe Yemo nondopa okomo.
10 Angokeme, Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. Awilimunge ungu ningu siringimunge ⸤opa puluemane⸥ eno teko kenjeringi kinie tondolo munduku umbunema taka liku meringi mele pilkulie aku siku manda manjiku teangi. 11 Eno pilimele. ‘Yembo konopu tondolo pupili umbunema we mengo ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele⸥ munduku siye naa kolemele yemboma eno malo.’ nimbu pilimolo kanumu. ⸤Ou molorumu⸥ ye Jopo tondolo mundupe, yu-kinie umbune wendo orumume we memba molorumu kinie pe Awilimuni ‘Yu kelepa molopa kondopili.’ nimbe ulu mare terimu mele temanemo* Joponga temanemo boku Jopo akune sukundu molemo. eno pilimelela. Olio pilimolo, Awilimuni yemboma paa kondo kolopa, ulu telemelemanga pundu topa mindili silke nalo we mundupe siye kolemo kanumu.
5:12 “Ulu Te Temolo.” Ningulie “Paa Sike Nikimulu.” Ningu Pulu Yemonga Imbi Leko Mi Naa Leangi Ungu Te
12 Nanga angokeme, ulu te kumbi leko tenge mele isipe: Mulu koleana molo ma koleana molo meltenga imbi leko “Paa sike nikiru,” ningu mi naa leangi. Ulu te “Temolo.” ningi liemo paa sike teangi. Ulu te “Naa temolo.” ningi liemo paa sike naa teangi. Kolo toko “E.” ningu ulu te naa tenge molo kolo toko “Molo.” ningulie ulu te tenge kinie ⸤Pulu Yemonga kotena angilinge kinie⸥ ‘Teko kenjeringi kene mindili nangi.’ nimbé. Mateyu 5:34-37, 23:16-22, Pe-Korini 1:17-20, Wendo Oringi 20:7.
5:13-18 Yembo Te Konopu Sumbi Nipili Molemomone
13 Enonga yembo te umbune melemoye? Umbune te melemo liemo ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tepili. Enonga yembo te konopu silimoye? Konopu silimo liemo yu konana nimbe ⸤Pulu Yemo⸥ kapi nimbe imbi lipe ola mundundopili. 14 Enonga yembo te kuru tolemoye? Kuru tolemo liemo Kirasinge talapena bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. molemele tapu yema§ bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”. walsipelie ‘Enone yunge ningu ‘⸤Pulu Yemo kinie⸥ ungu ningu ⸤‘Yu altopa kapola molopili.’ nipili.’ ningu⸥ mawa tendekolie Awilimunge imbimu walsiku* bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. yunge kangine kopongo wele kandondangi wangi.’ nimbe walsepili. 15 Kanu kinie walsimbe yema ongolie ‘Pulu Yemone sike temba.’ ningu tondolo munduku pilkulie bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. yu mawa tenge kinie Awilimuni ‘Yunge kurumu pora nipili.’ nimbé kinie yu kelepa kapola molomba. Aku yembomo ulu keri mare temu liemo Awilimuni ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombala. 16 Akumunge enonga kuru tolemoma ‘pora nipili, konde pamili.’ ningulie eno yu-mele-mele enonga ulu pulu keri telemelema yembomando ningu para siengi, enone enonga ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tendangi. Aku tenge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Eno altoko manda molangi.’ nimbé. Yembo konopu sumbi nimbe pelimuni yembo tenga ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tendelemo kinie yuni mawa tendelemo mele paa tondolo enge nimbe yembomo paa manda lipe tapondolemo. ⸤Akumunge aku siku Pulu Yemo yembomanga ningu mawa tendenge kinie pilipelie aku sipe tendemba.⸥
17 ⸤Aku nikirumunge temane te tambo:⸥ ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yando nimbe sirimu ye⸥ Illainja yu olio mele ye te molorumu. Nalo yuni ⸤Pulu Yemo kinie⸥ tondolo mundupe mawa tepa “ ‘Lo naa opili.’ ni.” nirimu kinie ponie yepoko oli talo pakera lo naa orumu. 18 Altopa ⸤“Lo opili.” nimbe⸥ mawa terimu kinie lo kelepa omba poniena langime altopa wendo orumu. Ou-Kingime 17:1,7, 18:1-2,41-45, LLuku 4:25. ⸤Kinié kepe Pulu Yemo aku sipe yembomane mawa tenge mele pilipelie temba.⸥ ‘Mawa Tembo Mele Awilimuni Sike Pilipelie Temba.’ Nimbe Tondolo Mundupe Pilipelie Pulu Yemo Kinie Mawa Temba Mele Pulu Yemone Sike Pilipe Temba Ungu Te
5:19-20 Yembo Te Ungu Sikemo Mundupe Siye Kolomba Kinie Yu Kelko Yando Linge Ungu Te
19 Nanga angokeme, enonga yembo tene ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu sikemo mundupe siye kolopa ulsu pumbe kinie enonga yembo tene yu kelepa yando limu liemo 20 ⸤tepa peanga temba mele⸥ i siku piliengi: Yembo tene ulu pulu keri teli yembomo tepa kenjilimo aulkena pumbe kinie ⸤kanopalie⸥ ‘Pulu Yemonga ungumu pilipe yunge talapena omba molopili.’ nimbe lipe tapondopa yando limbemonga ulu pulu keri teli yembo mini pali kolka aulkena kelepa limbe. Aku sipe tembamonga ⸤Pulu Yemone⸥ ulu pulu keri awisili mundupe siye kolondomba akumu mimi siku piliengi!
⸤Aku pea nikiru.⸥

*5:3: Mateyu 6:19-20.

5:5: Pulu Yemonga kote walemo wendo omb mondo nirimu.

5:7-8: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

§5:10: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*5:11: Joponga temanemo boku Jopo akune sukundu molemo.

5:12: Mateyu 5:34-37, 23:16-22, Pe-Korini 1:17-20, Wendo Oringi 20:7.

5:14: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

§5:14: bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.

*5:14: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

5:15: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

5:18: Ou-Kingime 17:1,7, 18:1-2,41-45, LLuku 4:25.