LLUKU
Temane Peangamo LLUKUni Torumu Bokumu
I Bokumunge Ungu Pulu Mare
Ungu pulu mare inie yakondo gomo 1 molemo. Ye LLuku yu doketa ye te molorumu (Kollosi 4:14). ‘Yu Juda ye te molonje. Juda yembomanga ulsu yerenje.’ ningu pilimele. Yu Pollo kinie pea andoringili (Lipe Mundorumu Yema 16:10-17, 20:5-15, Pe-Timoti 4:11, Pillimono 24).
LLuku yuni yuyu “I bokumu tokoro.” nimbe para sipe naa torumu nalo yuni Lipe Mundorumu Yemanga bokumu sike torumu liemo ya Temane Peangamo kepe yuni yuyu sike torumula. LLuku 1:3-4 kinie Lipe Mundorumu Yema 1:1-2 kinie molemo ungu mare paa telu sipe mele. Mateyu, Mako, LLuku, Jono keme, enone boku toringimenga LLukuni torumu bokumu kamu sulu. Temane mare Mateyu, Mako, Jono kanu yemane naa toringi temane mare yuyu torumu.
‘Olio mana yemboma lipe tapondopa, Pulu Yemo bulu sipu ulu pulu keri telemolomonga mindili nomolo aulkena molemolomonga wendo lipe, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokopa kondolemo yembo talapena sukundu pupu molomolo ulu pulumu liemili.’ nimbe Yesusi olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu mele ‘Paa pilipu kondamili.’ nimbe LLukuni ibokumu torumu.
LLukuni pilipelie ibokumu torumu ungu pengémo mele 19:10 molemo (boku ambolkonomonga alsena anjokondo “21. kisim bek 21.2.”). Yesusini yuyu “Yembomanga nimbu kolondambo tangi.” nimbe alieli konopuni kimbu sipe molorumu ungu tondolo te 9:51 molemo (Jono 3:14-18).
Ungu te kamu piliéni. Ye talo molo yepoko molo kisene ungu telumu molo temane telumu bokune toringi nalo wale awisili laye lupe lupe toringi. Temane te molo ungu te ‘paa mimi sipu piliembo.’ ningulie bokumenga yu-mele-mele molemo mele kanokolie boku gomoma wendo liku pali mimi siku kanani. I-sipe mele: Mako 1:12-13 ponjili, Mateyu 4:1-11 kinie LLuku4:1-13 kinie sulu tepa. Kanu temanemo Mateyu LLukuselone telu siku mele bokune toringili molemo, nalo angelloma oringi mele Mateyuni mindi torumu (4:11), Setenene “Walse kelepo ombó.” nirimu ungumu LLukuni mindi torumu (4:13). Ungu te LLuku 11:13 molemo akumu Mateyu 7:11 naa molemo. LLuku 22:62 Pita kola terimu temanemo Mateyu Makoselonga molemola nalo Jono 18:27 naa molemo.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
1:1-4 LLukuni Yesusinge Temanemo Kokele Pulu Polopa Tombando Ou Pulu Pulu Boku Torumu Temanemo
1-2 Ye paa awili Tiopillasi, olio molemolo koleana Yesusi kinie ulu wendo orumume pulu-pulu wendo orumu kinie kanoko, yandopa wendo orumume kanoko andoko moloringi yembomane pe olio temane toko siringi mele, aku temanemo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo kanumu yembo awisilini ‘Aku temanemo bokune kamu molopili tamili.’ ningu boku toringi.
3-4 Akumunge pe kelepo nane kepe “Temanemonga pulumu paa pilipu kondambo.’ nimbu ou pulu pulu wendo orumu mele kepe yandopa ulu lupe lupema wendo orumu mele kepe akume pali walsipu pilipu kondopo molorundu-ne nane ‘Aku ulumendo yembo marene Tiopillasi nundu temane toko ungu mane silimele mele aku sipe wendo orumu ulume nu piliéni.’ nimbu, ‘Nane nundu ulumenga pali paa sike wendo orumu mele temane topo nimbu siembo.’ nimbu, boku topo nu simbo kinie papu.’ nimbu pilipulie aku temanemo topo ibokumu tokoro.
1:5-2:52 ILLISAPETENE NO LINDELI JONO MERIMU MELE KINIE MARIANE YESUSI MERIMU MELE KINIE TEMANEMA
1:5-25 Mulu Koleana Angello Tene No Lindeli Jono Menge Mele Kinie Molopa Temba Mele Nimbe Sirimu Temanemo
Ye Nomi Kingi Erote kolea Judia nokopa molorumu kinie Pulu Yemo popo tondorumu ye te molorumu,* ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. yunge imbi Sekaraya. Pulu Yemo popo tondoringi yembomanga talape tenga imbi Apaya, Sekaraya yu kanu talapemonga ye te. Sekaraya menu ambo Illisapete Pulu Yemo popo tondoringi yemanga talape tenga ambo te. Elonga pea pulu-pulu anda kolepamo Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye nomi awili Erono. WendoOringi kolomongo-awili 28,29selo.
Aku ambo yeselo moloringili mele Pulu Yemone kanopa ‘Yembo sumbi niliselo.’ nimbe kanorumu. Elone yunge ungu manema kinie “Yemboma teaa.” nirimu ungume pali pilku liku teko kondoko moloringili. Nalo Illisapete we waengono perimu, ambolango te naa meringili. Elo we ambou anda leko moloringili.
8-9 Walse Sekarayanga talapemone Pulu Yemo popo toko kaloringi kongono tenderingi kinie yu kepe pea Pulu Yemonga kumbikerena kanu kongonomo tenderingi. Aku tendeko molkolie niringimuni, Pulu Yemo popo tondoringi yemane teringi mele tengendo enonga talapena ye te Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele akumunge suluminiana suku ‘Nawe pupe mune tolemo paura kekumu yembomanga nimbe kalondombanje piliemili.’ ningu kou-kate teringi. Aku tekolie ‘Sekaraya yu kanu kongonomo tendemba.’ ningu kanoringi kulu yu ulke tembele suluminiana suku pupe mune toli paura kekumu kalondo-porumu. 10 Aku tepa angilierimu kinie ulke tembelena we yemboma maku toko Pulu Yemo popo toringi koleana yembo awisili Pulu Yemo kinie ungu ningu angilieringi.
11 ⸤Sekaraya mune toli paura kekumu kalondopa angilierimu kinie⸥ kanu paura kekumu kalondo-pou-pou teringi polomonga ki-umbukundu Awilimunge angello te omba mona angilierimu kanorumu. 12 Akumu kanopalie pungu pungu nimbe pipili awili tepa kolorumu.
13 Kanu kinie angellomone yundu nimbendo: “Sekaraya, pipili naa kolou.” nirimu. “Nu Pulu Yemo kinie mawa teleno mele Pulu Yemo yuni pilierimu. Nunge ambomo kango te kanopa limbe. Yunge imbi “Jono” ningu leani. 14 Yu molombamonga nu konopu awili teko siku kamele akoko moloni. Yu mengele kinie yembo awisili konopu singe. 15 Awilimuni yu kanopa ye awili peangamo nimbe kanomba. No waene kinie no tondoloma kinie walsikele kepe paa naa nopili. Anumunge olona we sukundu molomba kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu omba yunge konopune molopa kapola temba.
16 “I sirele yembomane enonga Awili Pulu Yemo liku bulu siringi yembomanga awisili Jonone tembamonga altoko konopu alowa teko Awili Pulu Yemo ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “13. God”. pea altoko pilku kapola kapola molonge. 17 ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Illainja tondolo pepili ulume tepa molorumu mele Jono yu aku sipe tondolo pepili ulume tepa molomba. Aku sipe tondolo pepili ulume tepa molombamonga lapalini konopu alowa teko ambolangoma kelko konopu mondongela; Pulu Yemonga ungu manema liku su silimele yembomane konopu alowa teko, konopu sumbi nili yembomane telemele mele ‘Aku sipu teamili.’ ningu molongela; Jono yuni tembamonga Awilimu ombá kinie Awilimu yunge ungumu sumbi siku pilku linge yembo talape te molongela.” nimbe angellomone Sekarayando nirimu.
18 Aku nirimu kinie pilipelie Sekarayane angellomondo walsipelie nimbendo: “Aku nikinumu nambepo nane ‘Sike nikinu.’ nimbu pilimboye?” nirimu. “Na anda lepo nanga ambomo ambou lierimu kanumu. Pe inikinumu nambepa wendo ombamondo nikinuye?” nirimu.
19 Angellomone topondopa nimbendo: “Nanga imbi Geperiele. Na Pulu Yemonga kumbikerena angilio. Ikinié nundu nikiru mele Pulu Yemone “Aku siku ni-pou.” nimbe lipe mundomu-ne nundu ombo itemane peangamo topo sikiru. 20 Nalo nane “Kango mengele.” nikirumu ‘Kolo tokomonje?’ ningu pilkinu kene iulumu ou wendo naa opili nu ungu naa nili moloni. Pe “Wendo ombá.” nikiru mele amboma ambolango olona mondokolie melemelemanga walema omba pulimo mele aku sipe walema omba pumbe kinie inikiru ungumu paa sike wendo ombá.” nirimu.
21 Aku siku ungu ningu angiliengili Sekaraya ulke tembelemonga suluminiana sukundu koronga-ou pupe molopa, welea wendo naa orumu kulu yemboma ulsukundu yu nokoko angilieringime konopu awisili liku mundoringi. 22 Kanu kinie yu wendo ombalie nirimumuni, ungu te kerena manda naa nimbe kimuni mindi manda manjipe angilierimu kinie kanokolie, ‘Sekaraya yu suluminiana suku molopalie melte omba angilieli none tepa kumbikere lipe pinjemu-ne kanomu.’ konopu lieringi.
23 Pe ulke tembelena yunge kongono walema pora nirimu kinie yunge ulkendo purumu. 24 Ulkendo pupe ⸤ambo Illisapete kinie pekolo moloringili kinie⸥ pe Illisapete ambolango olona mondorumu. Mondopalie oli kise pakera ‘Yembomane yu naa kanangi.’ nimbe lopi tepa molorumu. 25 Yuni nimbendo: “Kinié na-kinie ulu tekemomo Awilimuni nanga nimbe tendekemo. Na ambolango te naa merindumunge yemboma na kanoko keri kanoringi kinie pipili kolorundumunge Awilimu yuni na kondo kolomu lemo.” nirimu.
1:26-38 Mulu Koleana Angello Tene Mariane Yesusi Memba Mele Nirimu Temanemo
26 ⸤Illisapete ambolango olona mondopili oli kise pakera kolopa⸥ talo pakera sipemo ke topa angilierimu kinie Pulu Yemone mulu koleana angello Geperiele kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona lipe mundorumu. 27 Kanune ambo wenepo te, ye te kinie ou naa peli we molorumu ambo wenepo te molorumune mundorumu. Kanu ambo wenepomo yunge pulu lierimu yembomane ‘Yu ye te pupili.’ ningu mako toringi yemonga imbi Josepo. Kanu yemo yunge anda kolepa te ⸤ye nomi kingi⸥ Depisi. Ambo wenepomonga imbi Maria.
28 Maria molorumune angello Geperiele ombalie yundu nimbendo: “Ambomo, nu molonune na okoro. Nu malo. Awilimu nu pea tapu toko molembele.” nirimu. 29 Nalo kanu ungumu pilipelie yu konopu awisili lipe mundupelie, ‘A! Inikimumu nambolka unguri nimbe nikimunje?’ nimbe pilierimu.
30 Angellomone yundu nimbendo: “Maria, Pulu Yemone nu kanopa peanga kanokomo kene pipili naa koloyo. 31 Pílie. Nu pe olona kango te mondokolie menimu. Mengolie yunge imbi “Yesusi” ningu leani. 32 Yu ye nomi molomba, yu imbi leko ‘Paa Olandopa Molemomonga Malo.’ ningela; Awili Pulu Yemone ‘Yunge anda kolepa Depisi Isirele yembomanga ye nomi kingi tondolomo molorumu mele yu aku sipe molopili.’ nimbéla; 33 Enonga anda kolepa Jekopone kalopa lsimu yemboma yuni kamu-kumu nokombala; Yu ye nomi kingi awilimu molopa mindi pumbe.” nirimu.
34 Mariane angellomondo nimbendo: “I nikinu ulumu nambepa tembamondo nikinuye? Na ye te naa purundu kanumu.” nirimu.
35 Angellomone yundu nimbendo: “Nu molonine Paa Olandopa Yemonga Mini Kake Telimu omba nunge olona kango te mondondomba. Aku tembamonga kango nuni menimu yu kango kake telimu molomba; yu imbi lekolie ‘Pulu Yemonga Malo’.§ ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. ningela. 36 ⸤Pulu Yemone nu “Tembo.” nikimu mele sike temba. Ulu tondolo te “Tembo.” nimbelie terimu mele niembo.⸥ Nunge pulu lemo ambo Illisapetendo “Ambo waengono pelemo.” nilimele nalo kinié yu ambo ambou liepili oli kise pakera kolopa talo pakera sipemo ke topa angiliepili yu kango te olona mondokomo kanumu. 37 Pulu Yemone ulu manda naa temba ulu te paa naa pelemo. Yuni ulume pali kapola telemo kanumu.” nirimu.* Mateyu 19:26.
38 ⸤Angellomone yundu aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Mariane nimbendo: “Na Awilimunge kongono kendemande ambomo molio. Nuni nikinu mele Pulu Yemo yuni na-kinie aku sipe tepili.” nirimu.
Kanu kinie angellomone Maria mundupe siye kolopa yupurumu.
1:39-45 Maria Yunge Pulu Lierimu Ambo Illisapete Pupe Kano-Porumu Temanemo
39 ⸤Mulu koleana angellomone Mariando ungu nimbe pora sipelie kelepa purumu kinie⸥ pe Maria kolea Judia disiriki pupe ma pangi tenga ola taono te lierimune purumu. 40 Pupe akune ye Sekarayanga ulkena suku pupelie ambo Illisapete kanopa “Na okoro.” nirimu kinie kanguloringili.
41 Illisapetene Marianga ungumu pilierimu kinie Illisapete yunge olona ambolangomo pukue topa ola manie terimu pilierimu. Kanu kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu Illisapetenga konopune pupe molopa kapola terimu kinie “I siku i siku ni.” nirimu mele 42 Illisapetene ungu tondolo tepa nimbelie nimbendo:
“Ambo molemelemanga pali nu malo. Ambomanga pali Pulu Yemone nu olandopa tepa kondorumu. Ambolango nu olona mondolenomo kepe yuni tepa kondombala. Maria yu Pulu Yemone “Nanga yemboma nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomimu olona mondorumu kanumu. Inienondopa 1:32-33, 2:11. Ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. 43 Na ambo keri te molondune nanga Awilimunge anumu nu onumunge na konopu awisili lipu mundukuru. Aku tenumunge na-kinie teko peanga sikinu. 44 Nu ongolie “Na okoro.” ninu-ne komuni piliendu kinie nanga olona molomu ambolangomo paa konopu sipe pukue topa ola manie temu. 45 Awilimuni nundu nirimu ungumu pilkulie ‘Sike nikimu. Yuni “Tembo.” nikimu mele sike aku temba.’ ningu tondolo munduku pilierinumunge ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. yuni nu tepa kondokomo mele tepa kondomba kene nu konopu siku molani.” nirimu.
1:46-56 Pulu Yemone “Eno Nokopa Kondomba Ye Te Lipu Mundumbo.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Kirasimu Mariane Memb Mele Pilipelie Konana Nimbe Pulu Yemo Kapi Nirimu Temanemo
46-47 Illisapetene nimbe pora sirimu kinie Mariane nimbendo:
“Pulu Yemo nanga Lipe Tapondopa, Mindili Nombo
Molopo Kenjilio Aulkena Wendo Lipe,
Kapola Molopo Kondombo Aulkena
Lipe Mondomba Yemo kinie§ inie 1:68,69,71,74,77, 2:11,38, 24:21, Mateyu 1:21, Pe Pita 2:20. Ungupulumu bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.
na konopu paa awili tepo sikirumunge
nanga konopumuni
Awilimu kapi nimbe imbi lipe ola mundundukumu.
48 Pulu Yemo yuni yunge we ambo kendemande kerimu
siye naa kolopa konopu lipe mundorumumunge
nanga konopumuni aku sipe yu kapi nikimu.
Yembomane pe pe kepe kalko linge yembomane nando
“Pulu Yemone nu tepa kondokomo. Nu malo.” ninge.
49 Tondolo Pulimuni na ulu tondoloma tenderimumunge
nando aku siku ninge.
Tondolo Pulimu yu ye kake telimu.
50 Yu-kinie pipili kolko pilku limele yemboma
yu kondo kolopa molemo.
Enone pe pe kepe kalko lingema kepe
kondo kolopa molopa mindi pumbe.
51 Yuni yuyu ulu tondoloma terimu.
Yembo kara puku enonga konopune
enono kapi ningu molemele yemboma
yuni anjo anjo topa makoropa mundulimo.
52 Yemboma nomi molko koleama nokoko molemelema
yuni topa manie mundupe,
yemboma enonga imbime
eno enono topa manie mundumbema
yuni enonga imbime lipe ola mundundulimo.* Mateyu 23:12, inie anjokondo 14:11.
53 Engelene kolemele yemboma yuni
‘Olo tepili.’ nimbe langi peangama sipe,
yembo kamakoma mele teluri kepe naa sipe
“We paa.” nimbe makorolemo.
54-55 Yuni olionga pulu-pulu anda kolepalimendo
“Tembo.” nimbe, nimbe panjerimu ungumu
komu naa sipe pilipe molopalie,
⸤anda kolepa⸥ Eporayamo kinie,
Eporayamo yuni
yandopa yandopa kalopa lsimu yemboma kinie,
enondo “Tembo.” nimbe,
nimbe panjerimu mele tembando
olio Pulu Yemo yunge kendemande
Isirele yembo molemolo akume yuni
kondo kolopa lipe tapondomba tepa molemo.”
nirimu.
56 Maria Illisapete kinie pea molangili oli yepoko omba purumu kinie pe Maria yu yunge ulke koleando kelepa purumu.
1:57-66 Illisapetene Kango Jono Merimu Temanemo
57 Illisapete ambolango memba walemo wendo orumu kinie yuni kango te kanopa lsimu. 58 Yunge ulke kere pongolo yemboma kinie yunge pulu lierimu yemboma kinie Awilimuni yu kondo awili tepa kolorumu mele pilkulie eno yu pea konopu siku moloringi.
59 Wale yepoko pakera kangomo kanopa lipe nosipe molorumu kinie wale engaki sipemonga yemboma sukundu sukundu ongo maku tokolie yunge kangi te kopisiku makaye teko wendo liku ltekolie niringimuni, ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. yunge imbimu yunge lapanga imbi manda manjiku “ ‘Sekaraya’ niemili.” niringi
60 nalo kangomonga anumuni “Molo.” nimbelie “Yunge imbi ‘Jono’ nimolo.” nirimu.
61 Enone yundu ningendo: “Elonga pulu lemo yembo tenga imbi aku sipe naa molemo.” niringi.
62 Kanu kinie enone “Lapane nambolka konopu lekemone, yunge imbi lepa nawe nimbéne, walsipu piliemili.” ningu lapando kimuni manda manjeringi kinie 63 yuni topondopa kimuni manda manjipelie “Boku siee.” nimbelie, yuni bokune topalie nimbendo: “Yunge imbi Jono.” nirimu. Akumu kanokolie yembomane paa konopu awisili lieringi. 64 Kanu kinie walsikele Sekaraya yunge kerena kelepa ungu nimbelie Pulu Yemo kapi nirimu.
65 Aku terimu-ne kanokolie yunge ulke kere pongolo yembomane pipili paa koloringi. Kolea Judia disiriki ma pangime polorumu koleamanga pali aku temanemo mindi toliku puringi. 66 Aku ulumu pilieringi kinie yembomane pali konopu liku mundukulie ningendo: “Ulu akumu we naa telemo. Awilimu ikangomo-kinie molombamonga aku tekemo lemo.” ningu pilkulie “I kangomo pe nambepa molombanje?” niringi.
1:67-80 Sekarayanga Konanamo
67 Mini Kake Telimu Jono lapa Sekarayanga konopune omba molopa kapola terimu kinie Sekaraya yuni Pulu Yemone ungu umbu tondorumu ungu te pilipe, pe wendo ombá mele yemboma nimbe sipelie nimbendo:
68 “Awilimu, Isirele yembomanga Pulu Yemo,
yu kapi nimbu imbi lipu ola mundundemili.
Yu omba yunge yemboma lipe tapondopa
umbune tene eno ambolorumu-ne
mindili nongo moloringi kanu umbunemonga
wendo limu-ne Ungu pulu te inie nondopa 1:46-47*. pilipulie aku teamili.
69 Pulu Yemo yuni yunge kendemande
⸤olionga ye nomi kingi⸥ Depisini
kalopa lsimu yembomanga ye tondolo peli te
olio ‘Lipe tapondopa mindili nombo
molopo kenjilimolo aulkena wendo lipe,
kapola molopo kondomolo aulkena
lipe mondopili.’ nimbe simu.
70 (Yuni ungu umbu tondorumume pilku
yando ningu siringi yemane pe tembamondo
koronga ou ningendo:)
71 “Yuni olio lipe tapondopa
olionga opa puluema topa mundundupe,§ wale talo. Giriki ungune “kíne wendo lindimbe” nimbe molemo nalo Umbu-Ungune “opa puluemanga kíne molemolo” akumunge pulumu lupe, pange telemo; Giriki ungune ungu pulumu lupe. Mindili silimele, molo tondolo munduku nokolemele mele. 1:74-75 akumula.
olio kanoko keri kanoko mindili silimele yemboma
‘Aku siku naa teangi.
Wendo ongo kapola molangi.’ nimbe
aku siku telemele aulkena wendo limbe.”* wale talo. Giriki ungune “kíne wendo lindimbe” nimbe molemo nalo Umbu-Ungune “opa puluemanga kíne molemolo” akumunge pulumu lupe, pange telemo; Giriki ungune ungu pulumu lupe. Mindili silimele, molo tondolo munduku nokolemele mele. 1:74-75 akumula.
niringi mele kinié aku temba tekemo.
72-73 Olionga anda kolepalime kondo kolopa,
olionga pulu-pulu anda kolepa Eporayamo kinie
“Tembo.” nimbe, nimbe panjipe mi lierimu mele bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.
“komu naa sipu, nirindu mele teambo.” nimbelie
aku temba tekemo.
74-75 ‘Pipili naa kolko, nanga kongonomo
tondolo munduku tendeko, konopu kake tepili molko
nane kanopo peanga kanolio ulume mindi
mana teko mololiku pangi.’ nimbelie
olionga opa puluemane olio toko mindili silimelema
‘Naa teangi. Olio we molamili.
Lipu tapondopo tokomele aulkena wendo limbo.’
nimbe, ungu pulumu inie nondopa 1:71*. nimbe panjipe mi lierimu mele
‘Teambo.’ nimbelie aku tekemo.”
⸤nirimu.⸥
76 “Nanga kango ⸤Jono⸥,
nu kumbi leko puku Awilimu ombá aulkemo
akisindenímunge pilkulie ningemone,
yembomane pe nundu ‘Olandopa Molemomonga
ungu umbu tondolime pilipe
yando nimbe sili yemo.’§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. ninge.
77 ‘Awilimu yunge aulkemo akisindembo.’ ningulie
nuni yunge yembomando i siku ningu sini:
“Awilimu yuni enonga ulu pulu keri telemelema
‘Manie pupili.’ nimbe siye kolopalie
eno lipe tapondopa
mindili nolemela aulkena wendo lipe,
yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba.”
ningu, aku ungumu enondo ningu sini.* Jonone pe aku sipe terimu mele inie anjokondo 3:3-18.
78-79 Pulu Yemone olio kondo awili tepa kolopalie
olio sumbulu toline molopo kololi aulkena molomoloma
konopu pe nipili molomolo aulkena
‘Manda kanoko pangi.’ nimbe
‘Patendepili.’ nimbe olio molemolona
patendelimu lipe mundukumu.”
nimbe Sekarayane nirimu.
80 Kango Jono yu awi lepa konopu tondolo pupe kapola molorumu. Inie nondopa 2:52. Yu pe Isirele yembomanga kumbikerena kongono tepa molombando ou kolea ku lieline pupe molorumu.

*1:5: ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.

1:5: WendoOringi kolomongo-awili 28,29selo.

1:16: ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “13. God”.

§1:35: ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

*1:37: Mateyu 19:26.

1:42: Maria yu Pulu Yemone “Nanga yemboma nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomimu olona mondorumu kanumu. Inienondopa 1:32-33, 2:11. Ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

1:45: ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

§1:46-47: inie 1:68,69,71,74,77, 2:11,38, 24:21, Mateyu 1:21, Pe Pita 2:20. Ungupulumu bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.

*1:52: Mateyu 23:12, inie anjokondo 14:11.

1:59: ungu pulu te bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.

1:68: Ungu pulu te inie nondopa 1:46-47*.

§1:71: wale talo. Giriki ungune “kíne wendo lindimbe” nimbe molemo nalo Umbu-Ungune “opa puluemanga kíne molemolo” akumunge pulumu lupe, pange telemo; Giriki ungune ungu pulumu lupe. Mindili silimele, molo tondolo munduku nokolemele mele. 1:74-75 akumula.

*1:71: wale talo. Giriki ungune “kíne wendo lindimbe” nimbe molemo nalo Umbu-Ungune “opa puluemanga kíne molemolo” akumunge pulumu lupe, pange telemo; Giriki ungune ungu pulumu lupe. Mindili silimele, molo tondolo munduku nokolemele mele. 1:74-75 akumula.

1:72-73: bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.

1:74-75: ungu pulumu inie nondopa 1:71*.

§1:76: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*1:77: Jonone pe aku sipe terimu mele inie anjokondo 3:3-18.

1:80: Inie nondopa 2:52.