3
Te: 3:1-6 Sambate Wale Kinie Yesusini Ki Keri Lierimu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo* Mateyu 12:9-14, LLuku 6:6-11. Ungu pulu te inie yakondo 2:23-28. (2:23-28 kinie pea kanani.)
Pe walse Yesusi pupe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulke tenga purumu. Kanu ulkena ye te molorumu, yunge ki te kamu kolopa kukorumu. Kanu kinie akune moloringi ye marene ‘Yesusini ulu te tepa kenjimbe kinie yu kote tendemolo.’ ningu ulu te tepa kenjimbe te ⸤alieli koroko molkolie⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinie bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. yuni yemo tepa konde limbenje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi. Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbendo: “Yemboma molemelena ongo ola angilieni.” nirimu.
Kanu kinie yemando nimbendo: “Sambate wale kinie ulu nambolka ulu te manda temoloye? ‘Sambate walemonga ungu manemone “Teangi.” nilimo mele teamili.’ nimbu yemboma lipu tapondomolo kinie manda molo tepo kenjimolo kinie mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’ nimbu temolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?” nimbe walserimu kinie pilkulie enone ungu te topondoko naa ningu we moloringi.
Yuni eno neme-neme nimbe kanopalie mumindili kolopa eno yemo kondo naa koloringi kanopalie lakopa konopu keri panjipelie ki kolopa kukorumu yemondo nimbendo: “Nunge kimu sinio si.” nirimu kinie yemone yunge kimu sinio sirimu kinie ki kolopa kukorumumu altopa kamu peanga lierimu.
⸤Yesusini aku terimu kinie kanokolie⸥ Parisi yema bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. pena puku, eno kinie ye nomi kingi Erotenga talapena yema kinie maku toko “Yu nambepo topo kondomoloye?” ningu aulke te kororingi.
3:7-6:6 YESUSINI YU TONDOLO PERIMU MELE YEMBOMA LIPE ORA SIRIMU NALO KOLEA PULU YEMBOMANE ‘YU SIKE PULU YEMONE LIPE MUNDORUMU YE NOMI KIRASIMU.’ NINGU NAA PILIERINGI TEMANEMA
3:7-12 Yembo Paa Awisili Nomu Gallilli Kélona Yesusi Molorumune Ongo Maku Toko Moloringi Temanemo§ laye telu-sipe mele Mateyu 12:15-16, LLuku 6:17-19.
7-8 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie* bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. eno nomu Gallilli puringi kinie yembo awisili lombili puringila. bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. Kolea Gallilli disiriki yemboma kinie, Judia disiriki yemboma kinie, kolea awili Jerusalleme yemboma kinie, Idumia disiriki yemboma kinie, no Jodane nekendo lemo koleamanga yemboma kinie, kolea awili Taya kinie Saidonoselo lierimu koleamanga yemboma kinie, aku koleamanga moloringi yemboma pali Yesusi ulume tepa molorumu mele pilkulie yu molorumune oringi.
9-10 Yesusini yembo awisili tepa konde lsimu kulu yembo kuru lupe lupe torumumene ‘Yu ambolamili.’ ningu inie anjokondo 5:24-34, 6:56. yu angilierimune nondoko pungendo ekelepa teringi kulu Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yembo paa awisili ongo molemele. Yemboma na molombona nondoko ongo ekelepa naa teangi kene sipi te nondoko mengo ongo nosiengi. Na molombona yemboma nondoko ongo ekelepa tenge kinie sipine suku pumbo.” nirimu.
11 ⸤Yembomanga konopune⸥ kuru moloringimene yu kanokolie alieli koporongo langoko tondolo ru ningulie ningendo: “Nu Pulu Yemonga Malo.”§ bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. niringi 12 nalo Yesusini enondo nimbendo: “Yu ⸤sike⸥ molemo mele ⸤yembomane naa piliengi kene⸥ paa naa ningu para siee!” nirimu.
3:13-19 Yesusi Yu Yuyu Lipe Mundumbe Yema Mako Torumu Temanemo* LLuku 6:12-16; Mateyu 10:2-4, Lipe Mundorumu Yema 1:13.
13 ⸤Pe walse⸥ Yesusi yu ma pangi tenga ola pupelie yuyu pilipelie ‘yu kinie pea tapu topo molamili.’ nimbe pilierimu yemando “Waa.” nirimu kinie yu molorumune oringi. 14-15 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipe, yu kinie pea tapu toko molko, “Eno nanga kongonomo tende-pangi lipu mundumbo yema molangi.” nimbe eno mako torumu. bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. ‘Eno koleamanga andoko Pulu Yemonga temane peangamo toko si-puku, yembomanga konopune kuru molombama toko makoronge tondolomo eno-kinie pepili andoko toko makorangi lipu mundumbo.’ nimbe kanu ye engaki rurepo aku sipe lipe mako torumu.
16 Kanu ye rurepo mako torumumenga imbime isipe: Saimono (yunge imbi te Pita) yu keme, 17 Seperi malo Jemisi keme, Jemisi angenu Jono keme, (elo imbi te Boanekesi sirimula. Boanekesi yunge ungu pulumu mulú tolimunge maloselo.) elo kinie, 18 ⸤Pita angenu⸥ Enderu keme, Pillipu keme, Batollomiu keme, Mateyu keme, Tomasi keme, Allapiasinge malo Jemisi keme, Tadiasi keme, “Olio Juda yemboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, 19 Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipe opa puluema sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘yunge kongonomo tende-pangi lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu yema⸥..
3:20-30 “Yesusi Kinie Kurumenga Nomi Setene Kinie Tapu Tokolo Kongono Telembele.” Niringi Temanemo akumunge 3:22-30 Mateyu 12:22-32, LLuku 11:14-23.
20 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno ulke tenga sukundu puringi kinie yembo awisili akune ongo liku maku toko moloringi kulu eno langi nonge ena te kepe paa naa lierimu.§ Inie anjokondo 6:31. 21 Kanu kinie Yesusi pulu lierimu yemboma ⸤Yesusini aku terimu mele⸥ pilkulie “Kangomo paa kekelepa tomu.” ningu yu linge oringi.
22 Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare* bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. Jerusalleme molko oringi kanu yemane ningendo: “Kurumenga nomi Belsipuli Setene kanumu, bokumunge alsena anjokondo “4. Belsebul”. Yesusinge konopune molopalie yu tondolo silimo-na yuni kurume topa makorolemo.” niringi.
23 Aku siku niringi pilipelie ⸤Yesusi Setene-kinie opa pulue moloringilimunge ‘Setenene yu naa lipe tapondolka paa piliengi!’ nimbe⸥ Yesusini enondo “Waa.” nimbelie enondo ungu iko topa nimbendo: “Setenene Setene yuyu “Setene yuyu” nirimu akumu Setenenga kurume nimbendo “Setene yuyu” nirimu. Akumunge ungu pulumu inie nondopa 3:24-26. nambepa topa makorombaye? 24 Yembo talape te konopu telune naa pupili molko suku-singine owe panjiku eno enono opa teko lupe lupe molemele kinie kanu talapemo pora nilimo. 25 ⸤Molo⸥ ulke telune pelemele yemboma konopu telune pupili naa molko eno enono opa telemele kinie kanu yembo talapemo sungu siku yu mele mele molemele. 26 Aku sipela, Setenene§ bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. yunge kuru te makorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opamele telka. Pe yunge talapemo kapola naa molemela. Pora nilke.
27 “Ye enge nili tene yunge ulkemo nokopa kondolemo kinie ye tene we manda sukundu omba melema wa lipe meli pulimoye? Akumu manda molo. Ou wa noli yemone ye enge nilimunge kimbu kime ka topalie yunge ulkena manda omba melema wa limo kanumu.* ungu pulu te Mateyu 12:29*.
28 “⸤Akumunge⸥ nane enondo paa sike nimbu sikiru: Yembomane ulu pulu kerime teko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu taka tondoko ningu kenjilimele ulume kinie, enonga ulu pulu keri wema kinie pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolomba. 29 Nalo yembo tene Mini Kake Telimu ungu taka tondopa, nimbe kenjipe, marake telemo yembomo yu Pulu Yemone aku sipe ulu pulu keri telemoma ‘Manie naa pupili.’ nimbe paa siye naa kolomba. ‘Alieli pepa mindi pupili.’ LLuku 12:10. nimbé.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
30 Enone “Yu kuru te yunge konopune molemo.” niringimunge ⸤aku siku Mini Kake Telimu ningu kenjeringimunge⸥ Yesusini enondo aku sipe nirimu.
3:31-35 Yesusinge Anumu Kinie Angenupili Kinie Akumenga Temane Te Mateyu 12:46-50, LLuku 8:19-21.
31-32 Kanu kinie yembo awisili manie ⸤molko⸥ Yesusini ⸤mane sirimu ungume pilku⸥ molangi yunge anumu kinie angenupili kinie yu-kinie ungu ningendo ongo pena angilku “Yu-kinie ungu niemili opili.” ningu ungu te ningu mundoringi kinie yembomane yundu ningendo: “Aminie kinie angenali kinie nu-kinie ungu ningendo ongo pena angilimele.” niringi.
33 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nanga anumu naweye? Nanga angenupili nameleye?” nimbelie nirimumuni, 34 yunge ungumu manie molko pilku moloringi yemboma neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “I yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele. 35 Pulu Yemone “Teangi” nilimo mele pilku liku telemele yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie nanga kemulupili kinie molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.

*^ Mateyu 12:9-14, LLuku 6:6-11. Ungu pulu te inie yakondo 2:23-28.

3:2: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

3:6: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.

§3:6: laye telu-sipe mele Mateyu 12:15-16, LLuku 6:17-19.

*3:7-8: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

3:7-8: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

3:9-10: inie anjokondo 5:24-34, 6:56.

§3:11: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

*3:12: LLuku 6:12-16; Mateyu 10:2-4, Lipe Mundorumu Yema 1:13.

3:14-15: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

3:19: akumunge 3:22-30 Mateyu 12:22-32, LLuku 11:14-23.

§3:20: Inie anjokondo 6:31.

*3:22: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.

3:22: Setene kanumu, bokumunge alsena anjokondo “4. Belsebul”.

3:23: “Setene yuyu” nirimu akumu Setenenga kurume nimbendo “Setene yuyu” nirimu. Akumunge ungu pulumu inie nondopa 3:24-26.

§3:26: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

*3:27: ungu pulu te Mateyu 12:29*.

3:29: LLuku 12:10.

3:30: Mateyu 12:46-50, LLuku 8:19-21.