2
2:1-16 Pulu Yemone Kote Sumbi Sipe Pilipe Apurulimo Ungu Te
Akumunge, yembomane ulu telemelema enone kanokolie ‘Iyembomane teko kenjikimili.’ ningu apuruku “Aku tekemelemonga Pulu Yemone papu eno mongo sipili.” nilimelemo kapola naa telemo. Eno ‘ulu te naa tepo kenjilimolo.’ konopu lekolie yembo lupemando ‘Teko kenjilimele.’ nilimele kinie aku siku eno enono ‘Tepo kenjilimolo.’ nilimelela. Yembomane ulu kerime telemele mele eno enono aku siku ulu kerime telemelemonga yembo lupema aku siku manda naa apurunge.* Mateyu 7:1-5. Kinié olio pilkimulu: Yembo aku ulu pulu kerime telemelema inie yakondo 1:24,32. Pulu Yemone kanopa apurupelie ‘Teko kenjikimili.’ nilimo akumu sumbi sipe pilipe nilimo. Akumunge enone yembo lupema kanoko apuruku ‘Teko kenjikimili.’ nilimele nalo eno enono aku sikula teko kenjilimele akumu Pulu Yemone yemboma apurupe ‘Teko kenjeringimunge mindili nangi.’ nimbé kinie ‘eno mundupe siye kolopa aku sipe enonga ulume apurupe naa nimbé.’ konopu lemeleye? Molo Pulu Yemone eno tepa kondolemo mele ‘Uluri molo.’ ningu bulu siku molemeleye? Pulu Yemone eno-kinie ulu awisili tepa kondopa, eno-kinie popenge tepa mumindili naakolopa, ‘enonga ulu kerimenga isili-ou pundu naa tambo.’ nimbe molemo. Pulu Yemone aku sipe eno-kinie tepa kondolemo ulumuni eno enonga ulu pulu kerime kanoko keri kanoko konopu alowa tenge aulkena punge mele lipe ora silimo mele naa pilkimiliye?
Nalo eno konopu tondolo munduku konopu alowa naa telemelemonga Pulu Yemone mumindili kolopa kote sumbi sipe pilimbe walemo mona lemba kanonge kinie Pulu Yemone eno-kinie mumindili paa olandopa kolopa mele kalopa mindili simbe. Yembomane pali yu-mele-mele telemele ulume apurupelie Pulu Yemone eno yu-mele-mele mele kalomba.
Yembo marene ‘Pulu Yemo kinie yunge pa telimu kinie molopo kondopo, Pulu Yemone ‘nu teko kondorunu.’ nimbémonga nanga imbi ola molopili molopo, alieli molopa mindi pupe pora naa nili ulu pulumu paa liemboa!’ ningu mindili siku ulu peangama telemele yemboma Pulu Yemone alieli molopa kondopa mindi puli ulu pulumu simbe. bokumunge alsena anjokondo “24.laip”. Nalo yembo marene ‘Yembo lupema uluri molo. Pulu Yemo uluri molola.’ ningu eno enono pilku teko ungu sikemo munduku siye kolko bulu siku, ulu kerime mindi pilku telemele yemboma Pulu Yemone eno paa mumindili kolopa ‘Mele kalambo.’ nimbe mindili nongo molonge ulu pulumu simbe.
Teko kenjilimele yemboma pali ulu umbune awilime kinie mindili noli awilime kinie eno-kinie yu-mele-mele wendo ombá. Juda yemboma kinie kepe paa sike wendo ombá; yembo lupema§ bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”. kinie wendo ombála. 10 Nalo yembo marene teko peanga telemele yembomando yu-mele-mele Pulu Yemone nimbendo: “Eno na kinie nanga pa telimu kinie pea tapu topo molopo kondopo, ‘Teko kondoringi.’ nimbe imbi ola molopa konopu pe nipili molangi.” nimbé. Juda yembomando kepe paa sike aku sipe nimbé; yembo lupemando kepe nimbéla. 11 Pulu Yemone yembo talapema lupe lupe naa apurupe, yemboma pali tere lepa apurumbe akumunge ‘Juda yemboma lupe, we yemboma lupe.’ nimbe yembomanga ulume naa apurumbe. ⸤Kapola kapola apurumbe.⸥
12 We yembomane Mosisini Pulu Yemonga ungu mane nimbe sirimume* ungu manemabokumunge alsena anjokondo “26.lo”. naa pelemo-na naa pilkulie ulu pulu kerime telemele yemboma sike Pulu Yemone enonga kote pilipe mongo lipe simbe nalo ‘Nanga ungu manema pulue toringi.’ naa nimbé. Juda yembomane Pulu Yemonga ungu manema eno-kinie pelemo akume pilkulie, ulu pulu kerime telemelemonga Pulu Yemone enonga kote pilipelie ‘Eno nanga ungu manema pulue toringi.’ nimbe eno mongo lipe simbela. 13 Yembomane Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume komuni mindi pilimelemonga Pulu Yemone kanopa ‘yembo sumbi nilime’ nimbe naa kanolemo, molo. Ungu manemane ‘Teaa.’ nilimo mele pilku tenge panjiku telemele yemboma Pulu Yemone kanopa ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo inie anjokondo 10:5*; bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”. akumunge ⸤Pulu Yemone aku sipe yemboma pali sumbi sipe apurupe mongo lipe simbe⸥. pala akune sukundu ungumu yando 2:11 molemo. 14 (Juda yembo naa molemele yemboma§ bokumunge alsena anjokondo “2.arapela lain”. sike Pulu Yemonga Mosisini ungu mane nimbe sirimume naa pelemo-na naa pilku molemele nalo we konopuni pilkulie ‘Isipu tembo kinie peanga.’ ningu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemane ‘Teaa.’ nilimo mele aku siku telemele. Sike eno enono Pulu Yemonga ungu manema naa pelemo nalo aku siku telemele kinie Pulu Yemone ungu manemane nimbe molemo eno enono we pilimele mele mona lemo. 15 Kanu yembomane telemele ulumene Pulu Yemonga ungu manema enonga konopune pelemo mele lipe ora silimo. Enone ulume telemele kinie enonga konopumene apurupelie ‘I siku tekemele teko kenjikimili. I siku tekemele teko kondokomele.’ nilimo mele konopuni pilimele aku sipe Pulu Yemonga ungu manema sike enonga konopune pelemo mele enonga konopumene lipe ora silimola.) 16 Akumunge* inie nondopa 2:12-13. Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinie Yesusi Kirasi kote pilieli yemo molopa Pulu Yemonga kote pilindipelie yembomanga konopumenga lopi tepa pelemo ulume kepe apurumbendo yemboma pali aku sipe pilipe apurupe kote pilimbe. Temane peangamo topo siliomone aku sipe nimbe silimo.
2:17-29 Juda Yembomane ‘Ungu Manemane Olio Manda Lipe Tapondomba.’ Konopu Lieringi Ungu Te
17 Pe kinié, eno ‘Juda yemboma molemolo’ nilimele yemboma; ‘Pulu Yemonga ungu mane Mosisini nimbe sirimume pilipu tepolie kapola molemolo.’ ningu, ‘Olio Juda yemboma mindi Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yemboma.’ nirimu yemboma molemolo, eno we yembomanga Pulu Yemo molo.’ ningu kara puku enonga imbi liku ola munduku, 18 Pulu Yemone ‘eno teangi.’ nimbe konopu mondolemo mele pilku, Pulu Yemonga ungu manema eno mane siringi mele pilkulie ulu peanga sumbi nilime apuruku pilku ‘ime peanga’ ningu, 19-20 eno pilkulie ‘Pulu Yemonga ungu manema sike olio-kinie pepa ungu pulume kinie ungu sikema kinie akume pali aku ungu manema kinie sike pelemo akumunge olione mongo keri lepa aulke naa kanolemele yemboma sike lipu tapondopo membo andopo, sumbulu toline molemele yembomanga olio sike pa tendelime molopo, yembo konopu naa pelemoma kinie ambolango kangama bokumunge alsena anjokondo “31.pikinini- 31.4. tok bokis bilong”. kinie sike mane silimolo.’ nilimele.
21 Aku siku sike nilimele liemo enone yembo lupema mane silimele mele eno enono nambemune mane naasilimeleye? Enone yemboma mane sikulie “Wa naa liengi.” nilimele liemo pe eno enono nambemune wa limeleye? 22 Enone yembomando “Ambo ye pulime ye lupema kinie wa ulu kerinele naa teko, ye ambo lilime ambo lupema kinie wa ulu kerinele naa teangi.” nilimele liemo pe eno enono nambemune aku siku telemeleye? Yembomane we melema anjiku ‘olionga nokolemele pulu yema’ ningu popo tolemele melema kanoko keri kanolemele liemo pe Juda yembo naa molko we yembo molemelemane ulkema takoko akune sukundu puku kanu melema anjiku popo tolemele ulkemanga suku puku melema nambemune kanoko peanga kanoko wa limeleye? 23 Enone ‘Pulu Yemonga ungu manema olio-kinie mindi pelemo akumunge olio yembo peanga olandopama.’ ningu enonga imbi liku ola mundulimele liemo nambemune Pulu Yemonga ungu manema pulue tolemelemone Pulu Yemonga imbimu teko kenjilimeleye? 24 Enone aku siku telemelemonga ungu te Pulu Yemonga bokune molemo akumu isipe:
‘Eno Juda yembomane telemelemonga
Juda yembo naa molemele yembomane
Pulu Yemo marake teko
yunge imbimu ungu taka tondolemele.’ Aisaya 52:5, Isikiele 36:22; bokumunge alsena anjokondo “28.nem”.
nimbe molemo.
2:25-29 Juda Yembomane Kangomanga Kangi Te Kopisiku Wendo Lsingimunge Sike Ungu Pulumunge Ungu Te
25 Eno Juda yembomane ungu manema pilku tenge panjiku tengi liemo kangomanga kangi te kopisiku wendo limele ulumuni eno lipe tapondolemo, nalo ungu manema pulue tongi liemo kangomanga kangi te kopisilimelemone ulu te naa telemo. Aku siku telemelemonga yembo kangi te naa kopiseli yemboma mele molemele.§ bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”. 26 We yembomane kangi te naa kopisikulie Pulu Yemonga ungu manemane ‘Teaa.’ nilimo mele pilku tengi liemo Pulu Yemone eno kanopa ‘yembo kangi te kopiseli ⸤Juda⸥ yemboma mele molemele.’ nimbe naa kanombaye? 27 Kangi te naa kopisiku ungu manema tenge panjiku telemele yembomane eno Juda yembo kangi te kopisiku eno-kinie ungu mane pelemoma pulue tolemele yemboma enondo ningendo: “Pulu Yemonga ungu manema pulue tolemelemonga aku siku teko kenjilimele kene eno papu mindili nangi.” ninge.
28 Yembo te yunge kalu kopiselimu mindi kanopalie ‘yu Juda yembomo’ nimbémo yu sike Juda yembomo molo. Kangi te kopisiku wendo liku ltelemele akumu ‘Kangikundu mindi uluri tepili.’ ningulie telemele kinie uluri naa telemo. 29 Yembo te konopune sukundu ulu te telemo akumu mindi sike Juda yembomo molemo. Kangi te kopisiku wendo limele akumunge pulumu konopune sukundu Pulu Yemonga yembomo nimbe mako pelemo. ‘Kangi te i siku kopisiku wendo liengi.’ nilimo ungu manemone yuyu uluri naa telemo. Pulu Yemonga Minimuni konopune sukundu telemo akumuni kanu yembomo lipe tapondolemo. Aku yembomo, we yembomane kanoko peanga kanoko kapi ningu imbi liku ola naa mundundulimele, Pulu Yemone yu kanopa peanga kanopa kapi nimbe yunge imbimu lipe ola mundundulimo.

*2:1: Mateyu 7:1-5.

2:2: inie yakondo 1:24,32.

2:7: bokumunge alsena anjokondo “24.laip”.

§2:9: bokumunge alsena anjokondo “14.Grik”.

*2:12: ungu manemabokumunge alsena anjokondo “26.lo”.

2:13: inie anjokondo 10:5*; bokumunge alsena anjokondo “45.stretpela man”.

2:13: pala akune sukundu ungumu yando 2:11 molemo.

§2:14: bokumunge alsena anjokondo “2.arapela lain”.

*2:16: inie nondopa 2:12-13.

2:19-20: bokumunge alsena anjokondo “31.pikinini- 31.4. tok bokis bilong”.

2:24: Aisaya 52:5, Isikiele 36:22; bokumunge alsena anjokondo “28.nem”.

§2:25: bokumunge alsena anjokondo “18.katim skin”.