OU PITA
PITAne Pepá OU Topa Mundurumu Bokumu
Pitane I Pepá Topa Mundurumumunge Ungu Pulu Mare
I pepámo “Ou Pita” nilimolo akumu kinie, “Pe Pita” nilimolo pepámotolo torumu yemo Yesusi lombili purumu ye Pita, Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo; Ou Pita 1:1, 5:1, Pe Pita 1:1, 1:12-15 (Jono 21:18-19), 1:16-18 (Mateyu 17:1-5).
‘Kirasinge talapena yamboma umbuni ailime melemele kanu yamboma ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu manie naa pupili tondolo munduku molangi.’ nimbe Pitane i pepámo torumu. “Ene Kirasinge yambomane Yesusi Kirasinge temane peangamo altoko mimi siku piliengi! Yesusi kolopa lomboropa ola molopalie, “Kelepo yando ombó.” nimbe, nimbe panjirimu. Aku sipe nimbe panjirimu mele pilkulie ‘Yu kelepa yando ombá.’ ningu nokoko molai.” nirimu.
“Sike Kirasinge yamboma kinie umbunime wendo olemo nakolo aku sipe wendo olemo umbunimene olio ‘Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele manda manjilimo. Akumunge, tondolo munduku pilku molemele mele Kirasi kelepa naa opili we tondolo munduku pilku molangi. Pe yu ombá walemo ene mele kaloli peangamo lingí.” nirimu.
Jono 21:15-17 akuna Yesusini Pitando nimbendo: “Nanga kongi sipisipime tapu teko nokonjeni.” nirimu kanu ungumu pilipelie Pitane i pepána 2:25 kinie 5:2-4 kinie torumunje?
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
Na Pita, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemone*
i pepámo topo, Pulu Yemone ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumu yamboma sikiru. Ene enenga koleamo munduku kelko puku, kolea Pondasi poropinji kinie Gallesia poropinji kinie Kapadosia poropinji kinie Esia poropinji kinie Bitinia poropinji kinie, aku koleamanga pali puku yambo ponengema mele** molemele yamboma topo sikiru. I pepá topo sikiru yamboma ene ou naa molangi Lapa Pulu Yemone ene ou ‘Yunge yamboma molonge.’ nimbe pilipe kanopa imbi sipelie ‘Yunge yamboma.’ nimbe mako torumumunge pe moloringi kinie Mini ⸤Kake Teli⸥ muni ‘Ene Pulu Yemonga yambo kake telime molangi.’ nimbe lipe taponjirimu. ‘Yesusi Kirasinge ungumu pilku liku tenge panjiku molangi. Yunge mememone ene ⸤‘Pulu Yemonga kumbikerena konopu kake tepa pepili molangi.’ nimbe⸥ kulumiye topili.’ nimbe aku sipe lipe taponjirimu. Ene yambo aku siku molemelema i pepámo topo sikiru.
⸤Pulu Yemone⸥ ene we kondo kolopa tepa konjilimo mele kinie, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ nilimo mele olandopa olandopa pupili.
Olionga Aili Yesusi Kirasinge Lapa Pulu Yemo* kapi nimbu yunge imbi ambolopo ola linjemili. Yuni olio ‘mindili nangi.’ nilke nakolo olio paa kondo kolopa “Naa tombo.” nimbe mundupe kelepalie ‘Yesusi Kirasi yambo ono koleana lomboropa ola molopili.’ nirimu kanu ulumuni Pulu Yemone konde mololi ulu pulu kondemo olio sirimu.** ⸤Yambomane ambolangoma melemele mele ene aku siku yambo kondema molemele.⸥*** Aku konde mololi ulumuni olio tepa tondolo mundunjilimomonga ⸤‘Yuni ‘mele peangama simbu’ konopu lemoma pali⸥ sike simbe.’ nimbu nokopo molemolo mele pora naa nimbé. Olio ‘Monge melema simbu.’ nimbe, nimbe panjirimu mele* akuma keri naa lepa, kalaro te naa molopa, pora naa nimbe alieli lepa mindi pumbe mele akuma Pulu Yemone “Mulu koleana onge kinie simbu.” nimbe nosinjilimoma ‘Limulú.’ nimbu, konopu sipu nokopo molemolola. “Ene simbu.” nilimo yamboma ene ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga Pulu Yemonga tondolomo, kune tapiye mele, akumuni ‘Ene molko konjengi.’ nimbe nokolemo. Pe mulu matolo pora nimbé kinie ‘Lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molko konjingí koleana memba pumbe kanu ulumu* wendo ombá kinie paa sike kamu liengi.’ nimbe yunge tondolomone aku sipe isili ou nokolemo.
Akumu pilkulie paa konopu siku molemele, nakolo kinié wale laye kolonga ene kinie umbuni lupe lupema wendo olemona konopuna mindili nongo molemele. Umbunime wendo olemomonga pulumu i sipe: Pulu Yemone ‘Ene sike tondolo munduku pilimele mele manda molo molonje.’ nimbe kanombando manda manjilimo. Enenga tondolo munduku pilili ulu akumu olandopa; kou gollo sike mele paa peanga kou mone aili tepa pulimo nakolo akumu paa maniendopa. Kou gollomo teko kenjilimele kinie pora nilimo nakolo ‘Yu sike kou gollo molo molonje, kanamili.’ ningu tepena manda manjiku kalemele. ⸤Aku sipe mele,⸥ ene kinie umbuni wendo olemomane ‘Ene sike ⸤Kirasi⸥ tondolo munduku pilimele molo molonje?’ nimbe manda manjipe kanopa, ‘Yesusi Kirasi kelepa omba mona angilimbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ene konopu sipe kapi nimbe imbi ambolopa ola linjipili.’ nimbe isili ou enenga tondolo munduku pilimele ulumu aku sipe manda manjilimo. ⸤Yesusi Kirasi⸥ yu sike naa kanolemele nakolo yu konopu monjilimele. Kinié yu sike naa kanolemele nakolo ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku paa konopu silimele.* Aku konopu silimele mele ya mana konopu silimele mele molo. Konopu silimele mele paa olandopa akumunge anju yambomando ningu singíndu perenge. Paa manda naa ningu singí. Ene ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga pulu akumu* Pulu Yemone ene mini pali lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, Pulu Yemo yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjilimo, akumunge ⸤paa olandopa konopu silimele⸥.
10-11 Mindili nolemelka aulkena wendo lipe, molko konjingí aulkena lipe monjilimomonga ungu mare Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane* ou ⸤Kirasi ou naa opili⸥ ningu siringi. Pulu Yemone pe yamboma we kondo kolopa lipe taponjimbe ulumundu ou ningu siringi. Ningu sikulie, ‘I ulumu tewale wendo ombánje? ⸤Pulu Yemone mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu mana omba mindili nombá ulumu kepe, aku temba kinie ulu peanga olandopama wendo ombá mele uluma kepe, Kirasinge Minimu enenga konopuna sukundu molopalie nimbe sirimu ulu kanuma nambe tepa wendo ombánje.’ ningu ⸤Kirasi ou naa opili⸥ kanu yemane eneno alieli konopu kimbu siku walsiku, ⸤akumunge pulumu⸥ paa mimi siku kororingi. 12 ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yemane yunge kongono tenjiringi aku kongonomo ‘ene eneno lipe taponjimbe kongonomo molo.’ nimbe, nimbe para sirimu. ⸤Ulu pe wendo ombá ou ningu siringi ulu akuma ene molangi wendo naa orumu.⸥ Ulu pe wendo ombá ou ningu siringi ulu akuma ene kinié molemele yamboma ‘enenga’ ningu, ou ningu sinjiringi. Yesusinge kongono yemane ene kinié molemele yamboma ningu silimele unguma Pulu Yemone ou kanu yemando nimbe sirimu. Kanu unguma ⸤pe⸥ kinié mulu koleana Mini Kake Teli lipe mundurumumunge tondolomone Kirasinge ungumu andoko ningu silimele yemane temane peangamo toko siringi piliringi unguma. Angellomane kepe ‘Ene ningu silimele ungumanga puluma paa piliemili!’ ningu molemele.
13 Akumunge enenga konopuma ‘kongono tondolo mundupe tepili.’ ningu liku sumbi sinjiku, ulu tengema mimi siku pilku konjiku teko, ‘Yesusi Kirasi pe omba mona angilimbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ene sike we kondo kolopalie tepa konjimbe.’ ningu tondolo munduku pilku nokoko molangi. 14 Unguma pilku liku tenge panjiku telemele ambolangoma molko, ou ene ⸤i ungumu naa pilku⸥ walu molkolie ulu kerime konopu monjiku pilku teringi mele kinié aku siku pilku naa teangi. 15 Aku siku naa teko, “Ene nanga yamboma molangi wangi.” nimbe walsirimu yemo paa kake tepili ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie mindi telemo ulu pulumu pelemo yemo molemo mele ene aku siku ‘Alieli Pulu Yemonga yamboma manjipu molamili.’ ningu ene eneno Pulu Yemo siku, ⸤uluma pali tengendo⸥ ene kake tepili ⸤molko, ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie teko⸥ molangi. 16 Akumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo, akumu i sipe:
‘⸤Pulu Yemone nimbendo:⸥
“Na ⸤enenga⸥ Pulu Yemo kake tepili
ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie mindi
tepo molio kene
ene ⸤aku siku⸥ ‘Nanga yamboma.’ ningu
konopu kake tepili molko
ulu sumbi nili peangama mindi teko molangi.”.*
⸤nirimu.⸥’ nimbe bokuna molemo kanumu pilkulie ⸤aku siku teko molangi⸥.
17 Ene “Tara.” ningu Pulu Yemo walsiku yu kinie ungu nilimele yemone yambomanga imbime pilipelie enene ulu telemelema naa apurupe pilimo. Yambomanga yu mele mele uluma apurumbendo enenga imbime naa pilipelie ene pali telu sipe sumbi sipe apurulimo. Kanu “Tara.” nilimele yemo aku sipe yemo molemo kene ma koleana molkolie ‘I koleamo olionga sike pulu koleamo molo. Ya ma koleana yambo ponengema molemolo.’ ningu pilkulie* ‘Yu ye paa aili olandopamo.’ ningu yunge unguma liku ai siku pilku molangi. 18 Yuni enenga nimbelie tenjirimu mele pilkulie aku siku molangi. Ene pilimele, enenga anda kolenalime konopu kimbu naa siku walu moloringi mele ene yandopa yandopa aku siku moloringi mele ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Munduku kelko molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe lipe taponjipe wendo lirimu* akumu ‘Wendo liembo.’ nimbelie kou sillipa molo kou gollo tene wendo naa lirimu. 19 Kirasinge meme paa mele ailsini ⸤Pulu Yemone ene lipe taponjipe kapola naa moloringi aulkena wendo lirimu⸥. Kirasi yu ereli molo úru te paa naa peli kongi sipisipi walo te,* yunge mememone aku sipe terimu. 20 Pulu Yemone mulu matolo ou naa tepalie ‘⸤Kirasi⸥ aku kongonomo tepili.’ nimbe mako torumu yemo, kinié molkomolo walema, ⸤Pulu Yemone yamboma kote pilimbe walemo⸥ wendo ombá tekemo walemo kinie pelemo walema yu enenga nimbe lipe taponjimbendo mana manie omba mona molorumu. 21 Yuni enenga nimbe tenjirimu mele pilkulie ‘Yu yambo ono koleana topa makinjipelie ‘Yunge imbi paa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo sike.’ ningu tondolo munduku pilimele. Aku terimumunge ene ‘Pulu Yemo mindi sike.’ ningu tondolo munduku pilku, ‘Yuni “Pe tembo.” nimbe, nimbe panjirimu mele sike temba.’ ningu konopu siku nokoko molemele.
22 Ene ungu sikema pilku liku tenge panjiku telemele aku ulumuni enenga konopuma kulumiye tonjiringi, konopu kake tepili molemelemonga kolo toko ‘Angenali konopu monjikimulu.’ naa ningu, sike konopu monjilimele kene kinié angenali kinie konopu paa tondolo munduku monjeyo.* 23 Langi umbu poniena mundulimele kinie muli topa wendo omba langi konde pulimo mele ene aku sipe mele meltene kelepa wale talo sipe merimuna yambo kondema molemele. Langi umbu kapola wendo naa omba, omba keri lepa kolemo umbumuni ene naa merimu. Langi umbu wendo omba molopa mindi pulimo akumuni ene wale talo sipe merimu. Aku langi umbumu Pulu Yemonga ungumu; akumu molopa mindi pupe konde mololi ungumu; akumuni ene wale talo sipe merimu.* 24 ⸤Aku ungumu pora naa nilimo mele ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo,⸥ akumu i sipe:
‘Yamboma pali era mele,
ene molko konjilimele pillawa sindi mele.
Erama kolemo kinie
pillawa sindime olé lepa mana manie pulimo
25 nakolo Ailimunge ungumu
alieli lepa mindi pulimo pumbe.’.*
⸤nimbe aku sipe molemo.⸥ Aku ungumu ene temane peangamo toko siringi kanu ungumu.