Ŋgua Kanaŋo
1. Abel
(Matai 23:35; Luka 11:51; Hibru 11:4, 12:24) — Abel nde Adam natu, aku i nde Kein tai. Kein ipu Abel pâta imâte (Stat 4:1-8). Kumora KEIN.
2. Abraham
— Abraham nde kinzi Isrel ŋgu timbunzi. Nia ndoyo Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham tu i ma tâno wasaseki ilua i. Maro Kindeni ipai tu ma ipile ne tâno ku ilâ pa tâno wasaseki ŋinde. Mine kala iyoka lee ipâŋga tâno ŋinde. Ŋineŋga Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham kilo tu i ne vâsa ŋgu ma sipâŋga kambwaŋenzi ŋalae ŋinde ku ma simo Maro Kindeni ne ŋgu. Ambo kinzi ma kalonzi tawana Maro Kindeni, ande i ma ikatonanzi (Stat 15; Rom4; Hibru 6:13-15; Wâŋgiŋa Paneâŋa kâ 105).
Abraham ikai taine toŋge, i ŋa tu Sara. I nde taine niŋga, aku simo lee sipâŋga koŋa lâ, ku natunzi tia. Ŋineŋga Maro Kindeni ivila Sara kala ipagugua natu tamâne ipâŋga, i ŋa tu Isaka (Stat 16; Hibru 11:17-19).
Isaka ipâŋga ŋalae ku ikai taine toŋge, i ŋa tu Rebeka, aku natunzi rua Iso ku Yakopu rua sipâŋga. Yakopu ŋa toŋge nde Isrel, kala kinzi Juda ŋgu ŋanzi toŋge nde Isrel ŋgu (Stat 28:13-15; Stat32:22-32; Rom 9:10; Hibru 11:21). Muli ŋga Iso ne vâsa ŋgu simo sikai kazâŋa pa Yakopu ne vâsa ŋgu.
Yakopu ikainzi taine rua, Lea ku tai Rasele rua. Ŋineŋga ikainzi kinzi rua nenzi kuleŋa taine rua. Aku ipulianzi natu tamâne saŋao kanaŋonzi rua. Kinzi ŋinde nenzi vâsa ŋgu sipâŋga Isrel ŋgu saŋao kanaŋonzi rua (Zo Muli 7:4-8). Sipulianzi vâsa rârâ ŋinde, aku vâsa rârâni ŋinde nde Isrel ŋgu.
3. Adam
(Luka 3:38; Rom 5:12-21; 1 Korin 15:22,45; 1 Timoti 2:13-14; Jut14) — Nia ndoyo Maro Kindeni ikai tâno ku iveta Adam ipâŋga. Adam ŋa ŋinde nde duvi mine tu, “Ipâŋga muŋga”. Adam kuku kaiwa Eva rua sipu mulinzi pa Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa kala siveta kiesaka. Mine kala kiesaka ipâŋga panzi tâno tamâta rârâni.
1 Korin 15:45, Paulo iporo tu Yesu Kirisi nde Adam ŋana ipâŋga muli kâ. Ŋgua ŋinde nde duvi mine; ŋana Adam ne kiesaka kâ, ande kiesaka tava mateŋa imâ pa kinda rârâni. Andeta ŋana Yesu Kirisi ne mateŋa kâ, ande via mao ipâŋga pa kinda kalo-tawana tamâta rârâni.
4. Aisaia
(Matai 3:3, Pâri Tamâta 8:30, Rom 9:27-29) — Aisaia nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta ŋalae toŋge. Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Yesu Kirisi imâ ipâŋga tâno kulu tia yo yo, ande Aisaia itula ŋgua rârâ ŋinde ŋana vetâŋa pinde ma muli ipâŋga pa Kirisi.
5. Aleluya
— Ŋine nde Hibru ŋgua. Lâ zo ŋana kinzi situ sipanea Maro Kindeni, kinzi ma sisarâwa tu, “Aleluya!” Ŋgua ŋine nde duvi mine tu, “Tapanea Yova!”
6. Aŋelo
(“Ensel”) — Kinzi aŋelo nde koroani simo samba ilo kuku Maro Kindeni. Kinda uru tamoranzi tia, andeta kinzi sikura tu sipatua panzi tamâta. Maro Kindeni uru isupwanzi ne aŋelo tu sikai kuleŋa papa i. Nenzi wurâta ŋalae nde ŋana sikatonanzi Maro Kindeni ne ŋgu (Pâri Tamâta 12:6-11, 27:23; Hibru 1:14). Zo pinde Maro Kindeni isupwanzi tu situla ŋgua panzi tamâta (Matai 2:13; Luka 1:26, 2:9). Kinzi aŋelo nenzi kulu-kâmba nde Maikel (Jude 9), aku aŋelo ŋalae toŋge nde Gabriel (Luka 1:19,26).
7. Aron
(Luka 1:5; Pâri Tamâta 7:40; Hibru 5:4, 7:11, 9:4) — Aron ipâŋga lâ Livai ne vâsa ŋgu, aŋga Livai nde Yakopu natu toŋge. Aron imuŋga panzi Isrel tamâta rârâni ŋana iveta patarawâŋa tamâta ne wurâta. Maro Kindeni iporo tu Aron ne vâsa ŋgu nâ ma sipâŋga patarawâŋa tamâta panzi Isrel ŋgu (Kisim Bek 28). Aron nde Mose tua, ku kinzi rua sikai poe panzi Isrel ŋgu lâ zo ŋinde Maro Kindeni ikainzi piti lâ Isip tâno.
8. Babilon Lawea
— Ŋine nde lawea ŋalae toŋge. Nia ndoyo kinzi Babilon ŋgu sipara kunzi Isrel ŋgu ku sipolenzi. Ŋineŋga sikainzi Isrel tamâta rârâ kaika silâ simo Babilon lawea ŋana siveta wurâta koa tia nâ panzi. Kinzi Isrel simo nenzi sugorai kuleŋa tamâta ikura mbwera tamâta ŋato kanaŋo saŋao (70). Yoane isia ŋgua ŋananzi Maro Kindeni ne kazâŋa tamâta kâ lâ Babilon lawea tini (ZoMuli17-18).
9. Bal
(Rom 11:4) — Bal nde maro laŋeŋa toŋge. Kinzi tinikoa ŋgu simo Isrel tâno nde uru siwâŋgi pa Bal, aku silaŋenzi Isrel ŋgu kala sipile nenzi mâsi ŋana siwâŋgi pa Maro Kindeni, ku siwâŋgi pa Bal tona. Ŋana nenzi kiesaka ŋinde kâ, ande Maro Kindeni wisi nâna ŋalae panzi Isrel ŋgu.
10. Balam
(2 Petero 2:15; Jut 11; Zo Muli 2:14) — Balam nde ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge. Zo toŋge kinzi Moap ŋgu sikai kazâŋa panzi Isrel. Nenzi koipu ŋalae, i ŋa tu Balak, ino Balam tu ma itu nzâmbe sakamao panzi Isrel, ŋana i ma ipolenzi. Mine kala Balam ilâ ŋana itu nzâmbe sakamao panzi. Andeta aŋelo toŋge ipono nzâla. Balam ne donki imora aŋelo ŋinde ku imandi nâ, iyoka tia. Mine kala Balam ipu donki pâta tu ma iyoka. Ŋineŋga donki kawa ipwa ku imbita Balam (Namba22-24).
Balam ikura ŋana itu nzâmbe sakamao panzi Isrel ŋgu nde tia, ŋana tu Maro Kindeni itu nzâmbe ara panzi. Balam ilo yosi ŋana mbaliŋa kâ, ande ŋana duvi ŋinde kâ isâu pa Balak.
11. Barak
(Hibru 11:32) — Barak nde Isrel nenzi koipu ŋalae toŋge. Ipolenzi nenzi kazâŋa tamâta lâ paraŋa ilo (Hetman 4-5).
12. Bea
(Zo Muli 13:2) — Bea nde ŋgoa ŋalae toŋge imo dugu ilo lâ nia pinde. Mbaunzi sili nde luandondo ŋalae, ku mata mata. Bea simo Papua Niugini ande tia.
13. Belsebul
(Matai 12:24) — Ŋine nde kinzi koroani saka nenzi koipu ŋalae, i ŋa toŋge tu Sadana. Kumora Sadana.
14. Benjamin
(Pâri Tamâta 13:21; Rom 11:1; Pilipai 3:5; Zo Muli 7:8) — Benjamin nde Yakopu natu toŋge, aku i nde Isrel ŋgu toŋge timbunzi. Kumora Abraham.
15. Daviti
(“Devit”) (Matai 1:1-17; Luka 3:31) — Daviti nde Isrel ŋgu nenzi koipu ara ndo, ipolenzi koipu rârâni. I nde Jesi natu pwete-pwete, aku muŋga iveta wurâta ŋana ikatonanzi lama kâ (1Samyuel 16:11). Zo toŋge itave kazâŋa tamâta ŋalae toŋge lâ tawâŋa imâte, i ŋa tu Goliata (1Samyuel 17). Daviti ilo ndo keno pa Maro Kindeni. Aku isia wâŋgiŋa paneâŋa kâ rârâ ŋinde (kumora lâ Wâŋgiŋa Paneâŋa kâ). Maro Kindeni ipa ŋgua tu Kirisi ma ipâŋga tamâta lâ Daviti ne vâsa ŋgu, aku ŋgua ŋinde ipâŋga kanaŋo (Rom 1:3; Zo Muli 6:6).
16. Elisa
(“Ilaisa”) (Luka4:17) — Elisa nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa toŋge. Ikai Ilia nia. I parina ikeno lâ miti siŋga (2King 2-8).
17. Eva
(“Iv”) (2 Korin 11:3; 1 Timoti 2:13) — Eva nde Adam kaiwa. Lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulia samba wa tâno wa, ande iveta tamâne Adam muŋga. Ŋineŋga ikai Adam rageni tuka ku iveta taine Eva ipâŋga. Eva kalo tawana mwâta ne ŋgua, i ŋa Sadana, kala ika kâi kanaŋo ŋinde Maro Kindeni muŋga itu kaika panzi tu ma sika tia. Ŋineŋga ikai kanaŋo pinde ilua kaiwa ku ika tona. Mine nde kinzi rua simuŋga ŋana sipu mulinzi pa Maro Kindeni kawa ŋgua. Adam kuku Eva rua sipulianzi natunzi Kein, aŋga Abel, aŋga Set, aŋga natunzi pinde.
18. Gideon
(Hibru 11:32) — Gideon nde Isrel nenzi koipu ŋalae toŋge. I ne kalo-tawana nde ŋalae ŋinde, kala ikai noŋa pa Maro Kindeni tu ma ikai poe papa i. Gideon ikai poe panzi Isrel nenzi zugu tamâta, kala sipolenzi nenzi kazâŋa tamâta. Lâ zo ŋinde Isrel nenzi zugu tamâta kambwaŋenzi nde mota-mwata, aŋga nenzi kazâŋa tamâta kambwaŋenzi nde ŋalae ŋinde. Taitu Maro Kindeni ivila Gideon, kala sipolenzi lâ paraŋa ilo (Hetman 6-8).
19. Gomora Lawea
(Kumora Sodom Lawea)
20. Grik
— Kinzi Grik tamâta nde ŋgu ŋalae toŋge simo tâno toŋge. Nenzi lawea ŋalae nde Atens lawea, aŋga Korin lawea ikeno tâno ŋinde tona. Kinzi Grik nde ilo-kalo tamwatanzi, kala ŋgu pinde simege ŋananzi. Tamâta rârâ ŋinde siporo Grik ŋgua. Lâ zo ŋinde Yesu Kirisi imo tâno kulu, ande ilo-kalo tamâta rârâni siporo Grik ŋgua. Kinzi nia ndoyo siŋgere Yesu Kirisi ne pâri ara lâ Grik ŋgua muŋga lâ.
21. Hagar
(Galesia 4:24-25) — Hagar nde Abraham kaiwa Sara ne kuleŋa taine. Lâ zo ŋinde Sara nde taine niŋga, ande ipai Hagar tu ma ilâ ikeno kuku kaiwa Abraham, ŋana ma sipulia vâsa. Sara itu Hagar ma natu ŋinde ilua i. Mine kala Hagar ipagugua Abraham natu tamâne ipâŋga, i ŋa tu Ismael. Taitu Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ikeno pa lâlu ŋinde, ande tia. I ne ŋgua pâŋa ikeno pa Abraham kuku Sara rua natunzi. Aku muli ŋga Sara ipagugua Abraham natu tamâne ipâŋga, i ŋa tu Isaka.
Sara ipagugua Isaka ipâŋga lâ, ŋineŋga i wisi nâna kala iŋaranzi Hagar kuku Ismael rua sikâwa silâ pa Sinai Tuu. Aku muli ŋga, lâ tuu ndainani kulu, ande Maro Kindeni ipatua pa Mose ku itula ne ŋgua tukuŋa papa. Ŋana duvi ŋinde kâ Paulo isia ŋgua lâ Hagar tini ŋananzi tamâta simo ŋgua tukuŋa kalo. Kumora Isaka.
22. Herot
— Lâ pepa ŋine tini, ande sipatu tamâta ŋapa ŋanzi tu Herot: âSUB-GLOSS Koipu Herot ande ikai poe panzi tamâta simo Judia tâno lâ zo ŋinde Yesu ipâŋga. Kinzi ilo-kalo tamâta soka pa mbwera warika kâ silâ pa Koipu Herot, ku sikasoŋa i ŋana Yesu kâ (Matai 2:1-22; Luka 1:5). âSUB-GLOSS Herot Antipas ikai poe panzi tamâta simo Galilaya tâno lâ zo ŋinde Yesu itula Maro Kindeni kawa ŋgua ku iveta mâsi ŋalaŋala pinde. Ina itoto Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ŋandola utu lâ, ŋana tu i kaiwa Herodias tini pwâka ŋana Yoane kâ (Malaka 6:14-29). Lâ zo ŋana kinzi sikai Yesu silâ pa ŋgua nia, ande imandi Herot Antipas nao (Luka23:6-12). âSUB-GLOSS Koipu Herot Agripa 1 ikai kazâŋa panzi tamâta ŋinde kalonzi tawana Yesu Kirisi. Ipu pâri-tamâta Yamesi pâta imâte, ina pâri-tamâta Yoane tua (Pâri Tamâta 12:1-23). âSUB-GLOSS Koipu Herot Agripa 2 nde ŋgua-samâŋa tamâta toŋge. Iloŋo Paulo ne ŋgua, lâ zo ŋinde kinzi sio Paulo ilâ pa Rom lawea ŋana imandi Kaisara nao (Pâri Tamâta 25:13-26, 26:19, 27-32).
23. Hibru
— Hibru nde Juda ŋgu nenzi ŋoa toŋge. Kinzi Juda tamâta rârâni timbunzi nde Abraham, aŋga timbunzi toŋge nde Ibur. Mine kala zo pinde sipatu warakanzi ŋanzi tu “Hibru ŋgu”. Aku nenzi ŋgua nde sipatu ŋa tu “Hibru ŋgua”.
24. Ilia
(“Ilaija”) (Matai 11:14; Malaka 9:4; Rom 11:2; Yamesi 5:17-18) — Ilia nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa toŋge. Iveta mâsi ŋalaŋala kie-kie, ŋana tu Maro Kindeni ne kaika ikeno i tini (1 King 17-19; 2 King 2:11-12). Yesu isia ŋgua ŋana Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kâ lâ Ilia tini (Matai 17:9-13, Malaka9:9-13, Luka 1:17).
25. Isaka
(Pâri Tamâta 7:8; Rom 9:7; Hibru 11:9) — Isaka nde Abraham kuku Sara rua natunzi, aku i nde Yakopu tama. Lâ Hibru ŋgua, ŋoa “Isaka” nde duvi mine tu, “Iŋele”. Kumora Abraham.
26. Isip
(Pâri Tamâta 7:34-48; Hibru 11:27; Wâŋgiŋa Paneâŋa Kâ 105) — Isip nde tâno toŋge ikeno Isrel tâno tini laiti. Muŋgani kinzi Isrel ŋgu simo nâna nia lâ Isip tâno ikura mbwera rârâ ŋinde. Ŋineŋga Maro Kindeni iyautenzi piti, ku Mose ikainzi silâ pa warakanzi nenzi tâno, kala simo ara nâ.
27. Iso
(Rom 9:13; Hibru 11:20, 12:16-17) — Isaka ipulianzi natu tamâne rua sâsâŋa rua sipâŋga, ŋanzi tu Iso ku Yakopu rua. Iso ipâŋga muŋga, kala i ma ikai tama nia tava ne kelekele rârâni. Taitu zo toŋge putole ipu pâta, aku i tai Yakopu imbwea kâpwa ku itu ika. Andeta Yakopu ipai Iso tu ambo nzâmbe ara ŋana natu nzâla-kulu kâ ma ilua i, ande kâpwa ma ilua Iso. Aku Iso isâu papa kala ipile ne nzâmbe ara (Stat 25:29-34; 27). Mine kala muli ŋga Iso ne vâsa ŋgu simo sikai kazâŋa pa Yakopu ne vâsa ŋgu.
28. Isrel
— Ŋine nde ŋoa toŋge Maro Kindeni ilua Juda timbunzi Yakopu (Stat 32:22-28). Lâ Hibru ŋgua, ŋoa “Isrel” nde duvi mine tu, “Ipara kuku Maro Kindeni”. Yakopu ipulianzi natu tamâne saŋao kanaŋonzi rua sipâŋga, aku nenzi vâsa ŋgu rârâni sipatu warakanzi ŋanzi tu, “Isrel ŋgu” (aŋga ŋoa toŋge nde “Juda ŋgu”). Lâ zo ŋana sipile Isip ku silâ sikai tâno ŋinde Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma ilanzi Abraham ne vâsa ŋgu, ande sipile ŋoa siŋga Kenan tâno, ku sipatu tâno ŋinde ŋa tu “Isrel tâno”.
29. Jeremaia
— Jeremaia nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta ŋalae toŋge. Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ne Pateâŋa Tamâta Yesu Kirisi imâ ipâŋga tia yo yo, ande Jeremaia itula ŋgua rârâ ŋana vetâŋa pinde ma muli ipâŋga lâ Yesu ne zo.
30. Juda
— Abraham ne vâsa rârâni nde sipatu ŋanzi tu “Juda ŋgu”. Juda nde Yakopu natu toŋge, aku i ne vâsa ŋgu nde toŋge lâ kinzi ŋgu saŋao kanaŋonzi rua. Yesu Kirisi ipâŋga tamâta lâ Juda ne vâsa ŋgu. Kinzi sikai tâno toŋge sipatu ŋa tu “Judia tâno”, ande Jerusalem lawea ikeno lâ tâno ŋinde. Andeta muli ŋga, kinzi sio ŋoa “Juda ŋgu” ikai kinzi ŋgu saŋao kanaŋonzi rua ŋinde rârâni. Ŋinde nde Maro Kindeni ne ŋgu, aku ŋanzi toŋge nde “Isrel ŋgu”.
31. Juda Nenzi Kumbwa Sapâŋa
— Kinzi Juda ŋgu sipatea zo pinde tu kumbwa sapâŋa. Lâ zo ŋinde kinzi uru sipanea Maro Kindeni ku kalonzi ŋgere ŋana vetâŋa arara i muŋga iveta panzi. Juda nenzi kumbwa sapâŋa pinde nde mine: âSUB-GLOSS Kumbwa ŋana zo ŋinde sikai luma sapâŋa ŋalae ne nzâla piti kâ: (Yoane 10:22) — Lâ kumbwa ŋine kinzi Juda tamâta kalonzi ŋgere ŋana zo muŋgâŋa ŋinde tamâta toŋge, i ŋa tu Judas Makabea, iveta Maro Kindeni ne luma sapâŋa sondo. Muŋga Juda nenzi kazâŋa tamâta siyaula nenzi luma sapâŋa, aku tamâta ŋinde ikai muso piti, ŋana kinzi Juda tamâta ma sikura tu silâ siwâŋgi ilo kilo. Kumbwa ŋine ŋa toŋge nde “Kumbwa ŋana Sinâla kâ”. Zo toŋge, lâ kumbwa ŋine, ande Yesu isia ŋgua lâ tamwata tini ku iporo tu, “Naŋa nde tâno ŋine ne sinâla” (Yoane9:5). âSUB-GLOSS Kumbwa Pasova: (Matai 26:2,5,17-19) — Kumbwa ŋine nde Juda nenzi kumbwa ŋalae. Ŋoa “Pasova” nde duvi mine; “iŋgeŋge ŋana”. Lâ kumbwa ŋine kinzi Juda tamâta kalonzi ŋgere ŋana zo ŋinde kinzi sikâwa ŋana nenzi kazâŋa tamâta lâ Isip tâno. Lâ zo ŋinde Maro Kindeni isupwa ne aŋelo tu ipunzi Isip natunzi tamâne nzâla-kulu rârâni. Taitu ipainzi Juda tamâta tu ma sipunzi lama simâte, ku sikai seenzi simbu lâ nenzi luma nzâla kawa tini, ŋana aŋelo ma imora. Ambo aŋelo imora lama see ikeno nzâla kawa tini, ande i ma “iŋgeŋge ŋana” luma ŋinde kâ, ku ma ipu natunzi nzâla-kulu tia (Kisim Bek 12). Ŋana duvi ŋine kâ, ande lâ Kumbwa Pasova kinzi Juda tamâta uru sipu lama imâte ku sika. Aku kinda kalo-tawana tamâta taporo tu Yesu Kirisi nde Pasova ne Lama, ŋana tu tamâta ea kalo tawana i, ande Maro Kindeni ne wisi-nâna ma ilâ pa tamâta ŋinde, ande tia. âSUB-GLOSS Kumbwa ŋana sika puroŋa ne yisi tia: (Matai 26:17; Luka 22:1) — Nia ndoyo, lâ zo ŋinde kinzi Isrel ŋgu sikâwa ŋananzi nenzi kazâŋa tamâta lâ Isip tâno, ande zo keno ŋana ma sio tininzi pa puroŋa tu ma pondi kâki kâ, ande tia. Ŋana duvi ŋine kâ kinzi Juda tamâta uru sika puroŋa ne yisi tia lâ kumbwa ŋine. Kumbwa ŋine ipâŋga lâ Kumbwa Pasova ne zo (KisimBek12:14-20). âSUB-GLOSS Kumbwa ŋana simo pâla ilo ikura sânda taitu: (Yoane 7:2-52) — Lâ kumbwa ŋine kinzi Juda tamâta sindeka nâ, ŋana tu sigona kâpwa marumbu lâ. Kinzi siveta pâla ku simo ilo ikura sânda taitu, aku kalonzi ŋgere ŋana zo ŋinde timbunzi simo pâla ilo lâ nia bilimu ikura mbwera tamâta rua (Wok Pris 23:33-36; Lo16:13-15). âSUB-GLOSS Kumbwa Pentikos: (Pâri Tamâta 2:1, 20:16; 1 Korin 16:8) — Kumbwa ŋine nde Juda nenzi kumbwa ŋalae toŋge. Ŋoa “Pentikos” nde duvi mine: “kambwaŋenzi tamâta rua kanaŋo saŋao”. Kumbwa Pasova marumbu lâ, aku kari tamâta rua kanaŋo saŋao ilâ lâ, ŋineŋga Kumbwa Pentikos ipâŋga. Lâ kumbwa ŋine kinzi Juda tamâta sindeka nâ, ŋana tu sigona kâpwa “wit” marumbu lâ. Aku kinzi kalonzi ŋgere ŋana zo muŋgâŋa ŋinde Maro Kindeni itula ne ŋgua tukuŋa panzi lâ Sinai Tuu. Aŋga lâ zo kala kinda tamo ŋine, ande kinda kalo-tawana tamâta uru kalonda ŋgere ŋana zo ŋinde Koroani Sapâŋa indue imâ panzi kalo-tawana tamâta (Pâri Tamâta2:1-4).
32. Kâi Fik
(“Diwai Fik”) — Kâi fik ipula kanaŋo mona-mona ndo, aku kanaŋo ŋinde nde ara ŋana taka kâ. Kâi fik tai keno lâ pepa lalau81.
33. Kâi Mastet
(Matai 13:31-32, 17:20; Malaka 4:31-32; Luka 13:19, 17:6) — Mastet nde kâi toŋge, ne kapula kiri-mwata nâ. Lâ nia pinde kinzi uru sipau kapula ŋine lâ tâno ilo, aku ipâŋga ŋalae itogo kâi mine. Kinzi uru sikai kapula siŋi ku sio lâ kâpwa tini, ŋana iveta kâpwa mona-mona kâ. Yesu isia ŋgua pinde lâ kâi mastet tini ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Kâi mastet tai keno lâ pepa lalau 137.
34. Kâi Oliv
(Rom 11:17,24; Yamesi 3:12; Zo Muli 11:4) — Oliv nde kâi toŋge ikeno nia pinde. Kâi ŋinde uru ipula kanaŋo, aku sikai siŋi siveta kelekele toŋge itogo samimi mine. Samimi ŋinde ne wurâta kie-kie keno, kala kinzi Juda tamâta ilonzi papa. Tuu toŋge imandi Jerusalem lawea tini laiti, kâi oliv rârâ simandi tini, kala sipatu tuu ŋinde ŋa tu Oliv Tuu. Kâi oliv tai ikeno lâ pepa lalau 55.
35. Kâi Popole
(“Diwai Kros”) (Yoane 19:17; Pâri Tamâta 2:23) — Rom nenzi mâsi nde mine: ambo tamâta toŋge iveta vetâŋa sakamao ndo, ande kinzi ma sipu lâ kâi popole tini imâte. Kinzi sitâra ku sikai nâna ŋalae lee simâte, aku mateŋa kie mine iveta maŋeti ŋalae panzi tamâta ŋinde. Mateŋa mine ne nâna kilala ipâŋga nia yo lâ Wâŋgiŋa Paneâŋa kâ 22.
36. Kâi Waini
(“Diwai Wain”) (Yoane 15; Matai 21:33-43) — Kâi waini ipula kanaŋo mona-mona ndo, ande ara ŋana taka kâ. Kinzi uru sikai kanaŋo ku kenzi nâ sipale lâ kondo ŋalae ilo ku siveta waini. Kinzi Juda tamâta uru sipatea tâno toŋge ŋana ma sipau kâi waini. Kâi waini tai ikeno lâ pepa lalau 385.
37. Kaisara
(“Sisa”) (Matai 22:21) — Kaisara nde ŋoa toŋge kinzi Rom tamâta uru silua tamâta ŋinde imo nenzi koipu ŋalae. Lâ Yesu ne zo, kinzi Rom ŋgu sipolenzi ŋgu rârâ ŋinde lâ paraŋa ilo, kala sikai nenzi tâno ku sikai poe panzi.
38. Kalo-Tawana Tamâta
(“Bilipman; Disaipel”) — Kinzi kalo-tawana tamâta nde tamâta ŋinde kalonzi tawana Yesu Kirisi ku sipono muli sondo pa i kawa ŋgua.
39. Kamel
(Matai 3:4; 19:24; Malaka 10:25; Luka 18:25) — Kamel nde ŋgoa ŋalae toŋge uru simo nia bilimu lâ tâno pinde. Kinzi tamâta uru sisaŋona kumbunzi soka silâ, aŋga zo pinde sio kelekele malia lâ kumbunzi tava. Zo pinde kinzi sikai kamel karae ku siveta pasawaŋa kaika. Kamel tai ikeno lâ pepa lalau 75.
40. Karae-Veŋa Ne Mâsi
(“Katim Skin”) (Rom 2:25, 2:29; Galesia 5:2; 1Korin 7:19) — Kinzi Juda tamâta uru sivenzi natunzi tamâne karaenzi. Natunzi tamâne sipâŋga lâ ku simo sânda taitu, ŋineŋga ma sivenzi karaenzi, ŋana situla tu kinzi nde Juda nenzi vâsa. Maro Kindeni ipai Abraham tu ma iveta mâsi ŋinde (Stat 17:9-14).
Lâ zo ŋinde kinzi pâri-tamâta situla Yesu ne pâri ara panzi tamâta, ande Juda tamâta pinde ilonzi tu kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu ma sikai karae-veŋa ne mâsi lâ tininzi muŋga lâ, ŋineŋga ma sikura tu sipâŋga kalo-tawana tamâta mao. Andeta Paulo ileleanzi ŋana nenzi ilo-kalo ŋinde kâ. Ipainzi tu ambo tamâta toŋge ilo tu Maro Kindeni ma ikai i piti lâ kondoma ilo, ande nzâla taitu nâ ikeno: i ma kalo tawana Yesu Kirisi nâ. Karae-veŋa ne mâsi ikura tu ivilanzi tamâta, ande tia.
41. Kein
(Hibru 11:4; 1 Yoane 3:12; Jut 11) — Kein nde Adam kuku Eva rua natunzi nzâla-kulu. I tai Abel nde ipatarâwa lama pa Maro Kindeni, aŋga Kein nde ipatarâwa kâpwa nâ papa. Maro Kindeni ilo ara ŋana Abel ne patarawâŋa kâ, andeta tini pwâka ŋana Kein ne patarawâŋa kâ. Mine kala Kein wisi nâna pa tai ku ipu pâta imâte. Ŋana i ne vetâŋa sakamao ŋinde kâ, ande Maro Kindeni io mâsi lâ Kein tini ŋana tamâta rârâni ma simora ku sipu mulinzi papa i (Stat4:1-16).
42. Kenan
(Wâŋgiŋa Paneâŋa Kâ 105:11; Pâri Tamâta 13:19) — Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma tâno toŋge ilanzi Isrel ŋgu, i ŋa tu Kenan tâno. Kinzi sikai lâ, ŋineŋga sipatea ŋoa wasaseki mine tu “Isrel tâno”.
43. Kiesaka
(“Sin; Pasin Nogut”) — Ambo kinda talaŋa tapole Maro Kindeni ne tukuŋa, ande kinda taveta kiesaka. Aku mine nâ, ambo kinda kalonda ŋgere ŋana vetâŋa ara toŋge, andeta taveta tia, ande ŋinde nde kiesaka tona (Yamesi 4:17). Kinda rârâni taitu-taitu taveta kiesaka rârâ ikura zo zo, kala takura tu tamandi Maro Kindeni nao, ande tia. Taitu Yesu ne mateŋa izavaru nenda kiesaka piti lâ tininda. Mine nde tamâta ea kalo tawana Yesu mao, ande i ne kiesaka rârâni nde piti lâ tini marumbu lâ, kala muli i ma imo kuku Maro Kindeni lâ samba ilo ku imo nâ (Pâri Tamâta 2:38; Kolosi 2:13-14; 1 Yoane 1:9-10).
44. Kirisi
(“Krais”) (Matai 1:16; 16:16; Yoane 1:41; Pâri Tamâta 5:42; 9:22) — Kirisi ŋa toŋge nde Mesia, andeta ŋoa rua ŋinde nde duvi taituni. Kirisi nde Grik ŋgua, aŋga Mesia nde Hibru ŋgua. Ŋoa rua ŋine duvi nde mine: “Tamâta ŋinde kinzi sipaliŋi samimi lâ kulu.” Isrel nenzi mâsi nde mine: lâ zo ŋana Maro Kindeni ipatea tamâta toŋge tu ipâŋga koipu panzi Isrel ŋgu, ande ŋgua-tulâŋa tamâta ma ipaliŋi samimi lâ tamâta ŋinde kulu, ŋana itula Maro Kindeni ne pateâŋa pwataki panzi ŋgu. Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma isupwa Yautâŋa Tamwata imâ ŋana ikai maro panzi i ne tamâta. Kinzi sipatu tamâta ŋinde ŋa tu Kirisi, ŋana tu i nde Maro Kindeni ne Pateâŋa Tamâta. Kinzi Juda tamâta rârâni sio tininzi ŋana Kirisi tu ma imâ ipâŋga panzi. Andeta lâ zo ŋinde Yesu imâ ipâŋga lâ, ande kinzi pinde nâ kalonzi tawana tu i nde Kirisi.
45. Koipu Ŋalae ne Saŋonâŋa Nia
(“Sia King”) — Kinzi ŋgu pinde nenzi koipu ŋalaŋala uru sisaŋona lâ saŋonâŋa nia (“sia”) ara ndo. Siŋgâra arara kie-kie ikeno lâ saŋonâŋa nia ŋinde tininzi. Kinzi ma sisaŋona lâ saŋonâŋa nia ŋinde lâ zo ŋana siloŋo tamâta nenzi ŋgua lâ ŋgua nia, aŋga lâ zo ŋana sipasau kunzi tamâta ŋalaŋala, aŋga lâ zo ŋana siporo nenzi ŋgua tukuŋa pwataki. Mine kala koipu ŋinde nenzi ŋgu uru simege ŋana koipu nenzi saŋonâŋa nia, ŋana tu nia ŋinde itula pwataki tu koipu simo tava nenzi kaika (Zo Muli 4:1-11).
46. Kora
(Jut 11) — Kora nde tamâta toŋge imo lâ Mose ne zo. Lâ zo ŋinde kinzi Isrel simo nia bilimu, ande Kora ikai kazâŋa panzi Mose ku Aron rua, kala Maro Kindeni iveta tâno ipaŋando i tavanzi ne ŋgu ndoni (Namba 16).
47. Koroani
(“Spirit”) — Kelekele ŋato iveta kinda tapâŋga tamâta; karaenda, aŋga ilonda, aŋga koranânda. Lâ zo ŋana kinda tamo tâno kulu, ande koranânda imo ilonda. Aŋga zo ŋana kinda kalo-tawana tamâta tamâte, ande koranânda ipile ilonda ku ilâ imo kuku Maro Kindeni lâ samba ilo (Luka 23:46; Pâri Tamâta 7:59; Wâŋgiŋa Paneâŋa kâ 31:5).
48. Koroani Saka
(“Spirit Nogut”) (Matai 17:14; Malaka 5:1-20; Luka4:33-36; 1 Timoti 4:1) — Kinzi koroani saka nde Sadana ne ŋgu. Kinzi sikai kazâŋa panzi tamâta simo tâno kulu, aku sisowe ilonzi kalonzi tu ma sipu mulinzi pa Maro Kindeni ku sipono muli pa Sadana. Zo pinde koroani saka ma ipakâe kuku tamâta toŋge, kala tamâta ŋinde ma iveta vetâŋa sakamao. Aŋga zo pinde koroani saka ma ipagagara tamâta toŋge ndo lâ, kala tamâta ŋinde imo ara tia ndo. Kinda kalonda tawana tu Maro Kindeni ne walo ipole kinzi koroani saka nenzi walo ndo lâ (1Yoane 4:4).
49. Koroani Sapâŋa
(“Holi Spirit”) — Ŋine nde Maro Kindeni tamwata Koroani, kala sipatu i ŋa tu “Koroani Sapâŋa”. I imo kinda kalo-tawana tamâta rârâni taitu-taitu ilonda, aku ne wurâta nde ŋana isuka kinda ŋana kalonda tawana ŋgua mao (Yoane 16:13); ŋana ikai noŋa pa Maro Kindeni ŋana kinda kâ (Rom 8:26); ŋana itula Maro Kindeni ne pateâŋa pa kinda (Pâri Tamâta 13:2, 16:6,7); aku ŋana walo kaika ilua ninda ŋana tatula Maro Kindeni kawa ŋgua wa tavilanzi ninda-nambwe kalo-tawana tamâta wa (1Korin2:4,5; 12; 14). Koroani Sapâŋa uru igagati ilonda kalonda ŋana taveta vetâŋa ara kâ (Galesia 5:22,23).
50. Lââ-Liliŋa
(“Baptais”) — Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ililinzi tamâta rârâ lâ Jodan Lââ. Ipainzi tu ma sipalele ilonzi kalonzi ku sipile nenzi kiesaka muŋga lâ, ŋineŋga ma sikai lââ-liliŋa lâ tamâta naonzi, ŋana itula pwataki tu sipalele ilonzi kalonzi lâ.
51. Lama
— Lama nde ŋgoa toŋge kinzi Juda tamâta pinde uru sikatona. Kinzi lama uru simo lawea ilo tia; nenzi katonâŋa tamâta ma sikainzi silâ nia ndamwa, ku ma sika leu simo ŋinde. Kinzi nenzi kaika tia, kala nenzi katonâŋa tamâta nenzi wurâta nde ŋana sikea ŋananzi. Tia ma mbwâmbwa saka simâ sikanzi. Kinzi lama uru sipaloŋo pa nenzi katonâŋa tamâta kawanzi ŋgua. Ambo tu isarâwa panzi, ande kinzi ma walele nâ soka muli silâ. Kinzi Juda tamâta uru sipunzi lama ku siveta patarawâŋa pa Maro Kindeni ŋana nenzi kiesaka kâ, andeta lama see ikura ŋana izavaru kiesaka piti kâ, ande tia (Hibru 10:3,4). Mine kala Yesu Kirisi ipatarâwa tamwata ŋana izavaru nenda kiesaka piti ikura zo rârâni (Hibru 9:28), aku ŋana duvi ŋinde kâ Yoane ipatu Yesu ŋa tu “Maro Kindeni ne Lama” (Yoane 1:29,36). Lama tai ikeno lâ pepa lalau 272 ŋga 996.
52. Lepat
(Zo Muli 13:2) — Lepat nde mbwâmbwa saka toŋge itogo leve mine. Kinzi lepat simo Papua Niugini tia.
53. Leve
(“Laion”) (Zo Muli 4:7, 5:5) — Leve nde mbwâmbwa saka toŋge imo Afrika tâno. I niŋo nde mata-mata, aku uru io ŋananzi simbi ŋana ma ikanzi kâ. Aŋga zo pinde i ma ikanzi tamâta. Leve ne kaika nde ŋalae ŋinde, kala ipolenzi mbwâmbwa saka wa simbi ŋgoi kie-kie rârâni. Mine kala Yoane ipatu Yesu Kirisi ŋa toŋge tu “Juda ŋgu Nenzi Mbwâmbwa Leve”. Aku Petero isia ŋgua ŋana Sadana kâ lâ leve tini tona, ŋana tu Sadana uru iroto ŋananzi tamâta tu izavarunzi kâ (1 Petero 5:8).
54. Livai
(Hibru 7:5,9,10; Zo Muli 7:7) — Livai nde Isrel ŋgu timbunzi Yakopu natu toŋge, aku i ne vâsa ŋgu nde toŋge lâ kinzi Isrel ŋgu saŋao kanaŋonzi rua. Maro Kindeni ipateanzi Livai ne vâsa ŋgu ŋana siveta wurâta papa i lâ i ne luma sapâŋa ilo. Mine nde kinzi patarawâŋa tamâta rârâni nde simo lâ Livai ŋgu. Aku Yesu ne pâri-tamâta toŋge kala ŋa tu Livai, aŋga sipatu i ŋa toŋge tu Matai (Matai 9:9-13; Malaka 2:14; Luka 5:27-29).
55. Loto
(“Lot”) (Luka 17:28-32; 2 Petero 2:7) — Loto nde Isrel ŋgu timbunzi Abraham tai. Iyoka kuku Abraham lâ zo ŋinde Abraham ipile ne tâno ku ilâ pa tâno ŋinde Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma ilua i. Andeta Loto ilo patea tu ma imo lawea sakamao toŋge, i ŋa tu Sodom lawea. Maro Kindeni ipai Loto tu ma ipile Sodom ku ikâwa ilâ, ŋana tu i ma isupwa yââ indue ikana lawea ŋinde, aku indi kaika papa tu ma ilea pa mâsi ŋinde ndimo. Mine kala Loto ikai kaiwa, aku rua sikâwa. Andeta i kaiwa itale ku mata ilâ imora lawea ne zavaruŋa, kala ipalele ipâŋga itogo mira mine (Stat 18-19).
56. Mâsi Kaika/Mâsi Ŋalae
(“Mirakel”) — Yesu tavanzi ne pâri-tamâta siveta mâsi kaika kie-kie lâ zo ŋinde kinzi simo tâno kulu. Ambo Maro Kindeni walo ilua tamâta toŋge kala iveta mâsi toŋge kinda tamâta takura tu taveta tia, ande kinda ma taporo tu ŋinde nde mâsi ŋalae.
57. Mana
(Yoane 6:31,49; Hibru 9:4; Zo Muli 2:17) — Lâ zo ŋinde kinzi Isrel ŋgu soka potomule lâ nia bilimu ikura mbwera tamâta rua, ande sisânda kâpwa toŋge tia. Andeta Maro Kindeni io kâpwa toŋge imbe indue tâno kulu panzi ikura zo zo, kala sikai sika. Kinzi sipatu kâpwa ŋinde ŋa tu “mana”. Lâ Hibru ŋgua, ŋoa “mana” nde duvi mine tu, “Ŋine nde sâ” (Kisim Bek 16).
58. Maro Kindeni ne Luma Sapâŋa Ŋalae
(“Tempel”) — Kinzi Isrel tamâta sipa luma ŋalae toŋge kâki lâ Jerusalem lawea ilo, aku ŋinde nde Maro Kindeni ne luma sapâŋa. Kinzi uru siwâŋgi pa Maro Kindeni lâ luma ŋinde ilo, aku ma silâ pa luma ŋinde ikura nenzi kumbwa rârâni. Kinzi patarawâŋa tamâta siveta nenzi wurâta lâ luma ŋinde ilo. Aku lâ luma ilo ŋgini, ande luma kisiŋa pwataki toŋge ikeno, i ŋa tu Nia Sapâŋa Ndo. Ikura mbwera mbwera, kinzi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae simbo nâ ma ilâ nia ŋinde mbwani taitu nâ, ŋana iveta patarawâŋa ŋana Isrel nenzi kiesaka rârâni kâ. Lalava matatola ŋalae ipono nia ŋinde nzâla kawa, aku lâ zo ŋana Yesu imâte, ande Maro Kindeni isaraka lalava ŋinde lâ âta indue pa lâmbu mo rua (Matai 27:51; Malaka 15:38; Luka 23:45). Mâsi ŋinde itula pwataki tu Yesu ikai nzâla piti pa kinda kalo-tawana tamâta rârâni tu ma talâ tamandi Maro Kindeni nao. Aku lâ zo ŋine kinda kalo-tawana tamâta tamo tatogo Maro Kindeni ne luma sapâŋa mine, ŋana tu Koroani Sapâŋa imo ilonda (1Korin3:16-17). Luma Sapâŋa tai ikeno lâ pepa lalau 97.
59. Melikisede
(“Melkisidek”) (Hibru 5-7) — Zo toŋge Abraham ilâ ipara kunzi kazâŋa tamâta ku ipolenzi. Itaulo pa ne lawea, ande ipakâtu kuku patarawâŋa tamâta toŋge, i ŋa tu Melikisede. Abraham ikai mbaliŋa muŋga ikai lâ paraŋa ilo, aku pinde ilua Melikisede (Stat 14:17-20).
60. Mesia
(“Mesaia”) Kumora Kirisi
61. Mose
(“Moses”) — Nia ndoyo, lâ zo ŋinde kinzi Isrel ŋgu sikai nâna ŋalae simo Isip tâno, ande Maro Kindeni ipatea tamâta toŋge tu ma ikainzi silâ pa tâno ŋinde muŋga ipa ŋgua tu ma ilanzi Abraham ne vâsa ŋgu. Tamâta ŋinde nde ŋa tu Mose. Maro Kindeni ipatua pa Mose lâ kâi mota toŋge yââ ikeno tini kana andeta kâi imandi yo, aku isupwa i itaulo ilâ pa Isip ku ikainzi Isrel ŋgu piti. Maro Kindeni iveta mâsi kaika kie-kie ipâŋga lâ Mose mbau, kala Isip nenzi koipu isâu panzi Isrel tu ma silâ. Mose ikainzi soka mâsa-mâsa nâ lâ Tâi Ŋiŋi ilo simbwaliu silâ, aku imo nenzi poe tamâta ikura mbwera rârâni ŋinde simo nia bilimu. Maro Kindeni itula ne ŋgua tukuŋa pwataki pa Mose. Aku Mose iŋgere ŋgua rârâ ikeno lâ Miti Siŋga ne pepa tini (Stat, Kisim Bek, Wok Pris, Namba, ŋga Lo).
62. Ŋgua Pâŋa
(“Tok Promis; Kontrak”) — Tamâta rua ma siveta ŋgua pâŋa ŋana ma muli siveta vetâŋa toŋge. Aku Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa nde mine: ambo tamâta ma sipono muli sondo pa i, ande kinzi ma sipâŋga i ne ŋgu.
Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa rârâ, aku i ne ŋgua pâŋa rua nde ŋalae tina. Iveta ŋgua pâŋa muŋgâŋa (“olpela kontrak”) kuku Mose. Itula ŋgua tukuŋa pa Mose, ku ipai tu ambo kinzi Isrel ŋgu ma soka ikura ne ŋgua tukuŋa rârâni, ande kinzi ma simo i ne ŋgu. Andeta tamâta toŋge ikura ŋana iyoka ŋgua-tukuŋa rârâni muli ikura zo rârâni, ande tia. Mine kala tamâta toŋge ikura tu ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao lâ nzâla ŋinde, ande tia (KisimBek 19:4-6; Luka 1:72; Pâri Tamâta 3:25, 7:8; Galesia 3:17; Hibru9:1).
Mine kala muli ŋga, Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa wasaseki toŋge (“nupela kontrak, nupela testamen”). Ipa ŋgua tu tamâta ea kalonzi tawana Yesu Kirisi, ande kinzi ŋinde ma sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao (Matai 26:28; Malaka 14:24; Luka 22:20; Rom11:27; 1 Korin 11:25; 2 Korin 3:6; Hibru 7:22, 8:6-13, 9:15; 10:16,29; 12:24, 13:20).
63. Ŋgua Pâŋa Ne Sopi
(“Bokis Kontrak”) (Hibru 9:4; Zo Muli 11:19; Wâŋgiŋa Paneâŋa kâ 78:61, 132:6-8) — Nia ndoyo kinzi Isrel ŋgu sikai kâi ku sisape sopi ara toŋge, ŋineŋga sio mira ‘gol’ lâ tini itura lâ. Kelekele sapâŋa ndo ŋana Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa kâ ikeno ilo: mira rua ŋinde Maro Kindeni muŋga iŋgere ne ŋgua tukuŋa lâ tini, aŋga Aron ne tukâla, aŋga belo toŋge samba ne kâpwa ‘mana’ ikeno ilo. Kinzi Isrel ŋgu uru sikale sopi ŋinde ilâ kunzi ikura nia nia. Sopi ŋinde tai ikeno lâ pepa lalau 818 ŋga 1082.
64. Ŋgua-Samâŋa Tamâta
(“Jas”) — Tamâta pinde nenzi wurâta nde ŋana sisaŋona lâ ŋgua nia ku siloŋo tamâta nenzi ŋgua, aku tasarawanzi tamâta ŋinde tu “ŋgua-samâŋa tamâta”. Kinzi siloŋo ku sisama ŋgua marumbu lâ, ŋineŋga sipatea tu tamâta ea iveta soki, aŋga tamâta ea iporo ŋgua laŋeŋa. Aku ma sipa ŋgua ŋana pareŋa-nia kâ panzi tamâta ŋinde siveta soki.
65. Ŋgua Tukuŋa
(“Lo”) — Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa ikeno lâ Miti Siŋga, lâ Stat aku ilâ imotu lâ Lo. Itula ŋgua tukuŋa ŋine pa Mose, ŋana i ne ŋgu ma sipono muli papa. Kinzi Isrel ŋgu situ ambo ma sipono muli sondo pa ŋgua tukuŋa rârâni, ande ma sipâŋga mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Andeta tamâta toŋge ikura tu iveta mine, ande tia. Kala zo ŋine kinda kalo-tawana tamâta tamo ŋgua tukuŋa kalo tia; kinda tamo Yesu Kirisi ne wisi-wisi kalo, aku i ne ŋgua tukuŋa rua ŋine sinzukunzi ŋgua tukuŋa rârâni; kinda ma tao ilonda ndo ilâ pa Maro Kindeni, ku ma tininda mwasa panzi tininda pinde (Matai 5:17; Yoane 1:17, 15:1-17; Pâri Tamâta 13:39, 15:24,28; Rom 5:18, 10:4; Galesia 2-6; Efesus 2:15; Kolosi 2:14; Hibru7).
66. Ŋgua-Tulâŋa Tamâta
(“Profet; Poropete”) — Muŋga Maro Kindeni ipateanzi tamâta pinde ŋana sikai i tamwata kawa ŋgua ku silâ situla panzi tamâta. Kinzi sipatu tamâta ŋinde ŋanzi tu ŋgua-tulâŋa tamâta. Maro Kindeni itula ŋgua panzi ŋana vetâŋa pinde ma muli ipâŋga, aku ionzi tu silele i ne tamâta naonzi sitaulo papa i. Kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta pinde nde ŋanzi mine; Samyuel, Aisaia, Jeremaia, aŋga Esekiel. Kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua rârâ ikeno lâ Miti Siŋga ne pepa tini.
67. Neman
(Luka 4:27) — Neman nde tamâta toŋge, i parina ikeno lâ Miti Siŋga (2 King 5:1-15). I nde Isrel tamâta tia; imo lâ kinzi Siria ŋgu, aku i nde zugu tamâta nenzi tamâta ŋalae. Ikai pukoŋa tini saga-saga, andeta Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta Elisa ilâ papa, aku Maro Kindeni iveta i tini ara kilo.
68. Ninive
(Matai 12:41; Luka 11:32) — Ninive nde lawea ŋalae toŋge Maro Kindeni isupwa ne ŋgua-tulâŋa tamâta Yona ilâ ŋana itula i kawa ŋgua panzi. Maro Kindeni iporo tu i ma izavaru nenzi lawea, ŋana tu kinzi nde kiesaka tamwatanzi. Andeta sipalele ilonzi kalonzi, kala Maro Kindeni ŋandai izavarunzi ŋga (Yona 1-4). Kumora Yona.
69. Noa
(Matai 24:37-38; Luka 3:36, 17:26-27; Hibru 11:7; 1 Petero 3:20; 2 Petero 2:5) — Noa nde tamâta toŋge imo lâ nia ndoyo. Lâ zo ŋinde kinzi tamâta rârâni siveta kiesaka nâ, kala Maro Kindeni ipatea tu ma iveta lââ pondi kâki ku izavarunzi tamâta ndoni. Andeta Noa nde tamâta ara, kala Maro Kindeni ikea ŋana i tavanzi kaiwa-natu. Ipai Noa tu ma isape wâŋga ŋalae tina, ŋineŋga ionzi simbi wa mwâta wa sii kie-kie rârâni lâ wâŋga ilo. Marumbu, ŋineŋga isupwa karâzi ŋalae, aŋga lââ isâko lâ tâno ilo iyâti imâ tona. Mine nde kinzi tamâta rârâni sipamateteu, aŋga Noa see kinzi simo ara (Stat 6-9).
70. Pâri Ara
(“Gutnius”) — Yesu ionzi ne pâri-tamâta tu ma silâ situla pâri ara panzi tamâta rârâni (Malaka 16:15). Pâri ara nde mine; Maro Kindeni isupwa Natu Yesu Kirisi indue imâ tâno kulu ku imâte ŋana izavaru nenda kiesaka piti lâ tininda. Mine nde tamâta ea ipalele ilo kalo ku kalo tawana Yesu, ande i ikai via mao, kala ma imo via mine ku imo nâ (Yoane 3:16).
71. Pâri Tamâta
(“Aposel, Aposolo”) — Yesu ipateanzi tamâta saŋao kanaŋonzi rua tu sipâŋga i ne pâri-tamâta (Matai 10:1-4; Malaka3:13-19; Luka 6:12-16). Kinzi simo kuku Yesu ku ipanananzi. Aku lâ zo ŋana Yesu imâte ŋineŋga imandi sânda imo via kilo, ande kinzi pâri-tamâta matanzi simora Yesu imo via. Ŋineŋga Yesu isupwanzi tu silâ situla pâri ara panzi tamâta rârâni (Matai28:18-20). Kinzi pâri-tamâta ŋinde sipâŋga katonâŋa panzi kalo-tawana tamâta ŋgu.
Aku Paulo ku Banabas rua, sitavanzi tamâta pinde, kala sipâŋga pâri-tamâta tona. Yesu Kirisi ipateanzi tamâta ŋinde tu situla pâri ara tona (Pâri Tamâta 9:1-19; Galesia 1).
72. Pananâŋa Tamâta Ŋana Ŋgua Tukuŋa
(“Saveman Bilong Lo”) — Kinzi Juda tamâta pinde sikai wurâta ŋana sipanananzi tamâta ŋana ŋgua tukuŋa ŋinde Maro Kindeni ilua Mose ŋana itula panzi Isrel ŋgu. Kinzi nawalanzi rârâ simandi kunzi Parisai ŋgu ku sikai kazâŋa pa Yesu Kirisi.
73. Parisai Ŋgu
(“Parisi”) — Lâ Juda ŋgu, kinzi tamâta pinde ilonzi ndo keno pa Mose ne ŋgua tukuŋa. Kinzi tamâta ŋinde sipâŋga ŋgu toŋge, sipatu ŋanzi tu Parisai ŋgu. Kinzi uru sipono muli sondo pa ŋgua tukuŋa, ku sipanananzi tamâta ŋana siveta mine nâ. Kinzi uru sipasuka warakanzi tininzi, aku sipamorai tu kinzi nde tamâta ara lâ Maro Kindeni nao, sipolenzi tamâta pinde rârâni. Andeta kinzi nde laŋeŋa tamwatanzi, ŋana tu nenzi vetâŋa ŋandai rege-rege kuku kawanzi ŋgua ŋga. Kinzi Parisai sikai kazâŋa ŋalae pa Yesu. Yesu ne pâri-tamâta Paulo tamwata muŋga imo lâ kinzi Parisai ŋgu (Pâri Tamâta 23:6, Pilipai 3:5-6).
74. Pasova
(Kumora Juda Nenzi Kumbwa Sapâŋa)
75. Patarawâŋa Nia
(“Alta; Aridara”) (Matai 5:23) — Muŋga kinzi Juda tamâta uru sikainzi bulmakao wa lama wa meme wa sii wa, aku sipatarâwa pa Maro Kindeni, ikura i ne ŋgua tukuŋa mine. Kinzi sio mira kâki siveta patarawâŋa nia, ŋineŋga sipu simbi simâte lâ ŋinde kulu. Patarawâŋa nia nde ikeno lâ luma sapâŋa ilo.
76. Patarawâŋa Tamâta
(“Pris”) — Kinzi Juda tamâta pinde sikai wurâta lâ luma sapâŋa ilo, aku sipatu tamâta ŋinde ŋanzi tu patarawâŋa tamâta. Kinzi rârâni simo lâ Livai ne vâsa ŋgu, aku nenzi wurâta ŋalae nde ŋana siveta patarawâŋa kie-kie pa Maro Kindeni kâ. Ikura mbwera mbwera sipatea tamâta taitu nâ tu imo patarawâŋa tamâta rârâni nenzi tamâta ŋalae (“hetpris”), aku i simbo nâ ilâ pa Nia Sapâŋa Ndo mbwani taitu nâ ŋana iveta patarawâŋa ŋana Isrel nenzi kiesaka rârâni kâ. Andeta Yesu Kirisi ipatarâwa i tamwata mbwani taitu mai nâ, aku i see ŋinde izavaru kiesaka piti lâ kinda kalo-tawana tamâta tininda ikura zo rârâni (Hibru 5-10). Patarawâŋa tamâta tai ikeno lâ pepa lalau 806.
77. Pentikos
(Kumora Juda Nenzi Kumbwa Sapâŋa)
78. Pwareâŋa ne Zo Sapâŋa
(“Sabat”) — Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulia tâno ipâŋga lâ, ande ŋgua ikeno lâ Miti Siŋga tu iveta wurâta lee kari lima kanaŋo taitu ilâ lâ, ŋineŋga lâ kari lima kanaŋo rua iveta wurâta toŋge tia (Stat 2:1-3). Aku muli ŋga itu ŋgua tukuŋa panzi Isrel ŋgu tu ma siveta nenzi wurâta mine nâ, ku ma sipwarea lâ zo taitu ikura sânda rârâni. Andeta kinzi Juda tamâta mbâna-mbâna siseŋge ŋgua tukuŋa kiri-kiri rârâ ŋinde lâ Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa ŋine, kala siveta malia panzi Juda tamâta tu soka muli. Zo pinde Yesu iveta mâsi kaika lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, aku kinzi Parisai ŋgu situ ilaŋa ipole nenzi tukuŋa. Andeta tia (Luka 6:1-11, 13:10-17, 14:1-5).
79. Rahap
(Hibru 11:31; Yamesi 2:25) — Nanayoni, lâ zo ŋinde kinzi Isrel ŋgu simo nia bilimu lee mbwera tamâta rua ilâ lâ, kala siluku ŋana sikai tâno ŋinde Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma ilanzi Abraham ne vâsa ŋgu, ande Isrel tamâta rua simuŋga panzi ŋana simora nenzi kazâŋa tamâta nenzi lawea wa kelekele wa. Rahap nde nzâla taine toŋge imo tâno ŋinde, andeta iveta kie ara panzi Isrel tamâta rua ŋinde, kala iveanzi lâ ne luma ilo. Isama tu Maro Kindeni ilo ara panzi Isrel ŋgu. Mine nde lâ zo ŋana Isrel sipara kunzi ŋgu ŋinde, ande kinzi ŋandai sipu Rahap pâta imâte ŋga (Yosua 2:1-21). Kinzi tamâta pinde situ Rahap nde taine ŋinde i ŋa ikeno lâ Matai 1:5 (Yesu timbu wukale ŋanzi).
80. Rasele
(“Resel”) (Matai 2:18) — Rasele nde Isrel ŋgu timbunzi Yakopu kaiwa taine toŋge, aku i nde Yosepe ku Benjamin rua tinanzi. Yakopu ilo ndo keno pa taine ŋine (Stat 29-35).
81. Rebeka
(Rom 9:10-13) — Rebeka nde Isrel ŋgu timbunzi Isaka kaiwa taine toŋge, aku i nde Yakopu ku Iso rua tinanzi. I parina ikeno lâ Stat 25-27.
82. Rom Lawea
— Rom nde lawea ŋalae tina ikeno Itali tâno. Lâ Yesu Kirisi ne zo, kinzi Rom ŋgu nde sipolenzi ŋgu rârâ ŋinde kala sikatona tâno ŋalae tina. Kinzi simo sikai poe kaika panzi Juda ŋgu, kala kinzi Juda tamâta wisinzi nâna panzi ku situ siŋaranzi lâ nenzi tâno. Rom nenzi koipu ŋalae ande sipatu ŋa tu Kaisara.
83. Sadana
(“Seten”) — Sadana nde kinzi koroani saka nenzi koipu ŋalae. Nia ndoyo i imo Maro Kindeni ne aŋelo toŋge, andeta ikai kazâŋa pa Maro Kindeni, kala Maro Kindeni isoki i ikâwa imâ tâno kulu (Luka 10:18; Zo Muli 12:7-9). I uru ilaŋenzi tamâta ku isowe ilonzi kalonzi ŋana siveta kiesaka kâ. Aku i uru italeanzi kalo-tawana tamâta ŋana kiesaka kie-kie muŋga siveta ŋinde, ŋana kinzi ma sipile nenzi kalo-tawana. Yesu ipole Sadana marumbu lâ, aku lâ zo muli i ma izavaru i ndo lâ (Zo Muli 20).
84. Sadyusi Ŋgu
— Kinzi Juda tamâta pinde ilonzi patea tu ma sipono muli sondo pa Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni, aku sipâŋga ŋgu toŋge sipatu ŋa tu Sadyusi ŋgu. Kinzi nenzi ilo-kalo nde rege-rege kunzi Parisai ŋgu, ambo taitu sipwa pwataki ŋananzi mateŋa tamâta. Kinzi Sadyusi ŋgu kalonzi tawana tu ambo tamâta imâte, ande i ma muli imandi imo via kilo tia (Matai 22:23; Pâri Tamâta 23:6-8). Andeta ŋine nde ilo-kalo laŋeŋa nâ (1 Korin 15:20,21; 1 Tesalonaika 4:13-14).
85. Saion Tuu
(Matai 21:5; Yoane 12:15; Rom 9:23, 11:26; 1Petero2:6; Wâŋgiŋa Paneâŋa kâ) — Saion nde tuu toŋge Jerusalem lawea imandi kulu. Maro Kindeni ne luma sapâŋa imandi lâ tuu ŋine kulu, kala zo pinde sipatu Jerusalem lawea ŋa tu “Saion lawea”. Aku zo pinde sisia ŋgua ŋana samba lawea kâ lâ Saion Tuu tini (Hibru12:22; Zo Muli 14:1).
86. Samaria
— Samaria nde tâno toŋge ikeno Juda tâno tini laiti. Nia ndoyo kinzi Samaria tamâta timbunzi nde Juda tamâta, andeta sipakâe kunzi tinikoa kala sipâŋga sitogo ŋgu toŋge. Kinzi Juda tamâta tininzi pwâka ndo ŋananzi Samaria tamâta (Luka 10:25-37; Yoane 4:4-42).
87. Samba
(“Heven”) — Samba lawea nde nia ara ŋinde Maro Kindeni uru imo (Matai 5:16; Malaka 11:25; Luka 11:13). Yesu Kirisi ipile nia ara ŋinde ku indue imâ tâno kulu ipâŋga tamâta (Yoane 3:13, Pilipai 2:5-7). Aku lâ zo ŋana kinda kalo-tawana tamâta nenda via lâ tâno kulu ma marumbu, ande kinda ma talâ tamo ara ndo lâ samba lawea kuku nenda Maro Ŋalae (Matai 5:12; Yoane 14:1-3; 2 Korin 5:1; Pilipai 3:20). Yoane imora mâsi pinde ipâŋga samba ilo, kala iŋgere ŋgua rârâ ŋana mâsi ŋinde kâ lâ pepa tini (Zo Muli).
88. Samson
(Hibru 11:32) — Nanayoni Samson ikai poe panzi Isrel ŋgu. Maro Kindeni iveta Samson ipâŋga tamâta kaika ndo. I parina ikeno lâ Miti Siŋga (Hetman 14-16).
89. Samyuel
(Pâri Tamâta 3:24, 13:20; Hibru 11:32) — Samyuel nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta ŋalae toŋge. Ina itula Maro Kindeni ne pateâŋa pwataki tu Daviti ma ipâŋga Isrel nenzi koipu ŋalae. I parina ikeno lâ Miti Siŋga (1-2Samyuel).
90. Sara
(Rom 4:19, 9:9) — Sara nde Isrel ŋgu timbunzi Abraham kaiwa taine. I nde niŋga, aku imo lee ipâŋga koŋa lâ, andeta Maro Kindeni iveta ikura ne ŋgua pâŋa mine, kala Sara ku Abraham rua sipulia natunzi Isaka ipâŋga (Stat 15-23). Kumora Abraham.
91. Sinai Tuu
(“Sainai”) (Galesia 4:21-31) — Sinai Tuu nde tuu toŋge imandi nia bilimu. Nia ndoyo, Maro Kindeni itula ne ŋgua tukuŋa pwataki pa Mose lâ tuu ŋine kulu (Kisim Bek 19-20). Kumora tai ikeno lâ pepa lalau 1079.
92. Sodom Lawea
(Matai 10:15, 11:23-24; Luka 17:29; Zo Muli 11:8) — Nia ndoyo, Abraham tai Loto imo Sodom lawea. Kinzi tamâta simo Sodom lawea ŋga Gomora lawea ŋinde nde siveta kiesaka ŋalae tina, kala Maro Kindeni isupwa yââ indue imâ ikananzi lâ (Stat13:13, 18:20-19:24).
93. Solomon
(Matai 1:6-7, 6:29, 12:42; Luka 11:31, 12:27; PâriTamâta7:47) — Solomon nde Isrel ŋgu nenzi koipu ŋalae Daviti natu. Ikai tama nia ku imo koipu ŋalae panzi Isrel ŋgu. Maro Kindeni ipa ŋgua tu ambo Solomon ilo pa kelekele toŋge, ande ŋinde i ma ilua. Solomon ino tu ma ikai ilo-kalo sondo, aku Maro Kindeni isâu papa, ŋineŋga mbaliŋa rârâ ŋinde tava ilo-kalo ara wa ŋoa ŋalae nde ilua tona. Solomon ipa Maro Kindeni ne luma sapâŋa ŋalae kâki. I parina ikeno lâ Miti Siŋga (1 King).
94. Tâi Ŋiŋi
(“Retsi”) — Tâi ŋine ikeno lâ Isip tâno ŋga Isrel tâno ŋgininzi. Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Isrel ŋgu sipile Isip tâno ku siyâti silâ, ande Mose ikainzi soka mâsa-mâsa nâ lâ tâi ŋine ilo simbwaliu silâ. Simbwaliu lâ, ŋineŋga tâi ipatukunzi Isip zugu tamâta rârâni sipamateteu (Kisim Bek 14).
95. Tamâta Natu
(“Pikinini Bilong Man”) — Nia ndoyo, Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta Taneli itula ŋgua ŋana tamâta toŋge Maro Kindeni ma muli isupwa tu iyautenzi Isrel ŋgu piti lâ kazâŋa ilo, ku ivetanzi simo ara. Kinzi uru sipatu tamâta ŋinde ŋa tu Kirisi, andeta Taneli ipatu i ŋa tu “Tamâta Natu” (Daniel 7:13-14). Aku Yesu kala ipatu i tamwata ŋa tu “Tamâta Natu” mbwani rârâ ŋinde, aku ŋinde itula pwataki tu ina nde Kirisi. Ipâŋga tamâta, andeta imo Maro Kindeni Natu tava. Kumora Kirisi.
96. Tapalele Ilonda Kalonda
(“Tanim Bel”) — Ŋine nde nzâla taituni ŋana kinda ma tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Ambo tamâta toŋge ne ilo-kalo ipâŋga tu i nde kiesaka tamwata, kala ilo tu ipile ne mâsi siŋga ku iyoka Maro Kindeni kawa ŋgua muli, ambo i ma kalo tawana tu Maro Ŋalae Yesu Kirisi imâte ŋana izavaru ne kiesaka piti lâ tini, aku ino pa Maro Kindeni tu ma via wasaseki ilua i, ande tamâta ŋinde ipalele ilo kalo mao kanaŋo (Pâri Tamâta 3:19, 20:21, 26:20).
97. Tinikoa Ŋgu
(“Ol Haiden”) — Kinzi tamâta ea ŋandai Juda nenzi vâsa ŋga, ande kinzi Juda tamâta uru sipatu tamâta ŋinde ŋanzi tu “tinikoa”. Mine nde kinzi Juda ma simora kinda rârâni tu tinikoa nâ. Kinzi sipasuka warakanzi tininzi, ŋana tu muŋgani Maro Kindeni ipateanzi tu ma sipâŋga i tamwata ne ŋgu. Mine kala kinzi tininzi pwâka ŋananzi ŋgu pinde rârâni. Taitu Yesu Kirisi imâ ŋana ikai nânâo ŋinde piti, ŋana kinzi Juda ŋgu aŋga kinda ŋgu pinde rârâni ma takura tu tamo Maro Kindeni ne ŋgu taitu (Luka 2:32; Rom 1:5; 3:29; Efesus 3:6).
98. Via Wasaseki
(“Laip i Stap Gut Oltaim Oltaim”) — Yesu ne ŋgua pâŋa ikeno mine; tamâta ea kalo tawana i, ande i ikai via wasaseki, kala zo muli i ma imo ara kuku Maro Ŋalae ku imo nâ (Matai25:46; Luka 10:25-28; Yoane 3:14-16,36; 5:24,39-40; 6:40,47; 11:25-26). Andeta via wasaseki nde ŋana takai lâ zo muli nâ, ande tia; kinda takai via ŋinde lâ zo ŋine tamo tâno kulu yo (Yoane10:10,28; 17:1-3; 20:31), kala takura tu tapu mulinda pa ilo-kalo siŋga ne vetâŋa rârâni, ku tapono muli pa Maro Kindeni kawa ŋgua (2 Korin 5:17; Efesus 4:22-24).
99. Wisi-Wisi
(“Marimari”) — Kinda tamâta rârâni taveta kiesaka rârâ ŋinde, kala nenda ara keno ŋana Maro Kindeni ma iveta kie ara pa kinda, ande tia ndo. Andeta i ilo ndo keno pa kinda, kala iveta kie ara ndo ŋana ikai kinda piti lâ kondoma ilo (Titi 3:4,5). Aku ikura zo zo i uru iveta vetâŋa arara kie-kie pa kinda kiesaka tamwatânda. Kinda uru taporo ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa arara ŋinde tu, “Ŋinde nde Maro Kindeni ne wisi-wisi”.
100. Wit
(Matai 12:1, Malaka 2:23, Luka 6:1, 22:31) — Wit nde kâpwa toŋge kinzi tamâta lâ tâno rârâ ŋinde uru sika. Ipâŋga itogo paulo mine, kala zo pinde kinzi sisiki karae piti ku sika kanaŋo. Aŋga zo pinde sigema wit tava yisi, ku simomo kanzi puroŋa. Wit tai ikeno lâ pepa lalau 219 ŋga 306.
101. Wurâta Tamâta Kaa nâ
(“Slev”) — Muŋga, lâ tâno pinde, kinzi mbaliŋa warakanzi sitavanzi tamâta ŋalaŋala ma sikainzi tamâta pinde kaika, ku tamâta ŋinde ma sipâŋga wurâta tamâta panzi. Andeta kinzi siveta wurâta koa tia nâ, ku sikai kulu toŋge tia ndo. Kinzi sikura tu sipile nenzi koipu ku silâ sikai wurâta toŋge, ande tia. Ambo tu taŋanzi kaika pa nenzi tamâta ŋalaŋala, ande nenzi koipu ŋinde ma sipunzi pâta simâte. Nia ndoyo, kinzi Isrel ŋgu simo Isip tâno, ande siveta wurâta mine nâ panzi Isip ŋgu, kala sikai nâna ŋalae (Kisim Bek 1-2). Aku lâ Yesu ne zo, ande mâsi ŋinde ikeno mo ŋai yo, kala Paulo iŋgere ŋgua pinde panzi wurâta tamâta kaa kaa ŋinde (1 Korin 7:20-24; Efesus 6:5-9; Kolosi 3:22-25).
102. Yââ Ŋalae ne Mbââ
(“Hel, Yââ Nia”) — Kinzi tamâta pinde kalonzi tawana Yesu Kirisi tia, kala nenzi kiesaka ikeno tininzi yo. Mine nde lâ zo ŋana simâte, ande kinzi ma sikai nenzi kiesaka ŋinde ne pareŋa-nia lâ nia sakamao toŋge. Nia ŋinde nde mbââ ŋalae, aku yââ mela-mela ku imo nâ (Malaka 9:47-48; Zo Muli 19:20, 20:11-15). Kinzi tamâta simo nia ŋinde nde sikai nâna sakamao ndo, andeta nenzi pavilâŋa tamâta imo ŋana ivilanzi, ande tia (Luka16:19-31).
103. Yakopu
(“Jekop”) — Yakopu nde Isrel ŋgu timbunzi Isaka natu toŋge, aku i ŋa toŋge nde Isrel. Kumora Abraham.
104. Yautâŋa Tamwata
(“Man Bilong Kisim Bek Yumi”) — Yesu Kirisi ŋa toŋge nde Yautâŋa Tamwata, aku ŋoa ŋine nde duvi mine; ina iyaute kinda kalo-tawana tamâta piti lâ kondoma ilo ku ikai nzâla piti pa kinda tu ma tamo ara kuku Maro Kindeni. Maro Kindeni ne wisi-nâna ŋalae tina ikeno pa kinda ŋana nenda kiesaka kâ, andeta lâ zo ŋinde Yesu ikai niânda ku imâte lâ kâi-popole tini, ande Maro Kindeni ipare nia papa i ŋana nenda kiesaka rârâni kâ. Mine kala tamâta ea kalo tawana Yesu, ande Maro Kindeni imora i tu imo ilonda mbâra-mbâra.
105. Yesu
(“Jisas”) — Yesu nde Maro Kindeni Natu ŋa. Lâ Hibru ŋgua, ŋoa ŋine nde duvi mine tu, “Yautâŋa Tamwata” (Matai 1:21). I ŋa pinde nde mine; Yesu Kirisi, Tamâta Natu, Maro Kindeni Natu (Luka 1:35), Daviti ne Vâsa, Emanyuel (Matai 1:23), Tâno ne Sinâla (Yoane 9:5), Lama Nenzi Katonâŋa Ara (Yoane 10:14), Via Mao Warika (Yoane 11:25), Maro Kindeni Kawa Ŋgua (Yoane 1:1, ZoMuli 19:13), Maro Kindeni ne Lama (Yoane 1:29), Juda Ŋgu Nenzi Mbwâmbwa Leve (Zo Muli 5:5), Koipu Ŋalae panzi Koipu Rârâni, aŋga Maro Ŋalae panzi Maro Rârâni (Zo Muli 19:16).
106. Yisi
(“Yis”) (Matai 13:33, 16:6,12; 1 Korin 5:6-8; Galesia 5:9) — Ambo kinda tatu tamomo puroŋa, ande kinda uru tagema yisi tava puroŋa ŋana iveta puroŋa pondi kâki. Yisi kiri-mwata nâ ikura tu iveta puroŋa ŋalae ipondi kâki. Aku mine nâ, tamâta taitu ne kiesaka ikura tu iyaula kinzi tamâta rârâ nenzi kalo-tawana.
107. Yona
(“Jonah”) (Matai 12:39-41, 16:4; Luka 11:29-32) — Yona nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge. I parina ikeno lâ Miti Siŋga (Yona 1-4). Maro Kindeni isupwa Yona tu ilâ pa Ninive lawea ŋana itula i kawa ŋgua panzi, andeta i tini pwâka kala ikâki wâŋga toŋge kulu ikâwa pa nia toŋge. Andeta Maro Kindeni iveta kâla kâki ŋalae. Kinzi tamâta simo wâŋga kulu nde sisama tu Maro Kindeni wisi nâna pa Yona, kala sikai sitambira lâ tâi ilo, aku kumbu-kusa toŋge imâ ipaŋando. Yona imo iŋa kapwa ilo ikura kari ŋato lâ, ŋineŋga iŋa ilata itoa tina tini. Ŋineŋga Yona ipono muli pa Maro Kindeni kawa ŋgua, ku ilâ itula ŋgua panzi lâ Ninive lawea.
108. Yosepe
(“Josep”) — Lâ pepa ŋine, ande sipatu tamâta lima kanaŋonzi rua ŋanzi tu Yosepe; âSUB-GLOSS Kinzi Isrel ŋgu timbunzi Yakopu natu tamâne saŋao kanaŋonzi rua simo, aku nenzi vâsa ŋgu rârâni nde sipâŋga Maro Kindeni ne ŋgu. Yakopu natu toŋge nde Yosepe, aku i parina ipâŋga nia yo lâ Stat 37-48 (Yoane 4:5; Pâri Tamâta 7:9-14; Hibru 11:21-22; ZoMuli 7:8, Wâŋgiŋa Paneâŋa kâ 105:16-22). âSUB-GLOSS Kinzi sipatu Yesu tina Maria kaiwa tamâne ŋa tu Yosepe (Matai1:18-25; Luka 2). âSUB-GLOSS Kinzi sipatu Yesu tai toŋge ŋa tu Yosepe (Matai 13:55; Malaka6:3). âSUB-GLOSS Kinzi sipatu pâri-tamâta Yamesi tai toŋge ŋa tu Yosepe (Matai27:56; Malaka 15:40,47). âSUB-GLOSS Yosepe i Arimatea lawea warika nde Juda nenzi tamâta mbâna-mbâna toŋge. I nde tamâta ara, aku ipono muli pa Yesu Kirisi. Ina ikai Yesu karae piti lâ kâi popole tini ku io lâ tamwata ne kuru ilo (Matai 27:57-60; Malaka 15:42-46; Luka23:50-53; Yoane 19:38-42). âSUB-GLOSS Yosepe Basabas nde tamâta toŋge ipono muli pa Yesu Kirisi. Lâ zo ŋinde kinzi kalo-tawana tamâta situ sipatea tamâta toŋge tu ikai pâri-tamâta Judas Iskariot nia, ande sipateanzi Yosepe kuku Mataias rua. Andeta Maro Kindeni ne pateâŋa ikeno pa Mataias (Pâri Tamâta 1:23). âSUB-GLOSS Kalo-tawana tamâta toŋge io ne tâno pinde panzi tamâta tu siko, ŋineŋga ikai mbumbu imâ ilanzi pâri-tamâta. I ŋa nde Yosepe, aŋga kinzi pâri-tamâta sipatu i ŋa tu Banabas (PâriTamâta4:36-37).
109. Yosua
(“Josua”) (Pâri Tamâta 7:45; Hibru 4:8) — Yosua nde tamâta ŋinde ikai Mose nia ku ikainzi Isrel ŋgu sipile nia bilimu ku sikai tâno ŋinde Maro Kindeni ipa ŋgua tu ma ilanzi Abraham ne vâsa ŋgu. Ikai poe panzi lee, sipunzi kazâŋa tamâta rârâni marumbu lâ, ŋineŋga ikisi tâno ne keri panzi ŋgu saŋao kanaŋo taitu (Livai ne vâsa ŋgu sikai tâno toŋge tia). Yosua nde tamâta ara ndo, aku ipono muli sondo pa Maro Kindeni. I parina ikeno lâ Miti Siŋga (Josua)
110. Yova
(“Jehova”) — Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipatua pa Mose, ande ipatu i tamwata ŋa tu “Yova”. Lâ Hibru ŋgua, ŋoa ŋinde nde duvi mine tu “Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine”. Kinzi Juda tamâta simege ndo ŋana Maro Kindeni, kala simora i ŋa tu sapâŋa (Kisim Bek 3:13-15, 20:7). Zo pinde Yesu ipatu i tamwata ŋa tu “Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine”, aku ŋinde itula pwataki tu i imo rege-rege kuku Maro Kindeni (Luka 22:70, Yoane 8:58, 18:5).