20
Jisas ixo kip lo a lölös sine mole
(Matiu 21.23-27; Mak 11.27-33)
Önga bung nang e Jisas ixo usu a nangadi kölöme xö xönö raxin möxö gunon ne lotu raxin ma ixo etöngösen ma tinenge deek, abo pris tataxin mabo tene ausu möxöbo warkurai te Moses, arixe mabo sisila, toxo ot pösöt ine. Me idi toxo tengen te ine bira, “Örö tengen te mem, nöngön u kip lo ina ese raxin na mole nang nöngön u döxömen bere i töxödös se nöngön ta wewet inabo lalaa na? Me ewe i tabaa nöngön mina lölös na?”
Me ine ixo balu ma ixo tengen, “E rabo ose e mum ma önga ineose bölök. Ma moro tengen te e, a baptais se Jon, ine meriso lömö re God, bara mera xö nangadi mon?”
Idi toxo wöwörö min kaluluonin idi iat ma toxo tengen, “Nang bere ire te tengen bara, ‘Meriso re God,’ ine irabo ose ire bara, ‘Ma ruasa me mum koxobo nunu re ine?’ Ma lamun nang bara ire te tengen bara, ‘Möxö nangadi mon,’ a nangadi xirip tabo teng ire ma warawat, möxösa, idi te nunu lölös bere Jon a önga propet.”
Io, idi toxo balu, “Mem kobo ösöxö ina lölös na i wanot mole.”
Me Jisas ixo tengen tö idi, “E bölök, e karabo tengen te mum ewe i isik ina lölös na re e ra wewet inabo lalaa na.”
Abo tödi möxö balaure komo
(Matiu 21.33-46; Mak 12.1-12)
Me ine ixo urulo ra rengrengen ina tinenge öwuo na xö nangadi: “A tödi ixo sulo a komo wain, ma ixo isik ina komo wain urungan köbo duöng kua tinörön könan ma ixo wan lo bang kalik ma ixo kis ömat kö ina lagunon. 10 Ma xö axana bung möxö dixidik a pasuno wain ine ixo tile a önga tene tinörön urso xöbo tene werwere muu wain bara tabo tabaa ine ma rebo pasuno wain möxö komo. Ma lamun abo tene werwere muu wain toxo tödik ine ma toxo se ine ma toxo uguran tewe öbaling ine ma kaim a xikip pe pasuno wain. 11 Ine ixo tile öbaling önga tene tinörön, ma lamun toxo se bölök ine, ma toxo ömenge ine ma toxo uguran puxus öbaling ine ma kaim a xikip pe pasuno wain. 12 Io, ine ixo tile öbaling a öng sese önarun min, me idi toxo se ögarin ine ma toxo tewe ösu ine.
13 “Io, a tamana komo wain ixo tengen, ‘A lasa e rabo pet? E rabo tile a bak ke e nang e bo mamaa xöba lamun. Nagut idi tabo ii ine.’
14 “Inexalik nang abo tene werwere muu a komo wain toxo pere ine, idi toxo wöwörö re idi iat. Me idi toxo tengen bara, ‘Ina tödi niang i öt ta unan lo ina komo wain te tamana umelamu. Ire ta sexomet ine me ire tabo unan lo abo lalaa re tamana.’ 15 Io, idi toxo tewe ösu ine xalik a komo wain, ma toxo sexomet ine.
“Io, a tamana komo irabo perim a lasa urungan tö idi? 16 Ine irabo wanot ma irabo sexomet inabo tene werwere muu a komo wain ma irabo isik ina komo wain urungan kö nangadi xabise.” Ma nang a nangadi toxo ölangen bira, idi toxo tengen, “Kaim tunon sik iat!”
17 Jisas ixo pere dik idi ma ixo ose, “Nang bara mum mo döxömen bira, mum moro mana dödöm ulamun a unine ina tinenge möxö God toxo geet, i tengen bira:
“ ‘A wat nang abo tene pet gunon toxo kumamaa lamun, möxösa, idi toxo döxömen bara a laa tataun,
i wawara bara ine bölök a lölös möxö unine gunon kirip.’
18 Me ewe nang i subu xö ina wat na irabo tawörök lixilik, nexalik ine irabo pörök ke öng nang bara i subu lömö rine.”
19 Ma saxit mon abo tene ausu möxöbo warkurai te Moses mabo pris tataxin toxo wawara siwin te ngas sua rörön dik e Jisas, möxösa, idi toxoro ösöxö bere Jisas ixo wöwörö eöt me idi ma ina tinenge öwuo na. Ma lamun idi toxo burin a nangadi.
A tatalien ne kun takis
(Matiu 22.15-22; Mak 12.13-17)
20 Io, idi abo sisila toxo werwere muu e Jisas. Me idi toxo tile a dauleng ne tene winara suxume. Me idi toxo töxö bere idi a dauleng ne tene töxödös, rue idi ra uxun ine xöbo tinenge re ine ma bara tabo isik ine xö limine a sisila raxin mee Rom. 21 Me idi abo tene winara suxume toxo ose ine bara, “Tene ausu, mem me ösöxö bara nöngön u bo wöwörö ma u bo eusu ma lalaa a lak töxödös, ma bara nöngön u kara ösöxö ra tinuu arixe mere önga tödi xalik mon. Ma lamun nöngön u bo usu a nangadi ma turunon ulamun a ngas nang e God i mamaa bara ire tabo muu. 22 I töxödös se ire bara tabo kun takis kö king taxin mee Rom bara kaim?”
23 Inexalik e Jisas ixoro ösöxö xulen a tinenge atöxö re idi ma ixo tengen tö idi, 24 “Mum moro osen e ma re tuluwok. Ma re we ina wawara na ma ese sa xönan?”
25 Me idi toxo balu bere, “Re king taxin mee Rom.”
Ma ixo tengen te idi, “Io, mum morobo isik ke king taxin a lasa nang ke king taxin. Ma a lasa nang ke God, mum morobo isik ke God iat.”
26 Me idi toxo kaim kö eöt ta uxun ine kölöme xö lasa nang ine ixo rengrengen kö wawara xö marakörö. Idi toxo kis malus, möxösa, idi toxo wuwus kö babalu re ine.
Abo minet tabo to baling
(Matiu 22.23-33; Mak 12.18-27)
27 Dauleng ne Sadiusi niang tobo nunu bara kaim pe tinaru baling kalik a minet, toxo ot pösöt e Jisas ma toxo ose ine bara, 28 “Tene ausu, Moses ixo geet tö ire bira, nang bara önga tödi, kaim ine mere barok ma i met kalik a une re ine, io, a tönö ina tödi irabo ot lamun ina möxösö ma irabo kip barok kö ina tönö. 29 Io, a pitnö ma ninöng ne barön. A sisila ixo elolo a une ma ixo met ma kaim a barok. 30 Ma a tönö mumuu lo ine 31 ma sese önarun toxo ot lamun ina une, ma xö ina mangana ngas idi xirip a pitnö ma ninöng toxo met, ma kaim idi mere bung barok. 32 Ma melamu im, a une bölök ixo met. 33 Io, xö axana bung nang bara abo minet tabo taru baling, ine irabo a une re ewe runon? Möxö idi xirip ina pitnö ma ninöng toxo ot lamun ine.”
34 Jisas ixo balu idi, “A nangadi nang te to nixinen idi te elolo. 35 Inexalik i karabo bie bira rö idi nang God ixoro pere kos lo idi bara tabo eöt ta nilaxa xö axana bung melamu ma xö tinaru baling kalik a minet. Idi tekarabo eöt ta inalolo. 36 Ma takarabo met baling, möxö idi te xarnang abo angelo. Idi a bung baroxorok ke God, möxösa, idi te taru kaa baling kalik a minet. 37 Ma lamun e Moses iat i osen bara abo minet tabo taru kaa baling. I kis kölöme xö pii möxö iaa, nang ine ibo rengrengen bere a Orong bara ‘a God te Abaram, a God te Aisak ma bara a God te Jekop.’ 38 Ine kaim bara a God möxö nangadi minet. Kaim! Inexalik ine a God möxö nangadi to, möxösa, xö winara re God idi xirip te to.”
39 A dauleng ne tene ausu möxöbo warkurai te Moses toxo tengen te ine, “Tene ausu, a babalu deek ke nöngön.” 40 Ma abo tödi xabise toxo buut tua ose öbaling ine merebo inausu bölök.
A Mesaia ine a bak ke Dewit
(Matiu 22.41-46; Mak 12.35-37)
41 Me Jisas ixo tengen tö idi, “Bara bule tobo rengrengen bara ine a Mesaia a barok tubuno e Dewit? 42 E Dewit iat i tengen ömaras kölöme xö Buk ne Sinö bara,
“ ‘God a Orong ixo tengen kö Orong ke e bara:
“Nöngön örö kis kö lawa tuun te e
43  ot nang e rabo bulus ösu abo iuo re nöngön kö pu,
xarnang a laa möxö bulus xexe.” ’
44 Dewit i tengen ine me ‘Orong.’ Io, bule nang bara ine a Mesaia ma irabo a tubuno Dewit bölök?”
45 Ma nang a nangadi xirip toxo ölöngö, Jisas ixo tengen köbo bak ne ausu re ine, 46 “Tumarang e mum kalik abo tene ausu möxöbo warkurai te Moses. Idi tobo mamaa rua önan nana ma boxönö man ömat ma tobo mamaa bara tabo xukuwange idi kölöme xö boxönö möxö mismisik, ma tobo werwere kos lo abo kinis deek kölöme xö gunon ne siniseng, ma tobo mamaa rua xikip lo a kinis deek kö axana bung möxö nien tataxin. 47 Idi tobo kip lo abo lalaa möxöbo möxösö ma tobo osesen mabo sineseng ömat te idi. E God irabo ömokorot köbanin inabo mangana nangadi na.”