2
Yesus a gago aqaryaigo tamo
O ijo aŋgro kiñilala, niŋgi une yoqnaib deqa e anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum. Ariya niŋgi qudei une yibqa aqaryaigo tamo Yesus Kristus a na niŋgi aqaryaiŋgwas. Yesus agi aqa Abu ombla sosiqa gaigai kumbra bole tiŋtiŋ yeqnu. A gago une kobotetgosim Qotei aqa minjiŋ taqal waiyqajqa bej. A iga segi une kobotetgwajqa bosai. Tamo uŋgasari kalil mandamq endi unub qaji naŋgi dego une kobotetnjrqajqa bej.
Tamo a Qotei qa qalieqas di a Qotei aqa anjam dauryoqnqas
Iga kiyersi endegsi qalieqom, “Bole, iga Qotei qa qalieonum”? E ubtosiy marqai. Iga Qotei aqa dal anjam dauryqom dena iga bole qalieqom.
Tamo bei a marqas, “E Qotei qa qalieonum.” Degsi marqas ariya a Qotei aqa dal anjam dauryosaieqnu. Deqa tamo di a gisaŋ tamo. Aqa are miligiq di anjam bole sosai. 5-6 Ariya tamo bei a Qotei aqa anjam dauryoqnqas di Qotei aqa qalaqalaiyqo kumbra tamo di aqa are miligiq di tulaŋ kobaoqnsim siŋgilaoqnqas.
Tamo bei a marqas, “E Qotei beteryejunum.” A degsi marqas di a kumbra kalil Yesus yoqnej qaji di dauryosim yoqneme. Iga degyqom di iga qalieqom, iga Qotei beteryejunum. O ijo was bole, dal anjam e neŋgreŋyonum qaji endi dal anjam bunuj sai. Endi dal anjam namij niŋgi nami quoqneb qaji. Ariya dal anjam e neŋgreŋyonum qaji endi dal anjam bunuj dego. A anjam bole. A Kristus aqaq di sosiqa nuŋgoq di dego unu. Di kiyaqa? Ambru a koboqa laqnaqa suwaŋ a olo branteqnu deqa.
Tamo bei a marqas, “E suwaŋoq di unum.” Degsi marqas ariya a na olo aqa Kristen was qudei naŋgi jeutnjreqnu. Deqa tamo di a suwaŋoq di sosai. A ambruq di unu. 10 Tamo bei na aqa Kristen was naŋgi qalaqalainjroqnqas di iga unsim qalieqom, bole, tamo di a suwaŋoq di unu. Deqa une bei na a ulontosaieqnu. 11 Ariya tamo bei na aqa Kristen was qudei naŋgi jeutnjrqas di iga unsim qalieqom, tamo di a ambruq di sosiq walweleqnu. Ambru na aqa ŋamdamu getentetqo deqa a sawa qabiteqnu di a qalieqasai.
12 O ijo aŋgro kiñilala, niŋgi quiy. Kristus aqa ñam na Qotei a nuŋgo une kalil kobotetŋgej. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum.
13 O abu niŋgi quiy. Tamo nami soqnej agi bini unu qaji a qa niŋgi qalieonub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum.
O aŋgro wala, niŋgi Satan gotraŋyeqnub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum.
14 O ijo aŋgro, niŋgi Abu qa qalieonub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum.
O abu niŋgi quiy. Tamo nami soqnej agi bini unu qaji a qa niŋgi qalieonub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum.
O aŋgro wala niŋgi quiy. Qotei aqa anjam nuŋgoq di unu deqa niŋgi siŋgila ti sosib Satan gotraŋyeqnub. E deqa anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum.
Niŋgi mandam endeqa kumbra qalaqalaiyaib
15 O ijo was, niŋgi mandam endeqa kumbra qalaqalaiyaib. Tamo a mandam endeqa kumbra qalaqalaiyqas di a Abu qalaqalaiyqa keresai. 16 Mandam qaji tamo uŋgasari naŋgo kumbra agiende. Naŋgi naŋgo segi jejamu qa are prugnjreqnaqa ñoro koba oqajqa mamaulnjreqnaqa tulaŋ diqoqnsib laqnub. Kumbra di Abu aqaq na bosai. Di mandam endeqa kumbra. 17 Mandam endi koboqas. Mandam endeqa are prugyoqa ti mamaulyoqa ti dego koboqab. Ariya tamo a Qotei aqa areqalo dauryoqnqas di a gaigai sqas.
Bini Kristus aqa jeu tamo gargekoba naŋgi branteqnub
18 O ijo aŋgro, diŋo bati jojomqo. Niŋgi nami queb, Kristus aqa jeu tamo kobaquja a bqas. Bini Kristus aqa jeu tamo gargekoba naŋgi branteqnub. Deqa iga qalieonum, diŋo bati jojomqo. 19 Jeu tamo naŋgi di gago ambleq di sosib olo iga uratgosib jaraiyeb. Di kiyaqa? Naŋgi gago Kristen was bolesai deqa. Naŋgi gago Kristen was bole qamu naŋgi iga koba na unum qamu. Ariya naŋgi iga uratgosib jaraiyeb deqa iga qalieonum, naŋgi gago Kristen was bolesai.
20 Niŋgi Qotei aqa Mondor Bole ejunub deqa niŋgi kalil powo ti unub. 21 E anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum. Di kiyaqa? Niŋgi anjam bole qalieonub deqa. Niŋgi anjam bole qaliesai e deqa are qalsim anjam endi neŋgreŋyosai. Niŋgi qalie, anjam bole ti gisaŋ anjam ti ombla kerekere sai. Anjam bole na gisaŋ anjam bei babtqa keresai. 22 Gisaŋ anjam maro tamo naŋgi tal qabe? E niŋgi merŋgwai. Tamo naŋgi di endegsib mareqnub, “Yesus a Kristus sai.” Naŋgi degsib maroqnsib deqa naŋgi Abu Qotei aqa Ŋiri wo qoreiyeqnub. Osib Kristus jeuteqnub. 23 Tamo a Qotei aqa Ŋiri qoreiyqas di a Abu dego qoreiyqas. Tamo a Qotei aqa Ŋiri qa aqa areqalo siŋgilatqas di a Abu qa dego aqa areqalo siŋgilatqas.
Qotei aqa Mondor na niŋgi anjam bole merŋgeqnu
24 Anjam niŋgi nami quoqneb qaji di niŋgi olo siŋgila na ojesoqniy. Ojesqab di niŋgi na Abu Qotei aqa Ŋiri wo beternjrsib naŋgi ti sqab. 25 Nami Kristus na iga endegsi mergonaq quem, “E niŋgi ŋambile eŋgitqa niŋgi ŋambile gaigai sqab.”
26 O ijo was kalil, gisaŋ tamo naŋgi na niŋgi gisaŋgwajqa laqnub. E deqa are qalsim anjam endi neŋgreŋyosim nuŋgoq qariŋyonum. 27 Niŋgi Kristus aqa Mondor eb agi nuŋgoq di unu deqa niŋgi powo qa truquosaieqnub. Deqa e anjam bei totoryosiy niŋgi merŋgwasai. Mondor a segi na anjam kalil niŋgi merŋgeqnaq quoqnsib poiŋgeqnu. Mondor aqa anjam di gisaŋ sai. Di anjam bole. Deqa niŋgi Mondor aqa anjam di qusib poiŋgim Kristus beteryosib soqniy.
Iga Qotei aqa segi aŋgro tiŋtiŋ unum
28 Od, ijo aŋgro kiñilala, niŋgi Kristus beteryosib soqniy. Niŋgi degyqab di mondoŋ a olo brantimqa niŋgi jemaiŋgwasai. Niŋgi are siŋgilatosib aqa ulatamuq di tigelesqab. 29 Niŋgi qalie, Kristus aqa kumbra kalil tulaŋ bole. Deqa niŋgi endegsib qalieoiy, tamo kalil kumbra bole yeqnub qaji naŋgi Qotei aqa segi aŋgro tiŋtiŋ unub. Naŋgi olo ŋambabobulosib Qotei aqa aŋgro branteb.