7
E moa te go ona mena milimiu a tana katun
(Luk 6:37-38,41-42)
Be Iesu e rangana me poiena, “E moa te go poe mena milimiu a tana katun e omina, be Sunahan te ma poe hase noi alimiu e omimiu. Taraha, e Sunahan e tsimou rano limiu te mar ona mena milimiu a tana katun. Na mar skel te roron hala rami limiu u katun, tara mar skel teka e Sunahan e hala hapopo pouts has nanen romana i tamilimiu. Aha te ruto puku sile milö a tsi bita i matana hahatoulana i tamulö, ba lö te ma rutemi a tutoka i matamulö pouts? E here nei a katun te ma rute nei a markato a omi pan i tanen, kaba nonei e poiena te omina a tana katun te ka mena a tsi markato a tsi omi te teteneina. Aha te poe mulö tara hahatoulana i tamulö, ‘Alia go lu ban a tsi bita i matamulö,’ na te ka memia lö a tutoka i matamulö pouts? O gamogamo! Alö go lu ba mamin a tutoka i matamulö pouts, ba lö te toan ruto haniga mou ba te lu ba nem a tsi bita i matana hahatoulana i tamulö.”
E moa te go hatuts mena milimiu u ranga tere Sunahan turu katun te pakö uar tere Sunahan
Be Iesu e poe lelena, “Alimiu e moa te go hala menami a ka te goagonona turu muki, taraha nori e namos habiritsir ba te kotoleke rario limiu. Na e moa te go lapo mena milimiu u beroana turu poum, taraha nori e namostötö homie ren.”
Alimiu go rangata iam ne go sake iam ne go ngö iam
(Luk 11:9-13)
Be Iesu e kato uana, “Alimiu go rangata sakesake iam ba limiu te lue moen romana. Na limiu go ruto sakesake iam ba limiu te sabie moen romana. Na limiu go ngö sakesake iam ba tamana te kalatse riou romana. Taraha, a katun te rangata sakesake nou e lue noen romana, na katun te ruto sakesake nou e sabie noen romana, na katun te ngö sakesake nou, a tamana e kalatse riou romana. Esi i tamilimiu te tatei hale nei a pien i tanen a hatu te singoe nen ta tsi beret? 10 Na esi te tatei hale nei a pien i tanen a kukutsi te singoe nen ta tsi iena? 11 Alimiu e ka memiu a markato a omi, kaba alimiu e hala noa has nemiu a man ka man niga tara galapien i tamilimiu. Ne Tamamilimiu i Kolö e niga bala nena u katun, ba nonei te hala noa las nenou a man ka man niga turu katun te singo ria i tanen.
12 “Te ngile mia limiu a tana katun e ga nigaia i tamilimiu, ba limiu te kato has uamiu i iesana i tanen. Nonei u mouna u ranga te kana turu buk tere Moses nu propet has.”
A makum a tekteki
(Luk 13:24)
13 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go tete sila mia tara panete, taraha a maroro a tetenei te ka mena a panete e la uana tara nitoatoa, na katun te sabie nen e ma para nei. 14 Kaba a kalana pan te ma ka menei ta makum ta tekteki e la uar tara han a omi, na para a katun e la uar tara kalana teka.”
U roei nu hua i tanen
(Luk 6:43-44)
15 Be Iesu e rangana me poiena, “Hanei sile iam u propet u gamogamo. Nori e hereri u muki u hie u hihigul, kaba nori e gamor ba te kato here rari a peisaren u sipsip te alenar. 16 Alimiu e atei sil ramoen te go ruto mera mien limiu te mar kato uaroen. U korkoru e hua here nei u gerep? Nu rokrokoto e hua here nei u fik? E moa lasi. 17 U roei u niga e ka has mena u hua u niga, nu roei u omi e ka has mena u hua u omi. 18 U roei u niga e moa te ga ka menien u hua u omi, nu roei u omi e ma tatei ka has menei u hua u niga. 19 A barebana e ngats luper u roei te ma ka menei u hua u niga ba te lapo mena rien turu tula. 20 Ba limiu te atei sil has ramou u propet u gamogamo teka te go ruto mera mien limiu te mar kato uaroen.”
Alia u namala haniga rai limiu
(Luk l3:25-27)
21 Be Iesu e poe lelena, “Palair u katun te poier i tar ‘O Tsunono, O Tsunono’ e ma tatei tasuri romana tara Nipepeito tere Sunahan. U katun lasi te kato uar turu ngil tere Tamar i Kolö nori te tatei tasu riou romana tara Nipepeito tere Sunahan. 22 Poata te butu nama romana u Lan teka, ba para a katun te poiena romana i tar, ‘O Tsunono, o Tsunono. Alam u hihatuts silaia tara solomulö na lam u tsuga ba sila has ria u mate u omi tara solomulö na lam u kato sila has nia u nitagala pan u para tara solomulö.’ 23 Ba lia te ranga hatarare gia romana i taren ba te poiegu, ‘Alia u namala haniga rai limiu. La ba nemo lia! Alimiu u katun u omi.’ ”
A elasolana a katunun kukui luma
(Luk 6:47-49)
24 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “A katun te hengo uana turu ranga i tar ba te hengo hanige nen, nonei e here nei a katun a hahatongo te hatakei a luma i tanen i ieluna u lapo. 25 Ba langits e polo hatagalana ba ramun olo e saputu piuna ba lomolomo e bahu hatagalana ba te gasena a luma teka. Kaba a luma e ma talupui, taraha a kopinen e rokotoia turu lapo.
26 “Na katun te hengo uana turu ranga i tar kaba e ma hengo hanige neien, nonei e here nei a katun a tutu te hatakei a luma i tanen turu kotolana. 27 Ba langits e polo hatagalana ba ramun olo e saputu piuna ba lomolomo e bahu hatagalana ba te gasena a luma teka. Ba luma e talupuna ba te tarura hakapana.”
A nitsunono tere Iesu
28 Be Iesu e hakapena u raranga i tanen ba barebana te asingotor te mar hihatuts uen. 29 Taraha, nonei e ma herei u tson hihatuts turu Lo, kaba nonei e hihatuts herei a katun te ka mei a nitsunono.