23
E Iesu e poei, “Hane iam u tson hihatuts turu Lo nu Parisi”
(Mak 12:38-39, Luk 11:43,46, Luk 20:45-46)
1-2 Be Iesu e rangana turu barebana na turu katunun tsitsilo i tanen me poiena, “U tson hihatuts turu Lo nu Parisi e ka mer a nitsunono te gi hatarare meni u Lo tere Moses. Na limiu go hengo ramen ba te kukutiemiu a mamana ka te ranga mera rien limiu. Kaba limiu e ma tatei kukutiemi a markato i taren, taraha nori pouts e ma kukutieri a man lo te hake rien i tamilimiu. Nori e roron hake ria a man lo man tiama turu katun, u lo te ka mer a toukui pan. Kaba nori e ma tatei kukutieri ta tsi toa ta tsi lo teka. A mamana ka te roron katoe ren e kato merien te gi ruto merien u katun. Hena, nori e roron hakits neria a ma tsi bokis ma tsi kapan i poleren na i limaren te ka mena u rangan lotu i iogana. Na nori e kato hatsimaler u rungrunguna u hasobu u ngahangaha i taren ba te tatabala koruna. Na nori e ngilin gum ria turu gumgum tara pal kapan tara kannou na turu gumgum u niga i luman lotu. Nori e ngiler u katun e gi hapan rien tara toana, na nori e ngil haser a barebana e gi ngö rien u Rebai. Kaba u katun e ma tatei ngö raroi limiu u Rebai (te mouna uana tara Tson Hihatuts) taraha alimiu e ka memiu a toa puku a Tson Hihatuts, nonei a Tsunono, na limiu hoboto u man munmun toulana.* Ba limiu te ma ngö hasemi ta toa ta katun pan e Tamamilimiu i puta teka, taraha alimiu e ka memiu a toa Tamamilimiu, te kana i Kolö. 10 Na u katun e ma tatei ngö has rari limiu u Masta, taraha alimiu e ka memiu a toa Masta, alia e Mesaia. 11 A katun te pan bala rano limiu e tatei katunun kuina i tamilimiu. 12 A katun te solo sei peise iena a peisanen, a solonen e na la putana romana. Kaba katun te solo pute iena a peisanen, nonei e na luena romana a solo pan.”
U markato u omi turu tson hihatuts turu Lo na u Parisi
(Mak 12:40, Luk 11:39-42,44,52, Luk 20:47)
13 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu u tson hihatuts turu Lo na limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu! Alimiu u gamogamo, ba te pili ba remi u katun te ngilin tasu ria tara Nipepeito tere Sunahan, na limiu noa has te ma tasumi. 14 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu, u katun u gamogamo! Alimiu e roron katoemiu u singon lotu u ngahangaha turu rung tun, ba te lu tsipon bemi a peisamiu a man ka turu amoba. E kato uana teka ba limiu te luemiu romana a nihahuna a omi koru.* 15 “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatuts nu Parisi, u gamogamo! Alimiu e roron la halehana korumiu i tasi na turu tsikitsiki, te go kato menami a toa puku a katunun tsitsilo i tamilimiu. Ba poata te butun katunun tsitsilo hakapa nen, ba limiu te kato tsipone mien a katun a omi koru te na hahune ria romana i hel, ba te here hase nei limiu. Na limiu e katoe mien a katun te omi karasa has ranou limiu. 16 “Alimiu u matakiau te ngilin haruto tsipon nemiu a maroro turu katun! A nomi pan e butuna romana i tamilimiu. Alimiu e roron mar ranga uamiu teka ba te poemiu, ‘Te ga hamanaia ta katun tara Luman Lotu Pan ba te poiena e manana i iasa, a ka pinopino. Kaba te ga hamanaia ta katun tara goul tara Luman Lotu Pan ba te poiena e manana i iasa, aa, nonei e tatei mar kato koru uana te ranga uanen.’ 17 Alimiu u katun u matakiau u tutu! Saha ka te panina, a goul? E moa! A Luman Lotu Pan te hagoagonena a goul, nonei te panina. 18 Na limiu e poe hasemiu, ‘Te ga hamanaia ta katun tara makumun hats, a ka pinopino. Kaba te ga hamanaia ta katun tara man ka te kana tara makumun hats, aa, nonei e ga mar kato koru u te mar ranga uanen.’ 19 Alimiu u katun u matakiau! Aha te panina, a man ka te kana tara makumun hats? E moa. A makumun hats te hagoagonena a man ka te kana i tanen, nonei te panina. 20 A katun te hamanana tara makumun hats e hamana hasna tara man ka te kana i tanen. 21 Na katun te hamanana tara Luman Lotu Pan e hamana hasna tere Sunahan te kana i tanen. 22 Na katun te hamanana i Kolö e hamana has uana tere Sunahan na turu gumgum u goagono te gum nen. 23 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo na limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu! Alimiu u gamogamo! A mamana ma tsi kan hasoksoka a ma tsi tetenei te kana tara kui, alimiu e roron patskikemiu a ma tsi maloto a ma tsi makum ba te halemi e Sunahan a man hamalotona man makum. Na markato te hala menari a hamalotona makum tere Sunahan e nigana. Kaba limiu e totonemiu u mar hihatuts u kapan turu Lo te kato uana: a markato te hamou hamatskö menari u ranga turu katun, na markato te tatagi mera nei e Sunahan u katun, na markato a mana. 24 Alimiu u matakiau te ngilin haruto tsipon nemiu a maroro turu katun! Alimiu e roron hakats hapara nemiu a ma tsi markato pinopino, kaba limiu e ma kato tsiponemi a markato a niga te panina i matane Sunahan. 25 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu, u katun u gamogamo! Alimiu e roron kato hagogosemiu a murina kap na pelet, kaba ahanen e korkorianana, te kato has uana a torimilimiu te habutsena a markato tara kop na te rongaronga mena milimiu u ngil tun turu tuanrei. 26 Alimiu u Parisi u matakiau! Alimiu go kato hagogoso mam iam a torimilimiu, ba markato i tamilimiu te tarer u katun e niga has nou romana. 27 “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatutus nu Parisi, u gamogamo! Taraha alimiu e heremi u kioun mate ti goagoei u goagoa u hiaka te tara hanigana i ielesala, kaba i iogana e saputena u tsinön mate na mamana ka a koreme. 28 Alimiu has e mar ka talasi uamiu teka. Bu katun te tarer a peisamilimiu ba te poier alimiu u katun u matskö. Kaba i iogana alimiu e saputemiu a markato turu gamo na mamana markato a omi.”
E Iesu e rangein u tson hihatuts e luer romana a nihahuna
(Luk 11:47-51)
29 Iesu e ranga lel me poiena, “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, alimiu u katun u gamogamo! Alimiu e roron kuiemiu u kahokaho u niga turu propet ti mate ba te kalalan hitots namiu u kahokaho turu katun u matskö. 30 Ba limiu te poemiu, ‘Sanena ara ti kaia tara poata turu tuburara i manasa, ara sane ma taguhu rien te gi atung hamate meri u propet.’ 31 Turu ranga teka i tamilimiu, alimiu e poke iemiu te hatutubunei uami limiu turu katun ti hamatir u propet i manasa! 32 Na limiu e mar kato uamiu ti kato uen, ba te hahonotsemiu u markato u omi i taren. 33 Alimiu u katunur tara kukutsi a omi —u gamogamo! E moa koru te go antunan bus ba mena milimiu romana a nihahuna i hel. 34 Alia e hala regou romana i tamilimiu u propet nu katun u atei nu tson hihatuts. Ba limiu te tapala nemia romana ta palai tara koruse ba te kato hamate ramen, ba limiu te lahus ramia romana ta palai turu luman lotu i tamilimiu ba te kute ramen romana tara man taun te bus uaren. 35 Ba limiu te alatsemiu romana u katun u matskö hoboto ti atung hamate pukur i manasa, e taniaia tere Abel ti atung hamate puku, ba te noana tere Sekaraia a pien tere Berekaia ti atung hamateia u tubumilimiu i gusuna Luman Lotu Pan na makumun hats. 36 Alia e ranga hamana koru mera golimiu, a nihahuna tara man markato teka e lue riou romana a hei barebana i romana!”
E Iesu e tatagin a han i Jerusalem
(Luk 13:34-35)
37 Be Iesu e poieto, “A tei Jerusalem, tei Jerusalem, alimiu e roron atung hamate ramiu u propet me ti hatu ramiu u katunun raranga te hala mera mei e Sunahan i tamilimiu! A poata a para tu ngilin gono mera mei lia limiu i tar ba te hatongo kap rago limiu, te mar gono mena nei a keriau u tuna i kopina pakapakanen. Kaba limiu e ramamiu! 38 Na han i tamilimiu e kaka puku koruna romana. 39 Alia e ranga mera golimiu, alimiu e ma tatei tara lele moi lia e popona te poe mia romana limiu, ‘E Sunahan e kalalena a katun te la menama a nitsunono i tanen.’ ”