26
U katun u kapan i ranga sil te gi atung hamate meni e Iesu
(Mak 14:1-2, Luk 22:1-2, Jon 11:45-53)
1-2 A poata te hihatuts hakapa nia e Iesu a man ka teka, ba nonei e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu e ateimiu, u huol u lan patu ba kannouna turu Paska* turu Jiu te katoer. Ba lia tu butun katunuma e na hala naroa turu katun te na tapala naria romana lia tara koruse.” Bu pris pan nu pal kapan turu Jiu e gono hoboto ria tara luma a kapan tere Kaiapas, a tsunono pan turu pris.* Ba nori e korupakö ner te gi pile kap hamous meni e Iesu ba te atung hamate ren. Ba nori e poier, “Ara e ma tatei katoe reien tara poata tara kannou, taraha u katun e namos hiagetagetar.”
A tahol e kisin u uapi u soksoka i bakune Iesu
(Mak 14:3-9, Jon 12:1-8)
E Iesu e kaia i Betani tara luma tere Saimon te ka mam mei a toba ba te niga poutsuna. Ba toa tahol e la uamato tere Iesu te ka mei a tsi botolo tsikitsiki a tsi niga te ka mei u uapi u soksoka te hol sei koru. Ba nonei e kis nena u uapi i bakune Iesu tara poata te nou ien. Bu katunun tsitsilo i tareto a ka teka me raharahar me poier, “Aha te kato baba sileri a ka teka? Sanena u uapi teka e gi haholin, sane lueri ta moni ta para ba te hala rari u katun ti moa ta moni!” 10 E Iesu e atei sil aha ti ranga nen me poiena i taren, “Aha te ngena sile milimiu a tahol teka? Nonei e katoe lala a ka a niga koru i tar. 11 U katun te moar ta moni e ka gono nitoa mera rio limiu. Kaba lia e ma tatei ka gono nitoa mera goi limiu. 12 Nonei e kis nelala u uapi i tuanreir i mam tara poata te gi na kaho meni lia. 13 Na limiu go hakhakats niam a ka teka! Tara mamana han hoboto i puta te na hihatuts neria romana u Bulungana u Niga, nori e na hihatuts nariou a ka a niga te katoe lala a tahol teka, ba barebana te hakats sile ren romana.”
E Judas e katsin harutein e Iesu turu pakö i tanen
(Mak 14:10-11, Luk 22:3-6)
14-15 Ba toa i tamulam turu 12 u katunun tsitsilo, a solonen e Judas Iskeriot, e la u turu pris pan ti korupakön e Iesu me poiena, “Aha te hale moi limiu alia ba lia te haruto ragoi limiu e Iesu?” Ba nori e hale rien u 30 u moni u silva.* 16 Ba tara poata teka, nonei e hatanian sakiena ta maroro te go haruto menien e Iesu turu katun teka.
A kannouna turu Paska
(Mak 14:12-21, Luk 22:7-14,21-23, Jon 13:21-30)
17 Turu lan tutun tara kannou te noue ria u beret te moa ta yis,* bu katunun tsitsilo i la uamato tere Iesu me rangatse ren, “Alö e ngilem alam go la u ime ba te na kato hamatskö bemoi lö a kannouna turu Paska?” 18 Ba nonei e poiena, “Alimiu go la uam tara toa tson te kana tara taun teka ba limiu te na hateie men, ‘A Tson Hihatuts e poe nama, A poata i tar e sukusukuna. Alam nu katunun tsitsilo i tar e na noue moa a kannouna turu Paska i luma i tamulö.’ ” 19 Bu katunun tsitsilo e kato uar te ranga mera meien e Iesu ba te na kato hamatskö mamer a kannouna turu Paska. 20 A ka e lahibong hakapa be Iesu na 12 a katunun tsitsilo i gum hobotota te gi nou uen. 21 Tara poata ti nou ien be Iesu e poiena, “Alia e hatei hamana rago limiu, a toa i tamilimiu e haruto nenoa lia turu katun ti korupakö nio lia.” 22 Bu katunun tsitsilo e toku koru talar me rangata uase ren, “O Tsunono, esi? Alia romana?” 23 Be Iesu e ranga palisito me poiena, “A toa i tamilimiu te kana gono menei lia a beret tara toa pelet, nonei e na haruto nenoa lia turu katun ti korupakö nio lia. 24 Alia tu butun katunuma e mar mate uagou te ranga u u Buk u Goagono. Kaba a niomi pan e butuna romana tara katun nonei te haruto neno lia turu katun ti korupakö nio lia. Sanena ti ma posei nonei a katun teka, sane nigana i tanen.” 25 Be Judas nonei a katun te haruto nenoen e poiena, “O Tsunono, esi? Alia romana?” Be Iesu e poiena i tanen, “Alö talasi te rangam.”
A komunio tutun
(Mak 14:22-26, Luk 22:15-20, 1 Korin 11:23-25)
26 Tara poata ti nou ien be Iesu e lueto a beret me hanigana tere Sunahan me poseposie nen me hala nanen turu katunun tsitsilo. Ba nonei e poiena, “Lu tale iam ba limiu te noumiu. Nonei u tuanrei i tar teka.” 27 Ba nonei e lueto a gotana wain me hanigana tere Sunahan me hala rane ien. Ba nonei e poiena, “Alimiu hoboto go ua mia tara gotana teka. 28 Taraha, nonei u rahatsing i tar teka te kato hatagalena u rangan kits u tsimus tere Sunahan na te takis bera nou u katun u para ba te lu ba bera neien u markato u omi. 29 Ba lia te hatei ragoi limiu, alia e ma tatei ua lele goi romana u wain teka antunana tara poata te na ua gono mera gia lia limiu u wain u tsimus tara Nipepeito tere Tamar.” 30 Ba poata ti köme ien u toa u köman lotu, ba nori e la uar turu Pokus tara Roein Olip.
E Iesu e hatei mamin te go holis u e Pita
(Mak 14:27-31, Luk 22:31-34, Jon 13:36-38)
31 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu hoboto e matout mou ba te la ba nemo lia nonei noa has tara bong teka. Taraha, e Sunahan e mar ranga u teka turu Buk u Goagono: ‘Alia e atung hamate gou romana a katunun taratarakap ba heis sipsip te bus satar romana.’ 32 Kaba i murina te hatakei poutse noa romana e Sunahan alia tara tou mate i tar, ba lia te mam rago limiu i Galili.” 33 Be Pita e ranga hateina me poiena i tanen, “U katun hoboto teka e la ba toum nario lö, kaba e moa koru te go la ba meni romana lia alö!” 34 Be Iesu e poieto tere Pita, “Alia e hatei hamane golö, i mam te kekeretskö noa a keriau a tson i bong teka, ba lö te holis namou te go atei sil meni lö alia tara topisa poata.” 35 Be Pita e poieto i tanen, “Alia e moa koru te go holis meni romana lö, noahasina te mate gono megoa lia alö.” Bu katunun tsitsilo hoboto i mar ranga has uato i iesana.
E Iesu e singo u tere Sunahan i Getsemani
(Mak 14:32-42, Luk 22:39-46)
36 Be Iesu e la gono mera nen tara toa makum te ngöeri Getsemani, ba nonei e poiena i taren, “Gum bumia teka tara poata te la uagu lia ili ba te na singo uagu tere Sunahan.” 37 Ba nonei e la merena e Pita na elasolana pien tson tere Sebedi, ba torinen e tanian asingotona me toku hapanina. 38 Ba nonei e poiena i taren, “A peisar e tiama koru mena a nitatagi pan. Kaka mia teka ba limiu te taratara kap gono memo lia.” 39 Ba nonei e gamon la lelina me tuhalakopo nena turu tsiktsiki me singona, “O Tamar, te go antuna u lö, ba lö te hatongo kap ba nemoi lia a kamits teka te katsin butuna i tar. Kaba alö go ma kato uai turu ngil i tar. Alö go kato u turu ngil i tamulö.” 40 Ba nonei e la pouts uana tara elapisa katunun tsitsilo me sabe ranen ba nori te sohor. Ba nonei e poieto i taren, “Pua! Alimiu e ma antunami te go kalata uam tara toa aua puku? 41 Tara kap iam ba te singo uamiu tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu. A namnamei i tamilimiu e ngilin katoena a ka teka, kaba u tuanrei i tamilimiu e ma tagala nei.” 42 Be Iesu e la hahuol lelina me na singo uana tere Sunahan me poiena, “O Tamar, te ma antunan hatongo kap namoia lö a kamits teka na te go sagoho koru menien lia, ba lö te kato uam turu ngil i tamulö.” 43 Ba nonei e la pouts uato turu katunun tsitsilo me sabe ranen ba nori te sohor, taraha nori i topi koru. 44 Be Iesu e la lel ba ranen me na singo hatopisa uana tere Sunahan turu toa puku u mar singo. 45 Ba nonei e la pouts uato turu katunun tsitsilo me poiena i taren, “Alimiu e soho noamiu ne husa noamiu? Hengo iam! A poata e butu hakapa. Alia tu butun katunuma e hala tala naria tara nitagala turu katun u omi. 46 Takei iam, ba ra te lara. Ruto iam, a katun te haruto nano lia turu katun ti korupakö nio lia e tuku hakapa.”
Nori i pile kapin e Iesu
(Mak 14:43-50, Luk 22:47-53, Jon 18:3-12)
47 E Iesu e ranga noa, be Judas, a toa i tamulam turu 12 u katunun tsitsilo, e tukuto. Ba nonei e peigi remato u katun u para koru ti soatsema a man kilatan hiatatung na man baru. U pris pan turu lotu nu pal kapan turu Jiu ti hala ramen. 48 Na katun te haruto nanou e Iesu e hopu kap mamin a ka te mi katoe noen. Nonei te hatei hakapa mamir u katun te ga peigi ramen romana me poiena, “A katun te mutsi nagoa lia i abuabunen, nonei a katun te ngilin lu nami limiu. Pile kap niam!” 49 Be Judas e tuku hakapato me la uana tere Iesu me poiena, “A tsi bong, o Tson Hihatuts.” Be Judas e mutsi nanen i abuabunen. 50 Be Iesu e poiena i tanen, “E gu hahikapien, alö go kato sapsap a ka te la sile muma lö.” Ba nori e mi pile hakarapoto naren. 51 Ba toa turu katun ti ka gono mei e Iesu e hasoana me lousena u kilatan hiatatung i tanen me katsin atungena a katunun kukui puku tara tsunono pan turu pris ba nonei e ngats ba nena a talinganen. 52 Be Iesu e poiena i tanen, “Haka poutsi u kilatan hiatatung i tamulö tara makum i tanen. Taraha, a katun te luena a kilatan hiatatung e atung hamate roi romana u kilatan hiatatung. 53 Alia e hateie golö, te go ngil u lia ba lia te ngöegu e Tamar ba i teka puku ba nonei te hala nenama a pal angelo pan a para te takarasa ria tara 12 a ami te gi mi taguhio lia. 54 Kaba te go kato u lia teka ba ime te tatei mana halona uana u Buk u Goagono? Taraha, u Buk u Goagono e poiena nonei e ga mar butu u teka.” 55 Be Iesu e poieto tara pal barebana, “Alimiu e la memuma a man kilatan hiatatung na man baru te go mi pile kap mena milia ba limiu te poemiu alia e heregi a kopkop. Taraha? Turu mamanu lan alia u kaia i Luman Lotu Pan ba te hihatutsugu, ba limiu te ma pile kap nami lia. 56 Kaba mamana ka hoboto teka e butu silena te go hamana meni a ka ti koloto mamin u propet turu Buk u Goagono.” Ba lam u katunun tsitsilo hoboto u la ba neten me busum.
E Iesu e kaia turu Kot Pan turu Jiu
(Mak 14:53-65, Luk 22:54-55,63-71, Jon 18:13-14,19-24)
57 Bu katun teka ti pile kapin e Iesu e na piou narien tere Kaiapas a tsunono pan turu pris ti gono hobotoia u tson hihatuts turu Lo tere Moses na pal kapan. 58 Be Pita e murimuri halehanana tere Iesu me noana tara luma tara tsunono pan turu pris, ba te na kana i pal porina luma i iahana ololo te hahisin a luma. Ba nonei e gum gono merena u tson pepeitokap te go tara kap menien a saha ka te go butu. 59 Bu pris pan nu katun hoboto ti kaia turu Kot Pan e sakier ta elasolana ta katun te gi kot mei e Iesu tu toa tu mar ranga tu gamo te gi kato hamate menien. 60-61 U katun u para i la uama i mam me gamo neren, kaba a pal kapan i ma sabei ta elasolana te gi boei tu toa. Ba elasolana katun e la uarima i mam me poier, “A katun teka e poei, ‘Alia e antunagu te go tuba meni a luma tere Sunahan ba te hatakei poutse gen turu topisa u lan.’ ” 62 Ba tsunono pan turu pris e tuoluna me poiena tere Iesu, “Alö e ma ranga palismi? Gaha nonei te kot meri u katun teka alö?” 63 Kaba e Iesu e kokomoto. Ba nonei a tsunono e ranga lelina i tanen me poiena, “Alia e rangate gia lö i matana e Sunahan, alö go hatei ramei lam, alö e Mesaia, a Pien Tson tere Sunahan?” 64 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö talasi te rangam. Na lia e hatei rago limiu, i murina a poata teka ba limiu te tare mou romana alia tu butun katunuma te gum goa tara pal matou tere Sunahan a tagala koru, ba lia te la guma romana turu koasi i kolö.” 65 Ba tsunono pan turu pris e raharaha koruto me kise iena u hasobu i tanen me poiena, “Nonei e katoe lala u ranga u omi koru me poiena e ka mena a nitsunono tere Sunahan. Ara e ma tatei ngö lele rimei ta katun te ga kot gono meien, bokam? Alimiu e hengo tale mula u ranga u omi i tanen. 66 Alimiu e poemiu aha?” Ba nori e ranga palisir me poier, “Nonei e gi atung hamati!” 67-68 Ba nori e kahus ria i polenen me muke ren. Ba palai e tapale ren me poier, “Bara! Te go Mesaia u lö, ba lö te kato uam te kato uana a propet. Poa talei esi te muke lalo lö.”
E Pita e holisin te go atei sil meni e Iesu
(Mak 14:66-72, Luk 22:56-62, Jon 18:15-18,25-27)
69 E Pita e gumia i ielesala i pal pori. Ba toa taholun kui e la uamato i tanen me poiena, “Alö has tu ka gono mei e Iesu a toun Galili.” 70 Be Pita e holisna i matana katun hoboto me poiena, “Alia e ma atei silegi a ka te ranga nemu lö.” 71 Ba poata te lakasa ien ba te na kana i rehina tamana tara ololo, ba tana taholun kui e tare nen me poiena turu katun ti tuolia i sukusuku, “A katun teka e ka gono mei e Iesu a toun Nasaret.” 72 Be Pita e holis lelina me poiena, “U mana koru ni iasa, alia e ma atei silegi a katun teka.” 73 E ma manasai bu katun ti tuolia i sukusuku i la uamato tere Pita me poier, “Alö koru has a toa katun tere Iesu, taraha u ranga i tamulö e haruto nena tu la malö.” 74 Be Pita e toan hamal neto a peisanen me poiena, “E Sunahan e tatei hahune nolia te go ma ranga hamana uai lia. Alia e ma atei silegi a katun teka!” Ba toa keriau a tson e kekeretsköna. 75 Be Pita e hakats pouts neto u ranga te hateien e Iesu te kato u, “I mam te kekeretskö noa a keriau a tson ba lö te holis hatopisa namou te go atei sil meni lö alia.” Ba nonei e lakasana me na tabe mena a nitatagi pan koru.