Goteni Nimo Mele Linoni Paimbo Nimbo Pilipolio Enge Nimbo Molamili Ungumu
11
Ipuki tirimolomunga ungu pulumu
Gote paimbo nimbo ipuki tirimolo nio aku enge nimbe ipuki tilimunga ungu pulumu i tepa, Goteni lino timbo nimbe panjirimu melema paa limolo nimbo ipuki tipo nokopo moromolo. Melema mongoni naa karomolo nalo mele akuma paa ltemo nimbo ipuki tirimolo. Imbo oi moloringimani aku teko ningo ipuki tiringimunga Goteni eno kanopa penga pilipelie teko kondoromele nimu.
Goteni nimo mele lino paimbo nimbo ipuki tirimolomunga Goteni mulu mai talo tembai wendo opili nimu ungumuni mulu mai talo wendo orumu nimbo lipo manjirimolo. Akumunga mele naa lerimu melemani Goteni lino karomolo melema paimbo terimu nimbo lipo manjirimolo.
Abel kame Enok kame Noa kame Gote ipuki tiringi temane mare
Abeleni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tilipe molorumumunga Goteni kanopa penga pilerimu mele te Gote popo topa kalopa tirimu nalo Keineni Gote popo topa kalopa tirimu melema Goteni kanopa keri pilerimu. Abeleni Gote paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni Abel iye tumbi nilimu nimbe imbi tirimu. Abel oi kolorumu nalo ipuki tipe ungu nimumuni kinye kape lino we nimo.
Enokeni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tipe molorumumunga naa kolorumu. Yu koinjo molopili Goteni yu lipe mulu kombuna meli purumu. Goteni yu lipe meli purumu wali imbomani yu koroko naa kanoko ltingi. Goteni Enok oi lipe meli naa pupili Enokeni ulu terimuma Gote kanopa penga pilerimu, ungu aku tepa Gotenga bukuna moromo. Imbo teni Gote paimbo moromo konopu lepalie Gote kinye ambe tepo molombonje konopu kimbo tipelie, Gote yu lipe tapondombalo nimbe ipuki tipelie yunge kumbekerena manda pumbelo. Aku tepa naa nimbe pimo lemo paa manda naa pumbelo. Akumunga Goteni nimo mele paimbo nimbe ipuki naa tipelie Goteni kanopa penga pilimbelo ulu mare manda naa tembalo.
Noa Goteni nimu mele ipuki tipe molorumumunga Goteni yundo Maina umbuni te wendo opili nimboi tero nimu wali pilipelie, oi naa kanorumu nalo Noani Goteni paimbo nimo nimbe nona lembalo sip awili te takorumu. Akuna pungolio yunge ambo bakuluma kinye wai keri wendo orumumunga wendo lipe tepa ltimuna penga teko moloringi. Yuni Goteni nimu mele ipuki tipelie terimu ulumuni we maina moloringi imbomanga ulu kerima lipe ondorumu. Aku tepa Gote ipuki tirimumunga Goteni yu iye tumbi nilimu nimbe imbi tirimu.
Abraham Sara talo Gote ipuki tiringili ungumu
Abraham Goteni nimu mele ipuki tipe molorumumunga Goteni yundo nu morono kombumu tiye kolko altopo timbo kombuna puwi nimu ungu pilipelie kano kombu tulena lerimumunga oi naa kanorumu nalo ungumu pilipe lipe tenge tipe we purumu. Goteni nimu mele ipuki tirimumunga Goteni timbo nimbe panjirimu kombuna pumbelie iye omba angililimu mele pumbe molorumu. Paimbo ulke te kamukumu naa takopa, sel ulke te takopa pelipe akuna Aisak kinye Jekop kinye molorumu. Aku lapumu Goteni nimbe panjipelie eno Timbo nimbe nimu maimu ltimele lapumu. 10 Goteni yunu pilipelie ulke kombu tenga kamukumu angilimbelo ulkema takopa pora tirimu kombuna molombo nimbe pilipelie Abrahameni ipuki tipe nokopa molorumu.
11 Abraham bakulu membai poinyema pora nimu, yunge ambo Sara wangono perimu, nalo Goteni nimu mele paimbo ningo ipuki tiko moloringilimunga Goteni elo enge tirimu kinye bakulu meringili. Goteni tembo nimbe panjirimo mele paimbo teremo, kolo naa toromo ningo ipuki tiringili. 12 Akumunga iye te anda lepa iye kololi mele molorumu iyemu imbo paa awininga kolepa molorumu. Imbo kombukandiye mele molo kou ukiye mele kambu paa manda naa tonge imboma yuni kalopa ltimu.
13 Kano iyemani Gote paimbo ningo ipuki tiko mololiko pungolio koloringi. Eno mai kombuna oi we molkolio Goteni timbo nimbe panjirimu melema oi naa ltingi. Pele paimbo limolo ningo konopuni pileringi akumu tule tepa lerimuna mongoni mele kanokolio limolo ningo konopu tiko molkolio imbo moloringi kinye pipili naa kolko lino ya i mai kombuna imbo ponenge lepo ombo angimolo ningi. 14 Imbomani aku teko nimele kinye pilipolio enonga kamukumu molonge kombu te koroko kanoko lingeindo nimele nimbo lipo manjirimolo. 15 Kombu tiye kolko oringi kombuna kelepo pumolo ningo pilimalanje eno kelko manda pulimala. 16 Nalo molko oringi kombu akumu altoko konopu kimbo tiko naa molkolio kombu paa penga olando te lupe akuna pamilia ningo pileringi. Aku kombumu mulu kombumu. Akumunga Goteni yu paimbo ningo ipuki tirimele imboma akuna molangei nimbe ulke kombu penga te tepa wamopa terimu. Aku tepalie aku imbomani Gotendo nu linonga Gote ningi ungumu pilipelie ungu kanomu mai naa kolorumu.
17-18 Goteni Abrahameni tewi nimbo mele paimbo pilipe lipe tembalonje kanambo nimbe manda manjirimu kinye Abrahameni Goteni tembo nimu mele paimbo tembalo nimbe ipuki tipelie yunge malo Aisak Gote popo topa kalopa timbei terimu. Paimbo oi Goteni Abrahamendo nimbe panjipelie nimbeindo, “Nunge malo Aisakeni kalopa limbelo imboma kau nuni kalko lini nimbo, nimbo panjindu imboma molonge,” nimu nalo aku pilipe paimbo nimo, paimbo aku tepa tembalo nimbe pilipelie yunge malo tendekumu kau molorumumu aku ulu tembai terimu. 19 Abrahameni konopuna pilipelie, Aisak kolombalo kinye Goteni yu manda makinjimbelo nimbe pilerimu kani linoni ungu manda lepolio i tepo nemili Abrahameni yunge marenu imbo ono kombuna wendo mele ltimu.
Aisak kinye Jekop kinye Josep kame Gote ipuki tiringi ungumu
20 Aisakeni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tipe molorumumunga Jekop kinye Iso talo mane ungu tipelie altopa elo kinye wendo ombalo ulu oi nimbe tirimu.
21 Jekoponi Gote ipuki tipe molorumumunga kolombai tepalie yunge malo Joseponga malo talo mane ungu tipelie tu ambolopa pi polopa mai kanopa Gote kapi nimu.
22 Joseponi Gote ipuki tipe molorumumunga yu nondopa kolombai tepalie yunge Israel imboma eno altoko Isip kombu tiye kolko punge nimbe tirimu. Punge wali yunge ombele kinye tengei ungumu nimbe tirimu.
Moses Gote ipuki tirimu ungumu
23 Mosesinga anumu lapa taloni Gote ipuki tiko moloringilimunga Moses mekolio yu oli yupoko lopeke teringili. Yu ungulu paa penga ningo kanokolio Isip iye nomi kingimunga teaio nimu ungumu umbulu tingilindo pipili naa koloringili.
24 Moses Gote ipuki tipelie akopa awili lepalie wali Isip imbomanga king lemenunga malo naa nengei konopu lerimu. 25 Ulu kerima lepa naa puli tono koromele ulu naa tembo konopu lepalie Gotenga imboma umbuni meremele mele aku tepo membo konopu lerimu. 26 Yuni konopuna pilipelie Isip kombuna mele yakela teli pengama pali nanga noilkanje ulure molo nimbe pilipelie Goteni mele penga timbo nimu melema altopa limbo nimbe pilipelie, Kraistinga imbo moromunga na teko mai kondonge lemo aku penga nimbe enge nimbe angilerimu. 27 Moses Gote ipuki tipelie Isip tiye kolopa purumu wali Isip iye nomi kingimuni yu kinye mumindili kolorumumunga pipili kolopa kowa naa purumu. Imbomani Gote mongoni naa karomele nalo Moses Gote kanokolio teremele ulu mele tepalie enge nimbe angilerimu. 28 Moses Gote ipuki tipelie Goteni Israel imboma penga teko molangei nimu aku Pasova waina Israel imbomando kongi sipsip topolio yokolima ulke kere pulu malio wape tendamili nimu. Aku tenge wali topa kondombai ensel teni enonga ungulu komolayema naa omba topa kondombalo nimu.
Israel imbo awini Gote enge ningo ipuki tiringi ungumu
29 Israel imbomani Gote ipuki tiringimunga Nomu Kuta Kondoli kumbulupe maimu kapu lerimu kinye nekondo puringi. Nalo Isip iyemani Israel imboma lombili puringi kinye no wangoko koloringi.
30 Israel imboma Gote ipuki tikolio Jeriko kombu kouni teli papemu wali kite yupoko pakera andoko makai tenderingi papemu ungu torumu.
31 Wapera toli ambo Rahap Gote ipuki tipelie Israel iye taloni Jeriko imboma ambe teremelenje ningo kanoko panjingili oringili kinye yuni elo lipe tapondorumumunga Israel imbomani Gotenga ungu naa pilko ltingi imboma ongo toringi wali yu naa toringi.
32 Aku temane mele peya mare tamboya? Molo. Wai mare naa ltemo. Gideon kame Barak kame Samson kame Jepta kame Devit kame Samuel kame Goteni altopa tembalo uluma oi neio nimbe tirimu iyema eno kinye temane mare topo tilka nalo aku temanema topo timbo wai naa ltemo. 33 Gote ipuki tiringimunga mareni iye nomi king marenga ami iyema kinye opa tekolio enoni nokoringi kombuma toko kaloringi. Mareni imboma molko kondangei ningo ulu tumbi nilima teko nokoringi. Mareni Goteni eno tepo kondombo nimbe panjirimu mele eno molangei paimbo ltingi. Mareni laiononga kerema pipi tiringi. 34 Mareni tipe awili tepa norumumu toko kumunduringi. Mareni kowa puringi wali Goteni nokopili imbomani baineteni toko naa kondoringi. Mare oi enge te naa perimu nalo pele enge pepili moloringi. Mare opa tengeindo paa iye enge ningo mindili telima molko, enonga opa pule ami iyema toko munduringi. 35 Mare koloringima kelko makilko ola moloringi kinye anupilini eno koinjo moloringi kinye kelko ltingi. Nalo mare ka tiko mindili nongo kolangei ningo koipeni tokolio ningeindo, enoni Gotenga ungumu tiye kolomolo ninge kinye we pangei nimolo ningi nalo kolomolo lemo kelepo makilipo ola molopo, kamukumu paa koinjo molopo kondopo kau pumolo konopu lekolio enonga opa pulemani ningi ungumu naa pileringi. 36 Mare ungu taka tondoko ka pulteni enge ningo toko, mare ka seneni ka toko ka ulkena panjiringi. 37 Imbo mare kolangei ningo kouni toringi. Imbo mare koinjo molangei so* ‘So’ akumu unjo karu lepo kongono teremolomu. liko imunana karu leko alowa teringi. Mare opa teli baineteni toko kondoringi. Mare ipuki tikolio wale pakoli molo lerimuna kongi sipsip molo mememanga kangima liko maminye mele pakoringima imbomani eno toko puringi. Melema molo lepa paa koropa pupili moloringi. Mare mindili noringi. Mare, imbomani teko kenjiringi. 38 Mare imbo naa peli kombumanga kinye, mulu kembomanga kinye, kou angamanga kinye, mai angamanga kinye, pungo peliko andoringi. We mai kombuna moromele imbomani naa telemala ulumu Gote ipuki tiringi imbomani aku ulu teringi.
39 Aku imboma Gote ipuki tiringina Gote kinye enonga imbi moromo. Nalo mai kombuna molkolio Goteni tembo nimbe panjirimu ulu pengama naa ltingi. 40 Aku ambe telka Goteni linonga ulu penga wendo opili wai oi panjirimu. Goteni lino kinye popo tiko eno molko kondangei nimu.

*11:37: ‘So’ akumu unjo karu lepo kongono teremolomu.