PAULO GENA TALOTALO VEGA-RUALANA TIMOTEO GENA
2 Timoteo vega-matagaina kilara
Paulo na Timoteo gena epepa vega-rualana Paulo Romai etipurato aonai etaloato. Etaloato rigolona 66 e 67 aorai etaloato, Iesu ekwaregato mulinai.
Epepa aonai golea kamura tenu 1:13-14; 2:15; 4:1-5.
Paulo na epepa vega-rualana etaloato, gena ririwa:
1) Timoteo maguli taunataunanaimo pene talu;
2) metau kamura pene rawalira aonai ragai pene moira, na vetugunagi inaguluna pene tiligagia.
Paulo na epepa evetaina enavugaato:
1. Keriso valina taunataunana Timoteo na pene gapi-gaugaua (tenu 1:)
2. Keriso gena vetugunagi inaguluna pene kwalanaa (tenu 2:1-18)
3. Keriso genana pia gerevagi talimara kilara ekilagito (tenu 3:1-26)
4. Kerisomo gena kila geregana pene vopatagia (tenu 4:1-5)
5. Paulo gena vevega-neka kilara etuguto (tenu 4:6-22)
1
Au Paulo, Keriso Iesu gena apostolo talimaku, Palagu gena ririwa vetainai; gekuna epepa ewatina. Palagu na etugukuto, ekilagi-gavuato magulina Keriso Iesu genana pita rawalia magulina pana vopatagia ulanana.
Timoteo, goi atalo-venimuna, natuku, aulamagimuna. Palagu ita Tamara e Keriso Iesu ita gera Velekou geriana vega-nama iwavagina, venugagiviti, e maino gemu ai pia mia.
Paulo gena vevega-nama e vevega-tiliga kilara
Pogi e lagani vanagivanagi geku rapali aorai goi atugamagimuna. Geku rapali aorai Palagu, maaoku namana na vetugunagina aago-veniana Palaguna, ataniku-veniana. Palagu e au tupuku e gataku na maki vetugunagina gekalaato. Otagito atugamagiana, e geku ririwa kamuna goi mapana gitamu, geku verere pene kamu ulanana. Goi gemu kamonagi taunataunana atugamagiwai-kuleana. Ne kamonagi nea tovotovonai tupumu garena Lois e tinamu Iunis geriai maki emiawai. Au aripana, vokamonagimo kwapuna goi gemu ai emiana. Vovetaina gaurai avega-tugamagi-waimuna, Palagu na evenimuto warewarena, au gimaku atamu ai atao-kauato aonai, ogapiato gauna, pono inagulu-agia. Kwalana Palagu na ita evenirato Veaga Palaguna na aora ati pene vega-kalira Veaga Palaguna, na kwalimu, ulamagi, e vaigaoka evenirana Veaga Palaguna.
Ita gera Velekou gena kilakilagi-matagairai ragai pono nuga-rage, e au Keriso galamanai tipura numanai ataluna gaurai maki, nugarageku na ragai pene kalamu. Na Palagu gena tiligai pono vaigaoka e au ria pita kwapuna, pe Vali Namana galamanai pita vitiviti. Ia na evega-magulirato e gena keakea veagana na ekearato gena taunilimalimai pita ago ulanana. Vovetaina ekalato, ati ita gera kala e inagulu nama pakurai, na ia matotauna gena ririwa e gena vega-namamo. Vovega-nama voo tovotovonai vegata, kupa e tanopara rogoti ere kalara aonai, Palagu na Keriso Iesu genana evenirato. 10 Na ewagumona ita gerai Vevega-maguli Talimana Keriso Iesu evogomaito vetainai, evevega-nama iwavagina ita gerai ema matagaito. Keriso na kwarega gena tiavu evega-aikiato, e Vali Namana genana maguli e talu-vanagivanagi evega-matagairato. 11 Palagu na au etaokuto eVali Namana pana vopatagia, pana lakagia, e pana vevega-ripagia ulanana.
12 Voinagulu galamanai au evetaina avitivitina. Na au ati anuga-ragena, kwalana akamonagi-veniana talimana ripaku vealeva. E au maki ripaku vealeva, einagulu gimaku ai etao-kauato e pene gitatago namanamaku pene ago veagirori tomana kamuna pene kwara. 13 Kila-taunataunara au gekuna okamonagirato kilara pono gapi-kikitalira e pono kwalanara kamonagi e ulamagi ai. Vokamonagi e ulamagi Keriso Iesu genana gevogomaina. 14 Palagu na evenimuto gauna pono gita-tagoa. Ita aorai etaluna Veaga Palaguna na vowareware gauna gitatagonai pene veakavamu.
15 Goi ripamu Asia tanonai getaluna talimara maparara au gekuna gelaka-gerevagito Figelas e Hemogenes maki. 16 Onesiforas magena numa talimara ria Velekou gena venugagiviti atarai pene taoa, kwalana ia na lagani vogo au aoku eveagaokaawai. E au tipura numanai ataluwai nugaragena na ati ekalaawai. 17 Ia Romai ekwarato tomanai, au etavu-ririwa-ragekuto pene ago erawalikuto. 18 Velekou gena venugagiviti atanai pene taoa pene ago, veagirori tomana kamunai! E goi ripamu vealeva Epeso ai au vetugunagiku raka eago-veni-tiwaato.