19
Paulo Epeso ai
Apolos Korinto ai etaluwai aonai, Paulo kuni kavana na eagoto pene ago Epeso ai eve kwarato. Vonai Iesu gekwalanaawai talimara taarana erawalirato, ne erenagirato, netiwato, “Iesu genai govega-taunataunato aonai, Veaga Palaguna gogapiato pa?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Aikina, ai Veaga Palaguna maki etaluna kilana ta rogotina gara kamonagia.” Ne Paulo na maerenagirato, netiwato, “Gomi raka bapatiso gogapiato?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ioane gena bapatiso.”
Ne Paulo ekilato, “Ioane rakava geriana gevetugamagi-waito talimara ebapatisorato, e Isaraela talimara evaikilarato, ia mulina na pene vogomai talimana pia kamonagi-venia, ia voo Iesu.” Vokila gekamonagiato aonai, Velekou Iesu aranai bapatiso gegapiato. Paulo gimana ira atarai etao-kaurato aonai Veaga Palaguna emarigoto ira atarai. Ne karo irauirau ai gekilato, e Palagu na ira geriai evega-matagairato kilara valira gepiarato. Talimara maparara gagalana ruala vetaira.
Paulo vonai etaluto uve toitoi. E vanagivanagi rupu ai elaka-togawai, Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), evopatagiawai matiligana e taunilimalima ria na gekilagiawai e aora eganirawai. Na taarana aora vekanagavu, gaurai ati gekamonagi-veniato, e taunilimalima gutuma wailarai Velekou gena raupara atanai kila-rakavara gekilagito. Gaura pakurai Paulo na eraokwanirato, Iesu gekwalanaawai talimaramo evaikaurato, ne toma mapararai Tirano gena vevega-ripa numanai evega-riparawai. 10 Rigolo ruala vovetaina ekalato, vovetainai gaurai Asia tanonai getaluwai Iuda talimara e Grik talimara maparara na Palagu gena kila gekamonagiato.
Skeva natuna
11 Palagu na Paulo genana kala irau vagira ekalarato. 12 Ia na einagulu-agirawai mukora e eligorawai rapugara viti talimara geriai gegapi-agorawai aonai geria viti genamawai, e palagu rakavara ira geriana gelaka-vagiwai.
13 Iuda talimara reketa vonai gelakavowai e palagu rakava gegui-atirawai taura na maki Velekou Iesu arana gevatoato palagu rakavara na geporogirato talimara atarai. Palagu rakavara gevaikilarato, negetiwato, “Paulo na evopatagiana talimana Iesu aranai avaikilamina, iolaka-vagi.” 14 Skeva, Iuda geria Rupu Veaga velena kamuna ta, natuna melora taulatoi kwapuna vovetaina gekalawai. 15 Ne toma ta palagu rakavana na evaikilarato, netiwato, “Iesu au ripaku, e Paulo maki ripaku, na gomi raira?” 16 Gaurai palagu rakavana na eporogiato talimana na tauria taulatoi kwapuna ekulu-venirato, e ekwari-korukorurato. Evagi-rakavarato, ne vonuma na gema kaliatito kopira kovagora e maralara.
17 Epeso ai getaluwai talimara, Iuda e Grik talimara maparara, na vovali gekamonagiato aonai, gekali-rakava-rakavato, e Iesu Velekou arana gevega-ragekamuato. 18 Iesu gevega-taunataunaato talimara vogo gevogomaito, ne gutuma wailarai geria kala rakavara gekilagi-matagairato. 19 Megamega talimara gutuma geria mega pukara gevua-koukourato, ne taunilimalima maparara wailarai gekapurato. Vopuka voira getao-kourato siliva monira ragana gagala imaima 50,000. 20 Ekala tiavura gewalato geriana Velekou gena kila eraka-lovolovoto, e ekamuto matiavuna.
Epeso ai veineveine kamuna ewalato
21 Vogaura mulirai Paulo aonai etugamagito, Makedonia e Akaia tanora na pene vanagi Ierusalemai. Ekilato, “Voanana pana ago mulinai, Roma maki pana gitaa.” 22 Gaurana Timoteo e Erastas, ia geveakavaawai talimara ruala, Makedoniai etugurato, a ia Asia tanonai kiata etalu-rauto.
23 Votomamo aonai Epeso ai veineveine kamuna ewalato, kwalana Velekou gena Raupara pakunai. 24 Vonai siliva einagulu-agirawai talimana ta arana Demetrio, ia na palagu garena arana Diana gena rupu kamuna gitagitana gelegelenai rupu girigirira siliva na ekalarawai. Voanana gena inagulu talimara moni polura kamu iwavagi gerawalirato. 25 Gaurai Demetrio na ira maparara, e ira geria inagulu vetaina talimara ekea-koukourato, evaikilarato, netiwato, “Marumaru, gomi ripami ita gera moni einaguluna evogomaina. 26 Ewagumona gomi matotaumi na gogitaana e gokamonagiana, etalima Paulo na rakagau ekalaana. Ia ekilana, taunilimalima gimara na gekalarana palagura ati palagu, e ia na taunilimalima gutuma para aora eganirana, evaipakarana, ati Epeso aimo, na Asia tanona maparanai maki. 27 E ati ita gera inagulu namana aranamo evega-rakavaana, na palagu garena kamuna, Diana, gena rupu maki ati ganinai pia vega-agoa, e Diana goloka-iwa ati mapia vevato-agia; pa, e palagu garena Asia talimara e tanopara maparana na gealiruputali-veniana.”
28 Vokila gekamonagiato aonai, geparu-rakavarakavato, e gekogoto, gekilato, “Epeso palaguna Diana goloka-iwa!” 29 Ne vogarulugarulu erageto gauna na vovanuga kamuna maparana aovoaovo na eraka-lovaato. E Paulo ria gelakavowai Makedonia talimara ruala, Gaius e Aristakas, gegapirato, ne moalemoale kapunai gerolo-agorato. 30 Paulo gena ririwa taunilimalima gutuma para wailarai pene laka-piati, na Iesu gekwalanaawai talimara ati geririwato, ne geruga-gavuato. 31 Asia velera reketa Paulo gatana. Ira na maki gena kila getuguto, genogiato, moale kapunai ragai pene matagai.
32 Votanukou aonai aovoaovo ati keikeina ewalato, kwalana taunilimalima maparara gelailaito gekogoto e gekeakeato. Gelailaiwai e gekeawai aonai, reketa kila reketa gekilagirawai, mareketa kila polura reketa gekilagirawai, kwalana taunilimalima gutuma ati riparia rakagau ulanana gegalu-kavito. 33 Iuda talimara na Alesanda vogutuma para aona na getugu-atiato, taunilimalima wailarai eve rugato, Iuda talimara atarai pene kila ulanana. Gaurai Alesanda gimana na taunilimalima elao-talirato ragai pia kilakila. 34 Na gegitailiaato, ia Iuda talimana gaurai, maparara veganamo kila kwapunamo gekeagiwai-keagiwaiawai, negetiiwai, “Epeso palaguna, Diana, goloka-iwa!”
35 Vanuga gena talotalo tauna pa klak votaunilimalima gutuma evega-rawarato, ne netiwato, “Epeso talimami, taunilimalima maparara riparia, Epeso Diana palagu garena kamuna gena rupu gitatagona vanugana, e kupa na vatu veagana Diana gelegelenai gauna eketo-piarigoto gitatagona vanugana maki. 36 Talima taa na egaura ati pene kilagi-veavugara ripa. Gaura pakurai ragaina ioveineveine, ragaina iokala-kawakawa. 37 Etalima na rupu gauna ta ati pege lemaa, e gera palagu garena genai maki kila rakavana ta ati pege kilagia, na gomi na enai pogo vogomai-agikawara. 38 Pene Demetrio magena inagulu talimara ria mageria paru talima ta genai, ita magera kavana, gera Kota tomara vekalapaka. Vonai vou pia vega-rorirorira. 39 Pene goririwana gau ta mapio kilagia genai, rova na evega-taunataunaato tanukounai vou pia kilagia. 40 Ewagumona rakagau pewala ganina pia renagira genai, ita pita kepi. Kwalana eveineveine kamuna pata kalaa ati ganina ta, gera galukavi kawa ganina ati pita kilagia ripa.” 41 Ekila-gatuto mulinai, gegalu-kavito talimara etugu-lovolovorato.