20
Guyau nanola e tomota si kosomapu
Olopola taitu kwailima kwaiyuwela tubukona nalimala oyamla kweluwotalela kala kaduwonaku lakasisuaisi okatupipi. Mimilisi tokugwala Isireli imakaiagusi bikatupoiyaigusi paila Guyau nanola. Matausina imaisi isilaisi omatagu. Oluvi Guyau ilivala baisa yeigu kawala, “Mwa, yoku tau, kulivala baisa tokugwa matausina, kuluki kawam, Guyau Yaubada eililivala baisa makawala. Yokomi lokumaisi bukukwatupoisi avaka nanogu ke? Ka, ulo biga baisa biga mokwita, paila yeigu Yaubada Tomomova. Ka, gala wala batugwalaimi paila bukunigadaisi avai vavagi. Yeigu Guyau Yaubada bogwa lalivala.
“Yoku tau, ki, bogwa lokukwatubaiasa paila bukukwamogi matausina, kadai? Bwaina wala, kuvagi makawala. Kwatululuti matausina avaka tubusia leiuvagaisi vavagi makwaisina kabommosila. Kuluki matausina avaka alilivali. Avai tuta lanagi Isireli, abiga katotila baisa matausina. Yeigu ayomitalaigu mapilana Itipita e aluki matausina, kawagu, yeigu goli Guyau mi Yaubada. E wa tuta matutona abiga katotila bavisunupulovi matausina metoya Itipita e bavakadi balau valu mapilana lanagi paila matausina, mapilana pwaipwaiala saina bilukumalala, mapilana valu pilamanabwaita ikalisau valu komwaidona. 20.5-6 Sun 6.2-8 E aluki matausina bilavaisi tokolu minasina kabokakayuwa nambwailisi goli, e taga biyogwalaisi titoulesi metoya minasina mina Itipita si yaubada nasisasopa, paila uula yeigu agumwaguta goli Guyau si Yaubada. Mitaga matausina ikoulovaigusi e gala magisi binakaigalaigusi. Matausina gala ilavaisi si tokolu minasina kabokakayuwa kaina ipakaisi minasina Itipita yaubadela. Yeigu bogwa lakatubaiasa paila bayomitali ulo gibuluwa tigininila bilumkolaisi mapilana Itipita. Mitaga gala wala avagi, kaina mawolila baisa e matausina gala wala itemmalaigusi, paila kidamwa bavagi makawala, baisa bivigaki tomota bipakaisi agu taimamila. Paila omitasi wala tomota matausina deli eisigolaisi yeigu lakamituli baisa mina Isireli yeigu bavisunupulovi matausina metoya Itipita.
10 “E mapaila yeigu avisunupulovi matausina mapilana Itipita alau oviloupakala. 11 E asaiki matausina ulo karaiwaga makwaisina e avituloki komwaidona ulo karaiwaga, makwaina kaboyomova baisa availa availa bikabikuwoli. 20.11,13 Tol 18.5 12 Yeigu avigaki bikikilaisi yam Sabate makwaina kabotuvitusila ma kakikitasi oluwalaimasi, e biyoluluwai matausina kidamwa yeigu Guyau lakabomi matausina. 20.12 Sun 31.13-17 13 Mitaga olumoulela viloupakala goli matausina iwakolaigusi. Ikodidaimisi ulo karaiwaga deli ikoulovaisi karaiwaga makwaisina, e makwaisina wala bimai kasi katumova availa availa ikabikuwolaisi makwaisina. Ka komwaidosi matausina mokwitatoula wala iyogwalaisi Sabate. Yeigu bogwa lakatubaiasa paila bayomitali ulo gibuluwa tigininila bilumkolaisi matausina olumoulela viloupakala paila bakatudoum matausina. 14 Mitaga yeigu gala avagi makawala, kaina mawolila baisa e matausina gala wala itemmalaigusi oluwalaisi boda ituwoli ituwoli, matausina bogwa eivitokaisi tolosila yeigu lavisunupulovi mina Isireli mapilana Itipita. 15 Mapaila yeigu bogwa lalivala biga katotila mapilana oviloupakala mwada gala wala bamai matausina ovalu makwaina yeigu bogwa lasaiki matausina, mapilana goli pwaipwaiala saina bilukumalala, e deli pilamatabwaila ikalisau valu komwaidona. 20.15 Baw 14.16-35 16 Ka, yeigu alivala biga katotila paila uula matausina bogwa eikoulovaisi ulo karaiwaga e ikodidaimisi makwaisina, deli iyogwalaisi Sabate. Matausina saina iyebwailisi kasi tapwaroru minasina si tokolu.
17 “Mitaga oluvi anokapisi matausina. Yeigu ananamsa gala bakatumati matausina oviloupakala. 18 Kaimapula yeigu akatululuti matausina tubovau oluwalaisi. Kawagu, gala bukukwabikuwolaisi karaiwaga makwaisina tubumia si karaiwaga eibubulaisi. Gala bukubokulaisi kasi gulogula kaina bukuyogwalaimi titoulemi metoya si tokolu minasina. 19 Yeigu wala Guyau mi Yaubada. Ibodi bukukwabikuwolaisi ulo karaiwaga deli bukuvagaisi avaka avaka balukwaimi. 20 Bukuvigakaisi Sabate yam kwebumaboma bivigaki kabotuvitusila kabutu leitavagaisi e biyoluluwaiyaimi bukunikolaisi yeigu wala Guyau mi Yaubada.
21 “Mitaga tubwa matubona tuvaila ikoulovaigusi. Matausina ikodidaimisi ulo karaiwaga e gala ikabikuwolaisi avaka laluki matausina, makwaisina goli bimai kasi katumova availa availa bikabikuwolaisi. Matausina iyogwalaisi yam Sabate. Yeigu bogwa lakatubaiasa paila bayomitali ulo gibuluwa tigininila bilumkolaisi, deli bakatumati matausina oviloupakala. 22 Mitaga yeigu gala avagi makawala, kaina baisa mawolila matausina gala itemmalaigusi, e oluwalaisi boda ituwoli ituwoli matausina bogwa leigisaisi lavisunupulovi mina Isireli metoya Itipita. 23 Mapaila yeigu lalivilivau biga katotila kidamwa babutugigai matausina bilosi ambaisa ambaisa ovalu watanawa. 20.23 Tol 26.33 24 Lavagi makawala paila uula matausina e ikoulovaisi ulo karaiwaga ikodidaimisi makwaisina, deli iyogwalaisi yam Sabate, deli itemmalaisi tokolu minasina wala tubusia omitibogwa leiwotitalaisi.
25 “Oluvi asaiki matausina karaiwaga makwaisina gala kweminabwaita deli laluki bivagaisi avaka gala bikoli si momova. 26 Atugwali matausina biyogwalaisi tatousi metoya osi semakavi titoulesi paila atugwali matausina si kuluta tauwau bigibukwaisi lula. Baisa bivigaki kasi mipuki e bivituloki kidamwa yeigu wala Guyau.
27 “Mapaila yoku tau, kuluki mina Isireli avaka yeigu Guyau Yaubada lalivala baisa matausina. Baisa kadatala keda tuvaila tubusia eibigigagaigusi metoya osi kowolova. 28 Yeigu lamai matausina ovalu mapilana lakatotila basaiki matausina. Avai tuta igisaisi koya kasi kwewonaku deli kai saina semitamata, matausina igabusi lula baisa makwaisina koya deli makaisina kai. Matausina iyogibuluwaigusi metoya lula baisa leigabwaisi deli waini leimaiyaisi paila si semakavi. 29 E akatupoi matausina kawagu, ‘Avai kabosisu makwaisina walakaiwa lokulilokaiasi ke?’ Mauula omitibogwa leima lagaila makatuposina leididokaisi yagasi ‘Kabosisu Walakaiwa’. 30 E baisa tuta kuluki mina Isireli avaka yeigu Guyau Yaubada lalilivala kawagu, ‘Avaka uula bukuyomitulaisi mitugaga makwaisina wala tubumia leiuvagaisi e bukutemmalaisi wala minasina si tokolu ke? 31 Makawala goli leima lagaila yokomi kusisakaisi bobwailila makwaisina wala e kuyogwalaimi titoulemi metoya tokolu minasina wala, paila litumia kugibukwaisi lula baisa minasina. E yokomi mina Isireli kukwaliaisi wala kummakaiagusi kukwatupoisi avaka nanogu kadai? Ka, ulo biga baisa biga mokwita, paila yeigu Guyau Yaubada, yeigu goli Yaubada Tomomova. Yeigu gala batugwalaimi bukunigadaigusi avai vavagi. 32 Yokomi bogwa kuvitobwaisi ninami mwada bukuvigakaimi makawala boda ituwoli ituwoli, makawala tomota matausina eisisuaisi ituwoli valu e ititaimamilasi baisa kai deli dakuna. Mitaga yokomi gala wala avai tuta bukuvagaisi makawala.’
Yaubada la mipuki deli la ninabwaila
33 “Ulo biga baisa biga mokwita, paila yeigu Guyau Yaubada, mayeigula Yaubada Tomomova. Lakatululuwaiyaimi metoya ogu gibuluwa yeigu baguyoiyaimi metoya ogu peuligaga. 34 Yeigu bayomitali ulo peula deli ulo gibuluwa baisa yokomi avai tuta bakougugulaimi e bakaimilivauwaimi metoya valu mapilasina komwaidona lokubutugeyaisi lokulosi. 35 Yeigu bamaiyaimi oviloupakala oluwalaisi boda ituwoli ituwoli, e baisa goli matagu mitami bakamogaimi. 36 Baisa tuta bakamogaimi makawala wala lakamogi tubumia omitibogwa Sinai oviloupakala.” Guyau bogwa leilivala.
37 “Yeigu bakaraiwogaimi peula e bavigakaimi bukukwabikuwolaisi ulo kabutu. 38 Yeigu bakogali matausina availa availa tokowolova deli mina mitugaga matausina deli lokusigolaisi. Yeigu bakogali matausina metoya ovalu mapilasina tuta baisa leisisuaisi, e gala wala batugwali bikaimilavausi mapilasina viluwela Isireli. E oluvi bukunikolaigusi yeigu goli Guyau.”
39 E Guyau Yaubada ilivala kawala, “Ka baisa tuta komwaidomi mina Isireli, kuvagaisi wala avaka ititaki ninami titoulemi! Kuwaisi wala kuwotitalaisi minasina mi tokolu! Mitaga bogwa lalukwebogwaimi avai tuta wala bukuvigimkulovaisi avaka ninami oluvi yokomi bukukwabikuwolaigusi e gala tuvaila bukuyopigigataisi yagagu igibumaboma metoya mi semakavi baisa minasina mi tokolu. 40 E olumoulela valu makwaina odabala ulo koya kwebumaboma, makwaina Isireli koyala kwewonaku yokomi komwaidomi tomotala Isireli bukutapwarorusi baisa yeigu. E yeigu bimwamwasila nanogu baisa yokomi e ulo nakusi yokomi bukumiakaigusi mi lula, mi semakavi kwematabwaila, deli mi bobwailila kwebumaboma. 41 Avai tuta bavisunupuloiyaimi metoya mapilasina valu ambaisa yeigu bogwa labutugigaiyaimi lokubutugeyaisi lokulosi e bavayoulimi bamayaimi gulotala, yeigu bakabwaili mi lula kwegibugabu, e boda ituwoli ituwoli binikolaisi yeigu tobumaboma. 42 Avai tuta bakaimilivauwaimi bamaiyaimi mapilana Isireli, e valu mapilana bogwa lakatotila basaiki tubumia omitibogwa, e bukunikolaisi yeigu goli Guyau. 43 Oluvi bukuluwaisi komwaidona vavagi saina kabommosila lokuuvagaisi deli ammakawala lokuyogwalaimi titoulemi. E bogwa bukuvigakaimi titoulemi kabokakayuwa paila uula mitugaga komwaidona bogwa lokuvagaisi. 44 Avai tuta bavitakaula bakoli agu taimamaila, yokomi mina Isireli bukunikolaisi yeigu Guyau, paila uula gala amipukwaimi makawala avaka bibodi mapula mi kidakeda doudoga deli mi sula gagawokuva.” Guyau Yaubada bogwa eilivala.
Kova opilibolimila
45 E Guyau ilukwaigu kawala, 46 “Mwa yoku tau, kulavi matam bila opilibolimila. Kukwabau m biga bila opilibolimila e kuvitoubobuta bila oulakala opilibolimila. 47 Kuluki makwaina ulaka opilibolimila bilagi avaka Guyau Yaubada eililivala, kawala, ‘Ka, kugisi yeigu bogwa bavakati kovatala kova, e makovana bigibuwoli komwaidona olumoulem kaigigeyata deli kaiminumenu. Gala avai vavagi ibodi bikimati makovana. Makovana bikata bivitouula opilibolimila bila opiliyavata e tomota komwaidona bilumkolaisi tigininila makovana. 48 E komwaidosi wala bigisaisi yeigu Guyau lavakata makovana e gala wala availa ibodi bikimati.’ ”
49 Mitaga yeigu akawakaula kawagu, “Guyau Yaubada gala bukukwaraiwogi bavagi makawala! Ka, tomota komwaidona itakulukulusi mwada tuta komwaidona yeigu abigatona wa bigavisaiki wala.”

20:6 20.5-6 Sun 6.2-8

20:11 20.11,13 Tol 18.5

20:12 20.12 Sun 31.13-17

20:15 20.15 Baw 14.16-35

20:23 20.23 Tol 26.33