8
Jisas wuti iri leprosi niraq kin sabi nindig
Mak 1:40-45; Luk 5:12-16
Jisas ni rand pe pu nati nandi, wute nganye buagi nganye ninde dobu ruru. Wuti iri num brequ leprosi niraq kin Jisas nde rar ngimi nandi, sungomyu gure nawo, yimb naghe, di nari, “Yumbui, nu nge ghav gudigh yawo kurew, tedi nge ghav ndigh di nge ghimbi mune oghi rise ye tuqui.”* Num leprosi rire kin ni puqum rimb kin pugri. Ni wute aye ninde tumo rundo tuqui segi. Kinne ris. Di wute puqum rimb kin ni God ningg baj pe ruso tuqui segi. Di Jisas si neq wundo nait nase nari, “Nge nu sabi guduw ye. Nu muqdi oghi ghas!” Di brequne num leprosi te prene di mune oghi nas. Muq ni simbe nindig nari, “Nu tungu! Nu wute aye simbe ndiny wayequ, nu yo nunon ghimbi te prist nde bei ghand pre, di Moses ningg lo ni wute wand puaq mand ningg umo wase mande kin te ningg wuri kin pugrine puq yen. Nu puq yen ei prist ni te muqond di mari te nganyene nu num oghi pre.”
Jisas yembe ye wuti iri num puaq nindig
Luk 7:1-10
Jisas ni tiqe ire Kaperneam puq munduw kin tende nar no, Rom kin ami mingg yumbui iri ni nandi Jisas nuqoind, muq ni ghav nindig ningg pengu nindig nari, “Yumbui, nge yembe ye wuti iri ni num gureg bu ni baj pene ruqo pu nase. Ni ngape riti di ni yuqo yumbui niraq.”
Di Jisas ni oyi simbe nindig nari, “Nge ko, sabi gidig ye.”
Pudi ami mingg yumbui ni Jisas oyi nindig nari, “Yumbui, nge wuti oghi nganye segi, pugri bu nu ngende baj pe ghandi wayequ. Nu wandne simbe ghand, di nge yembe ye wuti te num oghi. Nge nei gab nu wuti te sabi gudig tuqui. Te pugri nge mune wuti nyamb kin iri nde si nambune kas ye, di ami oyi nge nde si nambu mas. Pugri bu nge ami iri simbe gidig kari, ‘Nu yo,’ di ni no; aye simbe gidig kari, ‘Ghandi,’ di ni nandi; nge yembe ye wuti ningg kari, ‘Nu yembe te yembe ndiny,’ di ni yembe nindiny.”
10 Muq Jisas ni wand ven nutungu, ni nei quan nganye puye nand, di wute ninde dobu ruru kin te simbe nindiny, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, nge Israel kin iri ni God pugri nganye nei nimbig kin te nge guqoid segi.
11 “Nge nungoqi simbe guduq, wute nganye buagi nginy nawi opu kin di nginy naghe no opu kin ei rindi, di Abraham, Aisak di Jekop ane God nde si nambu ris mir rind di chumbuai rind. 12 Pudi wute asi God nde si nambu ris ningg nap ruso kin te muq ni dob reng bu ni bub nare ruso burpoq pe ris. Di sunyi tende ni quan nganye riri di sawo rit ki.”
13 Di Jisas ni ami mingg yumbui simbe nindig nari, “Be yo. Nu nei guab nge wuti te sabi gidig oghi ye, tedi ni segine oghi ye.” Di tende puayine ami mingg yumbui ni yembe ye wuti opu oghi nase pre.
Jisas wute nganye buagi sabi nindiny
Mak 1:29-34; Luk 4:38-41
14 Jisas ni Pita nde baj pe nar no, di Pita ni kine gang ede pe ruqo pu wuse nundoq, ni num kurew bu ni ghimbi sungue rupuw. 15 Di Jisas ni si nituw kuse, di num opu prene. Di ni wes wiyo, Jisas mir weng.
16 Tende yuram wute nganye buagi ququ brequ ninde yemu kin te Jisas nde mare mandi. Di Jisas ni nari, ququ brequ te wute te si mare. Di ni num kin buagi te sabi nindiny oghi. 17 Ni puq nen kin te propet iri Aisaia puq mindig kin ni asi puq nand kin ane tuquine. Ni pugri puq nand nari, “Nikinne beghi num nitang ruwi di puaq nand ruso pre.” [Ais 53:4]
Jisas wute ninde maru kin te ningg wand nand
Luk 9:57-62
18 Jisas ni nuqond wute buagi ninde quir quar rindig pu yeru, di ni nikin wute te simbe nindim nari, “Be wandi, wuye ngamo pe opu gri po.” 19 Wuti iri ni lo wute bei neny kin ni nandi, Jisas ningg nari, “Tisa, nge nu ane po ye. Nu muainde opu kuo te nge ane po ye.” 20 Di Jisas oyi nand nari, “Nyombui dabo kin nikin rise kin sunyi yeru, di wapi nikin rise kin nyuw yeru. Pudi nge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin, nge kase kin sunyi segi.”
21 Jisas nikin wuti aye iri ni Jisas simbe nindig nari, “Yumbui, nge nunde karu ye. Pudi nu ngiq ghand ei nge ko wuyi yeng guag pu kas, otiwo nati ngamo kowi pre muqdi gadi nu ane po.” 22 Di Jisas nari, “Wute Yumbui nei mimbig segi kin ni wute mati pre kin pugri. Ni ei mo wute mati kin te mawo yemu. Nu nge nde ghawi.”
Jisas ni nari nyumurighi di wuye seme gub kin te pre
Mak 4:35-41; Luk 8:22-25
23 Muq Jisas ni at pe newo no, di ni nikin wute anene mo. 24 Ni mo mo wuye ngamo mingi nyumurighi yumbui naghe, di wuye quan seme gub, at pe kuyo kughe. Pudi Jisas ni ruqo mingi no pu yenu. Galili wuye ngamo ni quan nganye yumbui pugri bu seme wumb kin tuqui. 25 Di Jisas nikin wute mondo, ni buraq mindig mari, “Yumbui, beghi ghav ndug! Beghi pati yamb tumo!”
26 Ni oyi nindim nari, “Nungoqi God musoqne nei wumbig kin, nungoqi pughe kin ningg quan nganye wune wamb?” Muq ni nes newo nyumurighi di wuye ane segi puq nindiny, di ni opu prene. 27 Di nikin wute te muqond, di nei kumo mamb, di ni kin kin pengu mand, “Wuti nen ni pughe gib namb ye? Nyumurighi di wuye ane ni wand simbe nand kin te irepene rutungu!”
Jisas wute ququ brequ ane kin ququ brequ puaq nindim
Mak 5:1-20; Luk 8:26-39
28 Jisas ni no gherim Galili opu Gadara mingg qi pe no nar. Di wute temi ququ brequ ninde ghimbi pe yemu kin mandi, Jisas muqoind. Ni temi wute mati mawo yemu kin sunyi pe pu mandi. Ni temi quan nganye jebo mand, pugri bu wute ni ngim tende ruso segi. 29 Ni quan kumone mari, “Nu God ningg wo, nu beghi pughe sin guegu ningg bu guadi? Ngeri segine nu guadi kin ren nu beghi brequ gudug ningg bu guadi?” 30 Muq te pu musoqne kring rundo te pu quan ni tende mir rind rind yeru. 31 Ququ brequ ni Jisas quan pengu mindig mari, “Nu beghi puaq ndumu ningg, ate beghi rar ndomu bodo pu buagi tende par po.”
32 Jisas ni ququ brequ te simbe nindim nari, “Nungoqi wo.” Muq ququ brequ wute temi te si mare, di mo pu buagi tende mar mo. Pu buagi te ni quan vig rimb ruso, rand wari pe righe ruso, wuye ngamo pe ir righe, wuye riq di riti.
33 Wute pu yeng muany ye ni te muqond, mes mewo, wu mase mo. Ni mo, tiqe yumbui pe yumbo pughe ni muqond kin te wute simbe mindiny. Di ni wute temi ququ brequ ninde yemu kin te yumbo ninde puq ren kin te wute simbe mindiny. 34 Di wute buagi tiqe te kin ni Jisas nde rindi. Ni rindi Jisas ruqoind ei ni simbe rindig di ni qi te si niraq ei opu gri mune nandi.

*8:2: Num leprosi rire kin ni puqum rimb kin pugri. Ni wute aye ninde tumo rundo tuqui segi. Kinne ris. Di wute puqum rimb kin ni God ningg baj pe ruso tuqui segi.

8:24: Galili wuye ngamo ni quan nganye yumbui pugri bu seme wumb kin tuqui.