2
God ni wute buagi ir nawo ye
Beghi wutamu buagi yumbo ur brequ bad kin pugri bu nungoqi wute aye yumbo ur brequ rind ye te kin ningg simbe wundiny, tedi nungoqi wari nungoqi yumbo ur brequ wand segi ye puq wand kin ngim segi. Di nungoqi wute aye simbe wundiny ye te ningg nungoqi nonne unje wap di God nungoqi yembe neuq ye. Te pugri nungoqi wute aye yumbo ur brequ rind ye te ningg simbe wundiny, pudi nungoqi nonne yumbo ur ni puq ren kin tene puq wen. Beghi nei bab te pugri God ni wute priprine yumbo ren kin puq ren kin te ningg simbe nindiny, tedi ni tuquine simbe nindiny. Pudi nungoqi wutene, nungoqi wute yumbo ur brequ rind di te kin ningg simbe wundiny, muq nungoqi mune yumbo ur brequ pugri kinne yembe wundiny! Nungoqi God wute yembe neny kin te ningg wu wase wo kin tuqui segi. God ni nungoqi quan nganye yuwon nuauq, brequne ker nuauq segi, di unje nupuqu segi ye puate taq pugri: Nungoqi rar nundoqu musoq was chiraq ei God ni wute yawo nitony kin te nei wamb di nei ware witinde. God ni yumbo ur ren puq nen kin te nungoqi nei pe wawo ris yawo kureuq segi.
Pudi nungoqi ngawu gre wand di nei ware witinde segi ye te ningg nungoqi nonne God ni umbo ker nawo di wute otiwo yembe neny di tuquine wute ir nawo kin nginy te ningg nungoqi yembe kring wap riwo rinde yumbui rise. Te pugri God ni wute ire ire yumbo ur pughe gri yembe rindiny kin pugrine ei oyi mune yembe neny ye. [Sng 62:12; Snd 24:12]
Wute ninge ni pripri God nde rar pe yumbo ur tuquine puq ren. Ni puq ren ei God ni nyamb nindiri riwo, ni nyamb yumbui neny, di ris ris te kin ris ningg riri. Wute pugri ye te God nari ni nganyene ris ris te kin ris ye. Pudi wute nikin nde nei pe yumbo ur puq ren yawo kureny kin te puq ren di ni God ningg wand nganyene kin te rutungu yambu riri, di yumbo ur yuwon kin te puq ren yambu riri kin te God ni quan nganye umbo ker nuany di wute yembe neny kin te ninde rindi ye. Wute buagi yumbo ur brequ yembe rindiny ye ni mai di yuqo rire ye, God Juda nde puq nen pre, di Grik kin mune. 10 Pudi wute yumbo ur yuwon kin puq ren ye, God ni yumbo neny puq nand kin te neny. Ni nyamb nindiri riwo, nyamb yumbui neny, di umbo yuwon kin neny yuwon pu ris, te Juda nde pre muqdi Grik kin mune. 11 Te pugri God ni wute buagi te yumbo ur irene bei nindiny di tuqui tuquine ir nawo, ni opu ire nase segi ye.
12 Wute Juda segi kin ni lo ninde wundi segi bu ni yumbo ur brequ rind tedi ni ir righe di wase pe ruso ye, pudi God ni lo wuri kin pugrine ir nawo segi. Wute Juda kin ni Moses ningg lo te ritaqwi, pugri bu ni yumbo ur brequ rind, tedi lo wuri kin pugrine God ni ir nawo di wase pe tiqi nundony ruso. 13 Te pugri wute lo kin wand rutungu kin te ninggne ni tuquine ris segi, pudi lo te rutungu di lo wuri kin pugrine puq ren ye ni God nde rar pe tuquine ris. 14 Wute Juda segi kin ni lo ninde wundi segi pudi ni nikin nde nei pe yumbo puq ren yawo kureny kin te puq ren muq lo wuri kin pugrine puq ren, tedi piyi ni lo segi, pudi ni nikinne lo nikin nde yembe runduw. 15 Ni yumbo ur yembe rindiny kin te bei rind te pugri lo ni wuri kin yumbo buagi te ninde umbo pe bre pu rise. Ninge puayi ninde umbo pe ni nei rimb di riri ni unje rip. Pudi ninge puayi ni nei te gre rind, di riri ni tuquine puq ren. Te kin ningg di nei bab, lo te ninde umbo pe wuse pre. 16 Di te kin pugrine nge God ningg wand yuwon ye bir kawo kin ven ni simbe rind te pugri yumbo ren kin te otiwo God ni Jisas Kraist nde gri wute nei suqo pu rise kin ir nawo kin nginy te ningg ei ni pugri puq nen.
Lo ni wute Juda kin pughe gri simbe wundiny
17 Muq nungoqi wari nungoqi Juda kin, di nungoqi wari nungoqi lo wutaqwi pre bu yuwon pu was ye, di wute simbe wundiny wari nungoqine God te wute yuwon ye puq wand di wute aye segi. 18 Di nungoqi yumbo pughe ye God ni puq wen ningg nari kin te nei wamb, di lo nde gri nungoqi nei wateri di yumbo yuwon kin te ir wawo. 19 Di nungoqi nei wamb te pugri nungoqi wute rar mat segi ye ngim bei wem kin pugri ye, wute burpoq pe mas kin ni ningg ti kin pugri, 20 di wute umbo pe oghine gre pu yemu segi kin te wand yeri wundim ei gre materi, di nungoqi wari nungoqine ei wute pughe gri God nyamb rirang kin te bei weny kin pugri. Di nungoqi quan nganye nei wamb gre te pugri nungoqi wari lo nungoqi nde wuse pugri bu nungoqi yumbo buagi te nei wumbiny di nungoqi wand simbe wand kin te nganyene. 21 Muq nungoqi wute aye bei weny-pudi nungoqi nonne wand te nei wumbiny segi. Di nungoqi wand bir wawo wari, “Nyungu wand wayequ” - pudi nungoqi nonne nyungu wand. 22 Nungoqi wute simbe wundiny wari, “Nungoqi wute ngam kin ane wase wayequ.” Pudi nungoqi nonne wute ngam kin ane wase. Nungoqi god wandoqi kin ni ningg yembe te ningg quan nganye segi puq wand, pudi nungoqi ni ningg yumbo mawo ris kin baj yumbui pe war wo di ni yumbo wateri. 23 Nungoqi God ningg lo nungoqi nde wundi kin te ningg nungoqi non nyamb wundiri riwo, pudi nungoqi nonne lo te gure waq ye te ningg wute Juda segi kin ni lo te brequ puq runduw di God ningg wand rutungu yambu riri. 24 God ningg wand buk pe rise kin taq pugri, “Nungoqi wute Juda kin nungoqi yumbo ur brequ wand kin te ningg di wute Juda segi kin ni God wand brequ rindig.” [Ais 52:5]
25 Nungoqi Juda nungoqi God ningg lo wuri kin pugrine puq wen, tedi nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawo kin ane tuquine puq wen. Pudi nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen segi, tedi nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawo segine was kin ane tuquine. 26 Wuti iri ni Juda kin segi di ghimbi dugu chongo pend segi kin ni lo wuri kin pugrine puq nen, tedi otiwo God nari wuti nen ni ghimbi dugu chongo pend nawo pre kin pugri. 27 Te kin ningg di nungoqi Juda nungoqi unje wap, te pugri nungoqi lo ur pu rise kin te wateri pre di ghimbi dugu chongo pend wawo pudi lo wuri kin pugrine puq wen segi. Ni ghimbi dugu chongo pend mawo segi, pudi ni lo wuri kin pugrine puq men, pugri bu te kin ningg di otiwo nungoqi pughe gri unje wap kin te ningg simbe mand. 28 Nungoqi pugri ei nei wamb. Wuti iri nari ni Juda kin di ni Juda mas kin pugrine nas, o ni ghimbi dabo gri ghimbi dugu chongo pend nawo kin te ninggne ni Juda kin nganye segi. 29 Pudi wuti Juda kin nganye te wuti God ningg Ququ nde gri yumbo ur brequ ninde umbo pe rise kin te ghimbi dugu chongo pend mawo memare ruso kin pugrine menare ruso. Ni lo ur mand kin te ningg nari puq nen segi. Wuti pugri kin te God gri ni nyamb nindiri riwo, wute gri segi.