8
Ya꞉suku Dowalubinakui Ba꞉bi Kamenakamenoeno Komo
Ba꞉bene komo hegela da꞉wibuya꞉ Ya꞉suti koko ba꞉gala hegehege habahabalo Godokono Hido Tabo olamaga꞉go ba pata꞉, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ebete ba꞉be komo benolamaginakui. Ba꞉ba tetelo ebeno 12 ta꞉matapi dubate eba꞉go tolamenakuya꞉, ba꞉gala komo kamenakamenate eba꞉go atumu na꞉kawapata꞉lamenama꞉, dopamo tetelo ibi ipuwalo komopa꞉te kuba gobogobagopima꞉ eda꞉hanama꞉ ba꞉gala komopa꞉te hiya꞉hiya꞉ temetema꞉gopima꞉ eda꞉hanama꞉, huiyatiya Ya꞉suti ibi a꞉hiduilamiya꞉. Ba꞉bi kamenakamena ipuwalo Magadalanapi Ma꞉liko ba꞉ etala, dopamo Ya꞉suti ebegodone sa꞉ba꞉ni kuba gobogobo boelamiya꞉. Ba꞉gala eta kamena ba꞉ Kusakono kamena Yowanatela, Kusako ba꞉ Ko Gawadubu Helodikono hopodawa etala. Ba꞉gala eta kamena ba꞉ Susa꞉natela. Ba꞉bi netewa-kapiya kamenakamena iba꞉te komo hiliyonomo kamenakamenago ibino mana꞉mo Ya꞉suku ba꞉gala ebeno 12 ta꞉matapi dubu bowalubilinakuya꞉.
Kona Kikipo Haminahaledawoeno Iya꞉tulame Uwi
Ma꞉t 13.1-9; Mak 4.1-9
Ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate hiya꞉hiya꞉ habahabane pelameholete Ya꞉sukuba꞉ da꞉pekapiyuimiya꞉, Ya꞉suti iya꞉tulame uwi iba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, “Eta lumagiti haka da꞉hiduimi, ba꞉ba tetelo ebete kona kikipo haminahala꞉go ba tonato komo kikipo iba꞉te gabamo ba꞉bo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te natamo da꞉mikimoeli holaholate ba꞉ dito penaliya꞉. Komo kikipo iba꞉te nakola hakamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te nanekela꞉mo apepehote ba꞉bo waiwaihuya꞉ mabu ba꞉be hakoeno a꞉la꞉li puliyala. Komo kikipo iba꞉te olagopi hemo hakamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te kapimilo apepehote olagopi hemate kona ba꞉ dito alukuliya꞉. Huiyatiya komo kikipo iba꞉te hido hakamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉ba꞉te apepehote ba꞉ dito nolohuya꞉, eta konate 100 teta꞉mo, eta konate 100 teta꞉mo, iba꞉te ba꞉ ba꞉ba ka꞉na hiliyonomoma꞉ eda꞉huya꞉.”
Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibulunomamo na꞉goiya꞉, “Galagodawa, ama꞉ hidamo nulia꞉!”
Ya꞉sukunu Hiya꞉hiya꞉ Iya꞉tulame Uwino Mabu
Ma꞉t 13.10-17; Mak 4.10-12
Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebe nalatediya꞉, “Ba꞉moe iya꞉tulame uwino ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉?”
10 Ya꞉suti iba꞉tamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komoeno ipuwa kolawema꞉ nale helo la꞉tamo ikalamimata, iyo, ba꞉be komoeno awaminale komokomo la꞉ ba꞉ iya꞉tawahuimata. Huiyatiya komo tawakalubi eba ka꞉naha꞉, iba꞉te ba꞉be komoeno iya꞉tulame uwi ulihote, iba꞉te ebeno ipuwa bohowadinakomena꞉ huiyatiya a꞉kuminakamena꞉, iyo, iba꞉te bulinakomena꞉ huiyatiya a꞉kiya꞉tawahanakamena꞉.”
Kona Kikipo Haminahaledawoeno Iya꞉tulame Uwino Ipuwa
Ma꞉t 13.18-23; Mak 4.13-20
11 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉moe iya꞉tulame uwino ipuwa ba꞉ma ka꞉nala, kona kikipo ba꞉ Godokono tabola. 12 Ba꞉bene komo tawakalubi gabamo da꞉gudi, ibi ba꞉bi kona kikipo keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala. Iba꞉te Godokono tabo dulimina꞉, Saitanate pete ba꞉be tabo ibino tepo ipuwane kopuwatema꞉ne iba꞉te hibima꞉ miditi ka꞉ka꞉ mula꞉ komo lawekapoma꞉. 13 Komo tawakalubi nakola hakamo da꞉gudi, ibi ba꞉ ba꞉bi kikipola. Iba꞉te tabo dulimina꞉ kalakalago kolawema꞉na꞉, huiyatiya ibino tepo ipuwalo haha puliyala, ba꞉bema꞉ iba꞉te hibima꞉ midi ipuwalo nanekela꞉mo emeda꞉tepate temeteme komate iba꞉tamo da꞉pikulimina꞉ tiyonomo kogudima꞉na꞉. 14 Komo tawakalubi olagopi hemo hakamo da꞉gudi ba꞉bi kikipola. Iba꞉te tabo kulima꞉na꞉, huiyatiya iba꞉te ilina uwatema꞉ ba emalagidolena ukui bilibilima꞉ eda꞉hana, ba꞉bema꞉ ibino emede komoeno ubi komate ibino hibima꞉ midi komoeno ka꞉ka꞉ ba anakapumi iba꞉te hido naha konama꞉ a꞉keda꞉hamena꞉. 15 Ba꞉bene komo tawakalubi hido hakamo da꞉gudi ba꞉bi kikipola. Iba꞉te Godokono tabo dulimina꞉ hibinomolo kolawema꞉na꞉, ba꞉bene iba꞉te ibino tepo ipuwalo ba꞉be tabamo papamila꞉halete kodakodanomolo ba utitata hido naha kona ba꞉bo konolohoma꞉na꞉.”
Wuiki Alo Hawakala Baha꞉mo Ihate Komo
Mak 4.21-25
16 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Lumagiti ebeno wuiki alo pa꞉titi bagolo ipuwamo a꞉kihata꞉mene ba꞉gala ebeno wata bahi ipuwamo a꞉kihata꞉mene. Huiyatiya ebete wuiki hawakala baha꞉mo kihatema꞉ne, ba꞉bene tawakaluba꞉te ebeno genama guamo da꞉palehawaminamena꞉ iba꞉te ba꞉be alo kopumima꞉na꞉. 17 Numa꞉la꞉, kebe awalelahale komate da꞉pola꞉na galane tetelo Godote kohawakalilamema꞉ne, ba꞉gala kebe ugumuili komate da꞉pola꞉na galane tawakaluba꞉te alo tetelo kulameholema꞉na꞉. 18 Ba꞉bema꞉ ama꞉ hidamo nulia꞉. Godokono tabo ulihoma꞉ lumagigodolo hidohido ukui da꞉pola꞉na, Godote ebetamo hiliyonomo hidohido komo gala kakikamehoma꞉ne. Ba꞉gala lumagigodolo hidohido ukui pola꞉naheno huiyatiya ebete nemalagidolona, ‘Na hidoenola,’ ebegodolo kebe kapiyakapiya komate da꞉pola꞉na Godote ebegodone gala kakuwatemema꞉ne.”
Ya꞉sukunu Menoko Ba꞉gala Ebeno Ekaki
Ma꞉t 12.46-50; Mak 3.31-35
19 Ba꞉bene Ya꞉sukunu menoko ba꞉gala ebeno ekaki ebetamo da꞉pelamiya꞉, iba꞉te ebe umima꞉ kamodobuya꞉ha꞉ mabu tawakalubi hiliyonomate ebe tamelo na꞉pola꞉nuya꞉. 20 Ba꞉bema꞉ eta lumagiti Ya꞉suku na꞉kiyamiya꞉, “Amia꞉no menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te genama tamelo ba꞉pela꞉mota꞉hana. Ibi ubila ama꞉ kumima꞉.”
21 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi hiliyonomatamo na꞉goiya꞉, “Pote Godokono tabo uliti ebetamo da꞉papamiwatamene, ba꞉be lumagi ba꞉ naeno menokola ba꞉gala ba꞉bako tawakalubi ba꞉ naeno ekakila.”
Ya꞉suti Gogo Da꞉tatabuiminiya꞉
Ma꞉t 8.23-27; Mak 4.35-41
22 Eta gapogapolo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go boga꞉mo ololonate ibi na꞉goelameniya꞉, “A bobo hapuamo kona꞉hiwaliya꞉,” ba꞉bema꞉ iba꞉te bobo a꞉hiwale ba꞉bo tupuiminiya꞉. 23 Iba꞉te ba na꞉hiwalena Ya꞉suti ba꞉be palai boge gulu ba꞉ dito newataniya꞉, ba꞉bene ko gogonomote ba mahigana koko gawiyoeno beyate boge guamo da꞉pa꞉la꞉haniya꞉ bogete tatalila ululuna. 24 Ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉sutamo pelamenate ebe ba pemodoetena ba꞉bo pega꞉lameniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a ba꞉ koha꞉lahama꞉nema꞉!”
Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti mahiganate huhu ba꞉gala koko gawiya na꞉kiyahalameniya꞉, “La꞉ na꞉tatabahala꞉!” ba꞉bene huhuti wibonate bobote tatabama꞉ ba꞉bo eda꞉niya꞉. 25 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉eno hibima꞉ midi komo keka꞉?”
Huiyatiya iba꞉te tola꞉go hanohanoholo ibi ipuwalo na꞉ga꞉laniya꞉, “Moe lumagi potela꞉ka꞉? Ebete huhu ba꞉gala gawiya da꞉kiyahalame, iba꞉te ebeno tabamo a꞉papamila꞉!”
Ya꞉suti Kuba Gobogobagoeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉
Ma꞉t 8.28-34; Mak 5.1-20
26 Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te Gelasa haboeno hopamo nikuliya꞉, ba꞉be hopote Ga꞉lili Bobo hapulu itanami. 27 Ya꞉suti hakamo ba nodolo Gelasa habanapi kuba gobogobagoeno dubuti eba꞉go paluguya꞉, ebete tete ga꞉ga꞉nomolo kalikoheno emedenami ba꞉gala ebe genamanomolo kemedenamiha꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉be hopo tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te iya꞉ha꞉midale nakola haka ba aligili hiya꞉hiya꞉ bobo ba꞉bo ododilinakuya꞉ iba꞉te ibino ha꞉laha tawakalubi miya꞉tenoma꞉, ba꞉bene ba꞉be dubuti ba꞉bi nakola bobo ipuwalo emedenami. 28 Ebete Ya꞉suku umiti ibulunomo goewatate ebeno nato mabamo gate tabo madodo ba adipate na꞉goiya꞉, “Ya꞉su! Ama꞉ Hununomo Godokono Gudulata! Ama꞉le natamo bada komo na꞉kododiomena꞉? Nale ama꞉ betoemehomata, natamo kuba huiya akikanama꞉la꞉!” 29 Ebete tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉ mabu Ya꞉suti kuba gobogobo a꞉kiyahamiya꞉ ebegodone kuluhukuma꞉. Ba꞉ hibila, dopamo komo hiliyonomo tetelo ba꞉be kuba gobogobote ba꞉be dubu ipuwalo helonomoma꞉ eda꞉nami, ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te ebeno nato kokoto auli hala꞉mo da꞉matuhulameholemenakui, ebete ba꞉bi hale iya꞉hilinakui kuba gobogoboeno heloamo dito hopamo ba꞉bo alahula꞉nakui.
30 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe nalatediya꞉, “Amia꞉no mahilo potela꞉ka꞉?”
Ebete na꞉huiyuya꞉, “Naeno mahilo Hiliyonomotela,” mabu ebe ipuwalo kubakuba gobogobo hiliyonomate emedenama꞉. 31 Ba꞉bene ba꞉bi kubakuba gobogobate Ya꞉suku na꞉toemehuya꞉, “Ama꞉ a Koe Habamo akanoea꞉ma꞉la꞉!”
32 Ba꞉ba tetelo dabihole goegoe hiliyonomate haka hunulu nala꞉go ba꞉bolo na꞉wapata꞉lamitiya꞉. Kubakuba gobogobate Ya꞉suku na꞉toemehuya꞉ iba꞉te goegoe ipuwamo konogomoma꞉, ba꞉bene Ya꞉suti modobo tabo goete ibi ba꞉bo goelamiya꞉, “Na꞉tolama꞉la꞉!” 33 Ba꞉bema꞉ kubakuba gobogobate dubugodone ikuliti goegoa꞉tamo da꞉nogomuya꞉, goegoe hiliyonomate haka hununi pulila꞉hate iya꞉ha꞉midale hakane da꞉negudiya꞉ beyamo nululuhuliti ba꞉ dito neha꞉lahuya꞉.
34 Ba꞉ba tetelo goegoe ulamepi dubate ba꞉be komo umiti ibino habamo pulila꞉hate, habalubi ba꞉gala tumu genamalo demedehonama꞉ da꞉nikiyahalamiya꞉, 35 tawakalubi hiliyonomate ba꞉bo pelamiya꞉ Ya꞉suti dododiya꞉ ba꞉be komo umima꞉. Iba꞉te ebetamo pikuliti kubakuba gobogobate da꞉miya꞉puya꞉ ba꞉be dubu ba꞉bo pumiya꞉, ebete kaliko puliti Ya꞉sukunu nato mabulu lutiya꞉ mabu ebeno ukui a꞉tuputupumiya꞉. Ba꞉moe mabuma꞉ iba꞉te na꞉toletolehutiya꞉. 36 Ba꞉bene puya꞉te ba꞉be komo dumiya꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉te kubakuba gobogobagoeno dubuti keba ka꞉na ka꞉hiduya꞉, ba꞉be komoma꞉ komo tawakalubi ba꞉bo kiyalamiya꞉. 37 Ba꞉ba tetelo ba꞉bi Gelasa hoponapi hiliyonomate Ya꞉suku na꞉ga꞉lamiya꞉ ebete ibino hopo miya꞉pate kotoma꞉ mabu iba꞉te konomamo toletolehutiya꞉. Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti boga꞉mo ololote ba to, 38 kubakuba gobogobate da꞉miya꞉puya꞉ ba꞉be dubuti ebe na꞉toemehuya꞉, “Na niliya, ama꞉go kopa꞉mo!”
Huiyatiya Ya꞉suti ebe ba oeme na꞉goemiya꞉, 39 “Ama꞉ genamamo na꞉toa. Godote ama꞉tamo kebe komokomo kododila꞉ka, amia꞉no habalubi ba꞉bi komokomo na꞉nikiyalama꞉.”
Ba꞉bene ba꞉moe dubuti ebeno habamo tote, Ya꞉suti ebetamo dododiliya꞉ ebete ba꞉bi komo hiliyonomo tawakaluba꞉tamo ba꞉bo nolamagiya꞉.
Ya꞉ilasiti Ya꞉suku Da꞉toemehuya꞉ Ebeno Bohele Kohiduimima꞉
Ma꞉t 9.18; Mak 5.21-23
40 Ya꞉suti bobo hapuni gala da꞉kapa꞉hiwuya꞉, ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate na꞉kalakalahuya꞉ mabu iba꞉te ebeno pe komo belatimitiya꞉. 41 Ba꞉bene Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genama umidawa dubuti Ya꞉sutamo piya꞉, ebeno mahilo Ya꞉ilasitila. Ebete Ya꞉sukunu nato mabamo pepapamiwatate ebe ba꞉bo petoemehuya꞉ ebete ebeno genamamo kotoma꞉, 42 mabu ebeno kapiyanomo 12 gogo tete bohele ebete hoe tatalila.
Hawi Ka꞉ka꞉la꞉ Temetema꞉goeno Kamenate Ya꞉sukunu Kaliko Dologiya꞉
Ma꞉t 9.19-22; Mak 5.24-34
Ba꞉bene Ya꞉suti Ya꞉ilasikono genamamo to da꞉tupuimiya꞉, hiliyonomo tawakaluba꞉te ebe ba anataguma꞉tuta emokatihuia꞉go tolamitiya꞉. 43 Ibi ipuwalo eta kamena 12 gogo tetelo hawi ka꞉ka꞉la꞉ temetemete uminami, ebete ebeno mani hiliyonomo dogeta dubatamo ba ikalame ba꞉bo upula꞉liya꞉, huiyatiya iba꞉te ebe kahiduimiya꞉ha꞉. 44 Ba꞉bene ba꞉moe kamenate Ya꞉sukunu gala hapuni pete ebeno kaliko da꞉pologiya꞉, ba꞉ba tetenomolo ebeno hawi ka꞉ka꞉la꞉ temetemete ebegodone ba꞉ dito wibuya꞉. 45 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Na pote kologini?”
Tawakalubi hiliyonomate iya꞉tawaha꞉ma꞉ ba ga꞉la Pitate ebe na꞉kiyamiya꞉, “Hido Iya꞉tulamedawa, hiliyonomo tawakaluba꞉te ama꞉ ba anataguma꞉hita emokatihuia꞉go pelamita.”
46 Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Eta lumagiti na ologini mabu helote na ipuwane duluhuku, na ba꞉bo iya꞉tawamo.”
47 Ba꞉bene ba꞉be kamenate bada komo kododiya꞉ awamina gabo kumiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ebete lililago Ya꞉sukunu nato mabamo pepapamiwatate hiliyonomo tawakalubino holoholo hapulu ebeno komo ba꞉bo hawakalimiya꞉. Ebete Ya꞉suku bada mabuma꞉ ka꞉pologiya꞉ ba꞉gala temetemete ba꞉ba tetenomolo ebegodone da꞉wibuya꞉, ebete ba꞉bi komokomo hiliyonomo Ya꞉sutamo ba꞉bo kiyahuya꞉. 48 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Kamena, amia꞉no hibima꞉ midi komote ama꞉ a꞉hiduima꞉ta. Ama꞉ kalakalago na꞉toa.”
Ya꞉suti Ya꞉ilasikono Bohele Hoene Dadipatiya꞉
Ma꞉t 9.23-26; Mak 5.35-43
49 Ya꞉suti ba꞉moe tabo ba olamagita Yu watodawa Ya꞉ilasikono genamane eta tabo adahedawate pete Ya꞉ilasiko na꞉pegoemiya꞉, “Amia꞉no gudu bohele a꞉hoe. Iya꞉tulamedawa gala akagoema꞉la꞉ ebe kopihiduimima꞉.”
50 Huiyatiya Ya꞉suti ba꞉be tabo uliti Ya꞉ilasitamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ akatoletola꞉la꞉. Ama꞉ Godoko hibima꞉ na꞉mida꞉, ba꞉bene amia꞉no bohelete kohidoma꞉ne.”
51 Ba꞉bene Ya꞉suti Ya꞉ilasikono genamamo puluhukuti komo tawakaluba꞉te genama guamo a꞉pa꞉la꞉hama꞉ ibi na꞉duhilamiya꞉, huiyatiya Pitako, Yoneko, Ya꞉imesiko, ba꞉gala boheleno nabiwi menoko, eba꞉go ba꞉moi ba꞉te na꞉pa꞉la꞉huya꞉. 52 Ba꞉ba tetelo genama gulu da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate bohele bela꞉mitiya꞉, ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ kihimitala꞉. Gudu bohele kahaa꞉kaha꞉, ebete u bewatita!” 53 Huiyatiya iba꞉te iya꞉tawahuya꞉ guduti hoenomo hoiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉suku na꞉walitiya꞉.
54 Ba꞉bene Ya꞉suti tote bohele kokotamo nelawete ebe ba ka꞉mi na꞉goiya꞉, “Gudu, ama꞉ na꞉mahiga!” 55 Ba꞉bema꞉ ebeno ka꞉ka꞉te ebetamo gala da꞉kapiya꞉ ba꞉ba tetenomolo ebete na꞉kamahiguya꞉, ba꞉bene Ya꞉suti ebeno menoko nabiwi na꞉goelamiya꞉ iba꞉te ebetamo baa꞉ kikamehoma꞉. 56 Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te na꞉hanohanohutiya꞉ huiyatiya Ya꞉suti ibi ba kiyalame na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moe komoma꞉ komo tawakalubi akakiyalama꞉la꞉.”