4
Seteneu Iesu lobohavoale deiada
(Matiu 4.1-11; Maka 1.12, 13)
Iesuu Diodani e halei tige Munana Tumuteu avuemo baluganu. Avuemo balugai melamei ataeau uvesite keve tinu. Tiale keu keve usege Seteneu lohoale vani voti (40) ke uvumo lobohavoi isiviale elehage Iesuna kemo dobai o negoai. Keu vani ke ni bahatamo lovi iholialemo vae baluganu.
Ige Seteneu avuho loui avoe, “A Dilava mo holiniege mune ko namihage au beleidi holige inela.” Ige Iesuu namihai loui avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘Atabeu bae lovi unaha ke isi kemo negoalivebene.’ ”
Kateige Seteneu tota melamei tanae tiale solekavesite vata bahata mai haivunu. Isi loui avoe, “Dana vata ko bahata mai aoge ana kemo vuvune baluga mai bae kunai moaga malenela. Dilavau louge vata ko bahata di vata. Kunai keta di kunai. Iale dana mai di isivie ata omige auna malei. Iale ana a kome bokoai vata bisi di hoesehavoge dana ke bahata malei aomai.” Ige Iesu namihai avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘A Kosive Dilava ke igae hoesehavoi isivive unaha vanela.’ ”
Kateige Seteneu tota Iesu melamei Dielusalemae tinu. Tialeu Diue dubu baluga ke kobola lavihovosege Seteneu loui avoe, “A Dilava mo holiniege komo lamisi biloa. 10 Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana au anelu hanavege abuna a nibisi a hoesehavoi.’ 11 Hoto keu tota loui avoe, ‘Anelu abuna a evudei. Ige a bae dobai munemo a ebika hamalivebene.’ ” 12 Ige Iesu hotove ibina avuho loui avoe, “Hoto seleveike. Isito Bukae Hotou tota loui avoe, ‘Lainaho heiata la Kosive nego ke kaovalive.’ ” 13 Ige Seteneu hoto kateale loui Iesu lobohavoge uoholige au halei tinu. Isiviai talive ukaukaito tota avue lohoi.
Iesuu vasohuta au lovie uli vale
(Matiu 4.12-17; Maka 1.14-15)
14 Iale loboe vaveve keu uoholige Iesuu halei Galili vatae tinu. Keve tiale Munana Tumute vuvunemo ua. Ige au vamale ke hotou vata ke bahatae tinu. 15 Ige au tiale dubuiabemo ata haivege abu bahata hoesehavolu.
Iesu ataeau Iesu kabebihavolu.
(Matiu 13.53-58; Maka 6.1-6)
16 Vani mole Iesu hoilahai tiale Nasaletae au esebuluta uale keve velemanu. Vani bahata bulau lohoge auna tiniege guliguliagei. Iale bula kemo au tiale dubue lamisi isiviai Bukae Hoto dodavei. 17 Kateige abu beloveta Aisaia buka mole mai omilu. Ige au buka ke mai vavehai iviganiai dodavei tinu. 18 Dodavei avoe,
“Dilava Munanau daemo ua.
Au di ebagemage dana hotove dua loui kunaiholimale kebia haivei.
Au di hanavoge dana tiniege vaveveabe toela kemo iovege abuna ke halevai.
Au di hanavoge ni kedute keabuna bae nilahai elehai.
Au di hanavoge dana olemeau uvu unahamo umale kebiata hoesegevei.
19 Au di hanavoge dana ataho loui kosea,
‘Kosivena bae aike la hoesegevei la tedaevei.’ ”
20 Hoto ke dodavege uoholige au buka mai dubue ata mole omisito ugumanu. Ige ata bahataeau tobekai nibisi ua. 21 Ige Iesu namigevei abuho loui avoe, “Di hoto dodavege la eviale keu nova velemanu.” 22 Hoto kateale louge abu hotoe dua ke evige uvuiabeu teteanu. Isi vikolahai loui avoe, “Dioseba monike. Au oleve kateai hoto ke manu.” 23 Ige Iesu abuho loui avoe, “Di hilokage la hoto kosealeike dahoe louliho. ‘Au vavahanite hoesegevemale ata. Iale a ebika hoesehavonela.’ Mesoho lana tota daho loui kosea, ‘A Kabenumu oe vaveve ni molete vale ke nahate a vata seleve kove kateale vanela.’ La la uvumo hoto kateale huhulahama. 24 Isito di la namigevege evive. Beloveta ata kena au vata kemo hoto louge atave seleve keau bae hotove evilivebene. 25 Dana kemo hoto mole loui. Subuta mole Ilaidiau usege veniu lohoholiale vagana abuita igaeta isi bata ada mole isi igaeu uoholinu. Katealemoike vata ko bahatamo loviu uoholige vae balugau lohonu. Kateimale vanila Iselala gobuvu moagaeau vata kove ua. 26 Isito kebiaho Dilavau Ilaidia hanavoholinu. Ke hanavoge vata mole Saidoni keve tiale Salebeta oe gobu mole tedahonu. 27 Subuta vani kela Iselala ata moagaeau vavahani mole lebolasi ke malu. Isito beloveta Ilaisau kebia tedaeveholinu. Isito Silia kosive mole Neimeni ke igae tedahoge au momoleanu.” 28 Iesu hoto isute kateale louge ata bahataeau dubue uvue ke evisi avuho itumu balugalu. 29 Isi kemo hovedevei Iesu kabitisi isiviale mai oe iae seikamo mihatui. 30 Isito Iesuu ata bahatae edekaeabemo velemai tinu.
Malaha mole munana toelate
(Maka 1.21-28)
31 Iesuu matama ke halei Galili vatae o mole Kabenumue tiale keve bulamo ata haivenu. 32 Ige abu Iesuu louale ke evisi vikolahalu. Kosealemo hoto keu vuvuneanu. 33 Ige dubu ke uvue tilogoe malaha moleu baita hoai kekoanu. 34 Kekoai loui avoe, “Iesu Nasaleta ata, no halevei tenela. Ana no aiogevelihonike kove lohonu. Di hilokage au Dilava mo tumute.” 35 Ige Iesuu munanae toela ke namihai loui avoe, “Hoto halei malaha ke halei tenela.” Kateige munanae toela keu malaha ke laluvai mai vudiabemo vata hamanu. Isi ata ke halei tige au dua vanu. 36 Ige ata bahataeau vikolahai moleho loui avoe, “E, hoto onoleiko. Malaha kou au vuvunemo munanae toela kebiaho baita louge abu halevai tima.” 37 Iale Iesuu vamale hoto keu vata ke bahata sonumai tinu.
Iesuu ata moaga hoesegevenu.
(Matiu 8.14-17; Maka 1.29-39)
38 Iesu hovelahai dubu halei Saimoni oe tinu. Tiale keu Saimoni meau hobe balugale ke abu loui Iesu namihalu. 39 Ige Iesuu tiale vavavemo lamisi vavahanive ke hotohavoge uoholinu. Ige keate keu solekavesite hovelahai lovi vai ovenu.
40 Gutumo vaniu dobasege ataeau haokuvuiabeau vavahaniamale kebia malevei Iesue loholu. Ige Iesu au ada mai igaegae kebia golomo mamoge abu bahata momolelahalu. 41 Isime munanae toela moaga kebia nunuvege abu kekolahai loui avoe, “Au Dilava mo alike ke.” Kateai lousege Iesu hotoeabe bamunu. Kosealemo abu hilokage Dilavau ke hanavoge keu ata tedaeveve Keliso holinu.
42 Vani mole vau alamosege Iesuu o halei ataeau uvesiteve tinu. Ige ataeau kaovalata bae elehalu. Ke elehai namihai loui avoe, “Ti haleito no o komo unela.” 43 Isito Iesu namigevei loui avoe, “Dilavau di hanavoalemo dana o benahateve tiniege ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivei.” 44 Kateai louime halei tiale Diudia vata ke bahatae dubuiabemo ata haivenu.