27
Abu Iesu mai Bailotie tilu.
(Maka 15.1; Luka 23.1-2; Dioni 18.28-32)
Vavita vavita dubu nalimale kosive bahata isi Diue kosive keau igaetoai Iesu hamaveve humaha kemo abu isivie hoto loulu. Hoto louge uoholige abu Iesu umuvai mai tialeau Loma kosive Bailoti omilu.
Diudasiu hatiale deiada
(Abostolo 1.18-19)
Ige Iesuho haiale Diudasi keu ke elehai hilokage Iesuna hatai. Isi au vaveve toela ke huhuai halei monie luhu teti (30) ke malei tiale dubu nalimale kosive isi oe kosive kebia ovenu. Isi namigevei avoe, “Di atae dua keho haiale kemo auna hatai. Iale keu vaveve toelaike di ke vanu.” Ige abu namihai avoe, “Halege keu a isivilike. Iale no bae a hoto ke evilivebene.” Kateige Diudasiu moni ke malei dubue uvue hatui halei tiale au ebia mavitinu.
Ige dubu nalimale kosive keau moni ke iuhai loui avoe, “Moni kou tahoe moni. Iale moni koseale malei dubue uvue otovege kena nahie menaka egumai.” Isi moni ke hotohoto vaito moni ke malei vata mole ibina valu. Subuta ataeau vata kemo deba malei avuemo sosibani vaevema. Iale vata keike abu ibinave vai isiviale avuemo vata ke ata holioholiale keau haluvige abu malevei avuemo abavuevegei. Abu vaveve kateale vale kemoike novae ataeau vata ke ivihai avoe, “Tahoe Matama.”
9-10 Vaveve kateale keu beloveta mole Dielimaiau louale hoto ke mai selevetinu. Dielimaiau subuta loui avoe, “Iselala ataeau ata ke ibina louale monie luhu teti (30) ke malei vata mole abu kemo deba malei sosibani vaevemale ke ibina valu. Kosiveu kateale loui di namihanu.”
Bailotiu Iesu belahanu.
(Maka 15.2-5; Luka 23.3-5; Dioni 18.33-38)
11 Iesuu Loma kosive ke vudimo laminu. Ige au belahai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu.” 12 Kateai lougeto dubu nalimale kosive isi oe kosive keau kosive ke vudimo kotalahai Iesu vaveve ke louge au hotoeabe ibina louholinu. 13 Ige Bailotiu namihai avoe, “Ana abu a aiohavoi ahoe hoto loumale ke evinu.” 14 Isito Iesuu isiviholinu hotoeabe ibina louliho. Kateige Loma gamani kosiveu ke elehai vikoanu.
Abu Iesu mai hamaho tilu.
(Maka 15.6-15; Luka 23.13-25; Dioni 18.39–19.16)
15 Vagana bahata Basova vani kemo ataeabuna Loma gamani kosive namihage kena dibulae ata mole iomage au tigei. 16 Iale vani kemo malaha mole ivite keu dibulae ua. Iviveike Balabasi. 17 Iale ata moagaeau igaetoai lohoge gamani kosiveu au subuta vale ke nahate vai kebia namigevei avoe, “La isiviale di ata olete iomage au tai. Dana Balabasi iomai. Emena dana la tedaevemale ata Iesu Keliso ke iomai.” 18 Kateai louale keu koseanu. Au hilokage keau mainave mai ilike vaime mai omilu.
19 Bailotiu kotamale keve ugulamoi usege mahinaveu avuho hoto mole hanavoi avoe, “Di nivu vavimo tababu mole vai Iesu elehai vabuanu. Di hilokage keu vavevebe toela vaholinu. Iale ainaho inutolotolote ata kemo vavevebe toela valive.”
20 Kateisege dubu nalimale kosive isi oe kosive keau negolahai ata moaga kebia hanavei avoe, “Bailoti namihage au Iesu hamaito Balabasi halei.” 21 Kateige Bailotiu tota belagevei avoe, “La isiviale di ata abui kobiamo olete iomage au tai.” Ige abu namihai avoe, “Balabasi iomanela.” 22 Ige Bailotiu namigevei avoe, “Isito dana la tedaevemale ata Iesu Keliso kemo onole vai.” Ige abu bahata Bailoti namihai avoe, “Mai idie domo hamanela.” 23 Kateai louge Bailotiu belagevei avoe, “Osialemo. Au onole toela vanu.” Ige abu baita tota loui avoe, “Mai idie domo hamanela.” 24 Isi katelahasege Bailotiu ke elehai hilokage kotalive keu anekianu. Ige au huhuai avoe, “Koeabuna koselahalata mole havei.” Kateaime e hai atae vudimo au ada totoanu. Isiviale keau hilokage Iesuho huhuihuhuibe toelau avuemo uoholinu. Kateaito namigevei avoe, “Inutolotolote ata kou hatige tahoveu bae daemo ulivebene. Isito auna laemo ui.” 25 Ige ata bahata keau hotove ibina vai avoe, “Halege au hatige tahove kena noemo ui no esetamo ui.” 26 Katelahai louge Bailotiu hotoeabe evisi Balabasi iomage au tinu. Isito Iesu mai tuvalie ata ovege abu visuhavoi mai hamaho tilu.
Tuvalie ataeau Iesu hehavolu.
(Maka 15.16-20; Dioni 19.2-3)
27 Kateai melavei gamanie o baluga ke uvue tiale tuvalie ata degomole hohavege abu loholu. 28 Lohoale keau ogove bahata tohoai ogo tahote vatae kosiveau hatumale ke mai avuemo hatulu. 29 Isi kinaveho hote mole bekabekate mai viliai kinave hanubelu. Isi kosive bedoia ke nahate mai adave inuteve mavolu. Isi lobohavoi abu kosiveho vamale ke nahate vai vudivemo kome bokoai vata bisi loui avoe, “Diue kosive baluga, ana duave.” 30 Katelahaito avuemo violahai bedoia ke mai kinavemo hamalu. 31 Katelahai hehavolata tota avuemo ogo tahote ke elokohai ogove seleve mai avuemo holovalu. Isi melavei idie domo hamaliho tilu.
Abu Iesu mai idie domo hamalu.
(Maka 15.21-32; Luka 23.26-43; Dioni 19.17-27)
32 Tialeau humaha tavae Sailini malaha mole ivi Saimoni keluvuta belehovoi namihai avoe, “Ata ko tedahoi avuemo idive ebamonela.” 33 Katelahaito tilialeau matama mole ivi Gologota keve velehovolu. Matama ke ihuu koseanu. Lolokue matama. 34 Iale abu keve velehovoi e mole toela mai uainita ebuehale ke mai omisi isiviale au ke ige vateve tumuu uoholisi. Isito Iesuu ke ige keu tumuige au ke ovonu.
35 Ke ovoge abu mai idie domo hamai ogove malei kasilahai ogove igaegae malelu. 36 Kasilahage uoholige abu uguiavoi ui Iesu nibima. 37 Kemo ulata sebele mole vaki mai avuemo abu ono vademoike hamale ke hisaliai avoe, “Malaha kou Diue atae kosive baluga, Iesu.” Kateaito mai kinave tatamo hamalu. 38 Isi kateai vavoloe ata abui malevei idie domo havelu. Moleu Iesu ada inuteatave. Isege moleu adave agiteatave.
39 Isege ataeau matama kela tai lohoi ke elehai hehavoi tuvikivikilahama. 40 Isi Iesuho loui avoe, “A konike loui kosea, ‘Dana dubu baluga koiai tota vani abuita igaeta kemo houi gabiai.’ Iale a Dilava mo holiniege idie do kemo dobai loho.” 41 Ige dubu nalimale kosive, Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau bahata hoto kateale loui hehavoma. 42 Isi moleho loui avoe, “Keu ata degomole tedaevei hoesegeveito au ebika tedahoholinu. Keu loui avoe, ‘Dau Diue atae kosive baluga.’ Iale auna dobai lohoge no bae no uvu mai avuemo mavoi. 43 Keu au uvu mai Dilavamo mamoi loui avoe, ‘Dau Dilava mo.’ Keta duave. Iale nahi elehage Dilavau isiviai tedahoge auna dobai lohoi.” 44 Ige abu atae toela abuita malei Iesuluvuta hamale kebiata hotoe toela kateale loui namihalu.
Iesuu hatiale deiada
(Maka 15.33-41; Luka 23.44-49; Dioni 19.28-30)
45 Vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili okoloki masege vaniu tota halunu. 46 Vanie ni ke masege Iesuu au hotomo baita kekoai loui avoe, “Ilai, Ilai lama sabakatani.” Ke ihuu koseanu. “Di Dilava, di Dilava osialemoike a di tedahoholisi di halenu.” 47 Ige ata degomoleau lavisi uale keau hoto ke evisi loui avoe, “Keu mesoho beloveta mole Ilaidia keike au hohavonu.” 48 Katelahasege solekavesite ata moleu bibuai tiale e mole toela mai ono mole ogomu ke nahatemo ehosivai idi mai ke bisi isiviale ebagemage Iesuu e ke isi. 49 Ige ata degomoleau avuho loui avoe, “Usege nahi elehai. Mesoho Ilaidiana dobai lohoniege ke tedahoi.” 50 Katelahasege Iesuu tota baita kekoaito hatinu.
51 Hatige Diue dubu balugamo abu ogo mole mai oe uvu tumute ke bamuale keu ehula dikolahai tiale heila velemai abuita holinu. Ige vatau kibikibiage muneau vigota vilahai vakolahalu. 52 Ige alue vuta keau daihovoge Dilava ata moaga subuta haluviale keau hovedevelu. 53 Hovedevei abu vuta ke halevelu. Iniale Iesuu hovelahage keau bae Dielusalemae tilu. Ige ata moagaeau kebia elegevelu.
54 Isito tuvali kosive isi tuvali esemu keau Iesu nibisi ulage hamuhatuge vaveve degomole keau velehovoge abu ke elegevei tetelahai vabulahalu. Isi loui avoe, “Seleveta keu Dilava mo.” 55 Isege keate moaga subuta Galili halevai Iesuluvuta olahai tedahomale keau haeavala lavisi vaveve ke bahata elehama. 56 Keate kebia vigomo Meli Magidaleni isi Diemisime Diosebame neina Meli isime Sebedi mo abui kebia neina keau keve lavisi ui vaveve ke elehama.
Abu Iesu mai guliale
(Maka 15.42-47; Luka 23.50-56; Dioni 19.38-42)
57 Alimatia malaha mole kunaite keu vaveve ke elehalage gutuanu. Malaha ke ivilike Dioseba. Keu Iesu esemu mole. 58 Iale keu tiale Iesu ava mai abavuliho Bailoti belahanu. Ige keu au esemu namigevege abu idie domo Iesu ava iavoi mai Dioseba omilu. 59 Ige Diosebau avave ke mai tiale ogoe doga mai vilianu. 60 Isi mai tiale au ebikaho munemo guli lovoale kemo mamonu. Isi mune baluga evovoai mai lohoi ilive bamuito halei tinu. 61 Isege Meli Magidaleni isi Meli mole keau vutave ke ulidamo uguiavoi ui ke elehama.
Tuvalie ataeau Iesu vuta nibima.
62 Abu kateisege Basova lovi vale vaniu uoholinu. Iniale bulae vavita dubu nalimale kosivea isi Balisia ata keau igaetoai Bailoti oe loholu. 63 Keve lohoale namihai avoe, “Kosive, no hilokage loboe ata keu subuta hatioholisito nita ui loui avoe, ‘Dana hatiniege vanie ni abuita igaeta uoholige dana tota hovelahai.’ 64 Iale a esemu namigevege abu talive novata isi nivuta vutave ke nibie dua vai. Katealemo Iesu esemu keau bae talive avave ke vavololahalivebene. Mesoho keabuna vavololahaliege abuna ata lobogevei loui kosea, ‘Iesuu hovelahanu.’ Abuna katelahai lobolahage loboeabe kena subuta Iesuu loboale ke evihai.” 65 Katelahai namihage Bailotiu au tuvalie ata degomole malei ovei namigevei avoe, “Kobia malevei talive abuhi nenilahai Iesu vuta ke nibie dua vave.” 66 Ige abu tialeau Iesu vuta ke bamui gamanie silu mai mavoi louge tuvalie ata keau kemo nilahai uma.