15
Iesuu Bailoti vudimo laminu.
(Matiu 27.1-14; Luka 23.1-5; Dioni 18.28-38)
Vau alamoge vavita dubu nalimale kosivea, oe kosivea, Diue menaka loui haivemalea isi kanisolo ata degomole keau hamaveve hoto loui umuvai mai Bailotie tilu. Ige Bailotiu belahai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu.” Kateige dubu nalimale kosive keau Iesu vavevemo loboe hoto loui Bailoti namihalu. Ige Bailotiu tota Iesu belahai avoe, “Abu a vavamo hoto moaga loumale ke ana valive hotoeabe ibina ke loui.” Kateai Iesuu hotobe louholiale kemo vikoanu.
Abu Iesu hamaliho loulu.
(Matiu 27.15-26; Luka 23.13-25; Dioni 18.39–19.16)
Vagana bahatamo abu Basova lovi vamale ke vanila Bailotina atae isivi vai dibulamo ata mole iomage au dibula halei tigei. Iale vani kemo malaha mole Balabasi keu dibulae ua. Keu ata degomolehi gamanie kosive kebiahi mole havei esemuiabe mole hamage hatiale kemo dibulae ua. Bailotiu dibulamo ata iovemale kemo Diue ataeau lohoale Bailoti namihai isiviale au au vamale ke nahate vai. Isi kateige Bailotiu belagevei avoe, “La isiviage dana laheho Diue kosive baluga Iesu hanavoi.” 10 Bailotiu hoto ke loui hilokage dubu nalimale kosive keau Iesu maina mai ilike vaime mai omilu. 11 Kateige kosive kebiau ata namigevei avoe, “Louge au laheho Balabasi iomage au tai.” 12 Ige ataeau kateai louge Bailotiu belagevei avoe, “Lana kateige dana la oe nehe ivihai loui kosea, ‘Diue kosive baluga Iesu’ ke osiohavoi.” 13 Ige abu baita loui avoe, “Mai idie domo hamage au hatai.” 14 Ige Bailotiu belagevei avoe, “Osiohoike. Au ono vade toela vanu.” Ige abu baita tota loui avoe, “Mai idie domo hamage au hatai.” 15 Ige Bailotiu isiviabe vai mai vahaehotievei Balabasi hanavoge tinu. Kateaito Iesu mai tuvalie ata ovege abu visuhavoi mai hamaho tilu.
Tuvalie ataeau Iesu hehavolu.
(Matiu 27.27-31; Dioni 19.2-3)
16 Kateai melavei gamanie o baluga ke uvue tiale tuvalie ata degomole hohavege abu loholu. 17 Lohoale keau kosiveau ogo mole tahote hatumale ke mai avuemo holovalu. Isi hote bekabekate mai viliai kinave hanubelu. 18 Isi kateai abu kosiveho loumale ke nahate vai avuho loui avoe, “Diue kosive baluga, ana duave.” 19 Isi bedita kinavemo hamai avuemo violahai abu kome bokoai holuavoi hoesehavoma. 20 Isi hehavoale keu uoholige abu ogo tahote ke avuemo elokohai ogove seleve mai avuemo holovalu. Kateai melavei mai hamaho tilu.
Abu Iesu mai idie domo hamalu.
(Matiu 27.32-44; Luka 23.26-43; Dioni 19.17-27)
21 Tiale keau humaha tavae Sailini malaha mole Saimoni keluvuta belehovolu. Keu Alekisandame Luvasime mama. Iale keu botoe tiale oe lohosege abu avuho loui iovage au Iesu idie do ebamonu. 22 Katelahai Iesu melavei lohoale vata mole ivi Gologota keve velehovolu. Matama ke ihuu koseanu. Lolokue matama. 23 Keve velehovoi e mole toela uainita ebuiehale ke mai omisi isiviale au ke ige vateve tumuu uoholisi. Isito Iesuu ke ioholinu. 24 Ige abu mai idie domo hamai ogove malei kasilahai isiviale olemeau kasi kemo negolahale abuna igaegaeai ogove malei. 25 Vavita vanie niu lohoaleu naini (9) okoloki masege abu mai idie domo hamalu. 26 Mai hamaito abu ono vademoike hamale ke hisaliai avoe, “Kou Diue atae kosive baluga.” 27 Isi kateai vavoloe ata abui malevei idie domo havelu. Moleu Iesu ada inuteatave. Isege moleu adave agiteatave. 28 Vaveve keu Bukae Hoto mole mai selevetinu. Hoto keu loui avoe, “Auna vaveve toelate kebia vigomo hatai.”
29 Isege ata benahateau evigevei timale keau tuvikivikilahai bituhavoi avuho loui avoe, “A konike loui kosea, ‘Dana dubu baluga koianiege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege tota houi gabiai.’ 30 A ke loualemo bato idie do kemo dobai loho.” 31 Ige dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau hehavoi moleho hoto ke nahate loui loui avoe, “Malaha keu ata degomole tedaevege abu dua vai hovedevelu. Isito osiohoike au au ebika hoesehavoi idie do kemo dobai lohoholinu.” 32 Isi moleho loui avoe, “Keu au ebika mai loui avoe, ‘Dau Diue atae kosive baluga Keliso.’ Iale dobai lohoge no bae no uvu mai aemo mavoi.” Ige abu atae toela abuita malei avuluvuta hamale kebiata hotoe toela kateale loui namihalu.
Iesuu hatiale
(Matiu 27.45-56; Luka 23.44-49; Dioni 19.28-30)
33 Iniale vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili (3) okoloki masege vaniu tota halunu. 34 Vanie ni ke masege Iesuu au hotomo baita hoai loui avoe, “Eli, Eli, lama sabakatani.” Ke ihuu koseanu. “Di Dilava, di Dilava, osiohoike a di halenu.” 35 Ige ata degomoleau lavisi uale keau ke evisi loui avoe, “Evive. Mesoho au beloveta mole Ilaidiaike au ke hohavonu.” 36 Ige malaha moleu ke evisi solekai tiale ono mole ogomu ke nahate mai uainimo manemei bedita kavitisi isiviale mai Iesu omige au isi. Isi loui avoe, “Bato usege nahi elehage Ilaidiau lohoi idie domo tedahoge au dobai lohoi.” 37 Kateisege Iesuu baita kekoaito hatinu.
38 Hatige Diue dubu balugamo abu ogo mole mai oe uvu tumute ke bamuale keu ehula dikolahai tiale heila velemai abuita holinu. 39 Iesuu kateai kekoai hatige tuvalie kosive moleu Iesu valamo lamiale keu ke elehai loui avoe, “Seleveta ata kou Dilava moike.” 40-41 Kateisege keate benahateau Iesuluvuta Dielusalemae lohoale keau iekela lavisi ke elehama. Kebia vigomo Meli Magidaleni, Diemisi mole isi hohove Diosasi kebia neina Meli, isi Salome keau lavisi uma. Keate keau subuta Iesuu Galilie loviage tedahoi avuluvuta lovilahama.
Abu Iesu mai gulialu.
(Matiu 27.57-61; Luka 23.50-56; Dioni 19.38-42)
42-43 Iniale bulae ese ke igae gutumo Alimatia malaha mole Dioseba keu vabuoholisito tiale Bailoti namihai isiviale Iesu vava mai guliai. Malaha keu Diue kanisolo ata ivite. Keu Dilavau Iesu hanavoale ke evisi huhuai avoe, “Kona no kosive baluga holige noeabuna vuvunevemo ui.” 44 Isi kateai tiale Bailoti namihage au Iesu hatiale ke evisi vikoanu. Isi au tuvalie kosive mole hohavoi belahai isiviale evige Iesuu subuta hatige. 45 Ige tuvalie kosive keu Iesuu hatiale deiada ke loui namihage Bailotiu louge Diosebau Iesu vava maliho tinu. 46 Tiale ogo voiai Iesu vava mai viliai mai abu munemo guli lovoale kemo abavunu. Isi mune baluga evovoai mai guli ke ili bamunu. 47 Kateisege Meli Magidaleni isi Diosasi neina Meli keau au Iesu vava mai abavuale ke elehama.