12
Bana Madaḡa Zuhiꞌaḡa
(Mareko 2:23-28; Luka 6:1-5)
Eꞌe madaḡano, Iesuꞌa Bana Madaḡano vuidi mebaḡa zamaḡano onamiro. Ebu ani tahiꞌatahiꞌaꞌe viniziroteꞌe uꞌano, vuidi maḡa ririꞌe madu ḡadahe aro. Farisea azaḡaniꞌa eꞌe horonadu Iesu niro, “Ḡianoꞌi! Ḡae tahiꞌatahiꞌaꞌa Bana Madaḡa goroḡa varadeꞌohe.” Iesuꞌa naenaeziro, “Zaꞌe Buka Zaḡoḡa mene meꞌodirohe? Davida zu ani ḡatiniroteꞌe azaḡaꞌe vinize ruzirotene, Davidaꞌa nougiro? Aniꞌe Badiꞌa ne diuḡadu dibuꞌo azaḡaniꞌa daꞌo auꞌeteꞌe dibuꞌo ꞌuvahuḡa odoga aro, ebu ani ḡatiniroteꞌe azaḡa zuni aro. Aꞌe ze anogaꞌe mene idaḡa rae reiroteꞌe ḡauḡa. Ebu Mose goro ḡoeꞌano ꞌahige rae reiro, 'Bana Madaḡano dibuꞌo azaḡaniꞌa kuru neḡano gaueꞌetaꞌaꞌe mene veꞌoḡa.' Za ꞌahi mene meꞌodirohe? Eḡeꞌa ziꞌohe, kuru neḡa ufeta vitineꞌeteꞌe vazeḡa ḡihiꞌaḡaꞌe ꞌahi eꞌe. Badiꞌaꞌa ꞌahige rae reiro, 'E dibuꞌo mene urateꞌohe, rehano zaꞌe vaze vetuḡazoga urateꞌohe.'12:7 Hosea 6:6 Zaeꞌa ḡoere eꞌe huga ederifone, veꞌoḡa oꞌoꞌa azaḡa mazao veꞌoḡa rae mene zifo. Vaze Ubugaꞌe Bana Madaḡa Zuhiꞌaḡa.”
ꞌEvoꞌa Hoega Vazeḡa Fainiro
(Mareko 3:1-6; Luka 6:6-11)
Ebu Iesuꞌa eꞌe habaꞌa modadu Iuda azaḡa nuꞌonuꞌo neḡa diuḡiro. 10 Eꞌea naeḡa ꞌevoꞌa hoega vazeḡa ꞌahoganiꞌa radiunu. Farisea azaḡaꞌe Iesuꞌa vaze eꞌe fainine, kotao ohonihi radu ḡadiniro, “Bana Madaḡano ugi azaḡa faizogaꞌe idaḡahe?” 11 Aniꞌa ziro, “Zae boꞌaḡano iniu mamoe tibuhugaḡeta radu Bana Madaḡano mamoeḡaniꞌa iduo uite ovoine, iduonoꞌo mene mae vaḡiniꞌumahe? 12 Vazeꞌe mamoe ufeta vitizoga zu ḡihiꞌaḡa. Eꞌanoꞌo Bana Madaḡano manoḡa haḡaeꞌetaꞌaꞌe idaḡa.” 13 Ebu aniꞌa ꞌevoꞌa hoega vazeḡa niro, “ꞌEvoꞌo ꞌeinoꞌi.” Aniꞌa ꞌevoꞌa ꞌeinirotene, naeḡa ꞌevoꞌa teige ꞌevoꞌaniꞌa manoriro. 14 Rehano Farisea azaḡaniꞌa nuꞌonuꞌo neḡanonoꞌo buanadu nougenouge Iesu matiteꞌe moneo ḡoꞌaniro.
Badiꞌaꞌa Ohotiroteꞌe Tuḡure Vazeḡa
15 Iesuꞌe Farisea azaḡaniꞌa ani matihi raꞌeteꞌe ederirotene, eꞌe habaꞌa mode vaḡiniro. Rehano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani hegotiro ebu aneꞌa ugi azaḡa niduꞌa faiziro. 16 Ebu ani riḡa ḡoreziro, “Eꞌe iniu rae vaze ago ihozoꞌi.” 17 ꞌOugadu Badiꞌaꞌa peroveta vazeḡa Isaiaonoꞌo reiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudaro,
18 “ꞌAhiꞌe eḡeꞌa ohotiroteꞌe vazeḡa zu eḡe tuḡure vazeḡa.
Aniꞌe eḡe zamarone vazeḡa zu eḡe matuꞌoniꞌeteꞌe vazeḡa.
Eḡeꞌa Vinehe ane rana ohoniꞌuma,
aniꞌa habaꞌahabaꞌano Badiꞌa kota moneo haramiꞌuma.
19 Aniꞌe mene rotetiꞌuma ga mene hounaꞌiꞌuma,
aniꞌa ne hunio mene hounaꞌe ḡoeriꞌuma.
20 Roratiteꞌe veḡa mene mae vaḡineꞌeteꞌe
ga vidatiteꞌe ihureḡa mene hudi vineꞌeteꞌe teige,
aniꞌa zoreḡa azaḡa mene mae vaḡiziꞌuma, onamo ḡau veꞌoḡa niduꞌa mae vaḡinadu zuhiꞌaziꞌuma.
21 Ebu Badiꞌa aḡuꞌa azaḡaniꞌa ani niḡano ḡabone hiditeꞌe madaḡa guhiniꞌuma.”12:18-21 Isaia 42:1-4
Iesu ebu Belezebulo
(Mareko 3:20-30; Luka 11:14-23, 12:10)
22 Ebu vaze nuꞌe vine sauꞌaniꞌa agatoharoteꞌe vazeḡa ꞌahoga Iesu vaḡe tutune ariro. Aniꞌe ubumaḡa kuruḡa zu mumutafa. Ebu Iesuꞌa ani fainadu aniꞌe ḡoeriro zu ehamaro. 23 Ebu vaze niduꞌa zaguzaganadu ꞌahige rae reiro, “ꞌAhiꞌe Davida mariga, Keriso gaogi!”
24 Rehano Farisea azaḡaniꞌa ḡoereze igirotene, ꞌahige rae reiro, “Aniꞌe vine sauꞌa zuhiꞌaḡa, Belezebulo*12:24 Ni ꞌahogaꞌe Satani. inaraḡa hina vine sauꞌasauꞌa hegoze buzeꞌohe.” 25 Rehano Iesuꞌa ze nouge rae zamareꞌeteꞌe ederadu ziro, “Haba tiba zamaḡano zeḡeꞌa rovotadu utitine, eꞌe habaꞌaꞌe aneꞌa bare ruiniꞌuma. Ebu ne boro ꞌahoga ga ne tiba zamaḡano zeḡeꞌa rovotadu utitine, ze mene edau gigaraꞌuma. 26 Sataniꞌa Satani hegone bunine, ani aneꞌa bare rovotadu utitiꞌuma. ꞌOugine, aneꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe habaꞌaꞌe nougenouge edau gigaraꞌuma? 27 Eḡeꞌa Belezebulo inaraḡa hina vine sauꞌa hegoze buzine, zae tahiꞌatahiꞌaꞌe iniu inaraḡa hina vine sauꞌa hegoziꞌuma? Zae tahiꞌatahiꞌaꞌe zeḡeꞌa bare zaꞌe veꞌoḡa rae reꞌuma. 28 Rehano eḡeꞌa vine sauꞌaꞌe Badiꞌa Viga hina hegoze buzeꞌohe. Aꞌe Badiꞌaꞌa amahi zae zuhiꞌazirotaꞌaꞌe ihozeꞌohe. 29 Vaze ꞌahoganiꞌa inara vazeḡa ꞌahoga mene batune tine, nougenouge ani ne diuḡadu ane tohe ḡonotu buau tauḡiꞌuma? Ani ibite inara vazeḡa batune teadu ane ne toheḡa ḡonotaꞌuma.12:29 Hugaꞌe, 'Iesuꞌe Satani ogoru teadu vine sauꞌa hegozeꞌohe.'
30 Iniu eḡe teite mene reine, aniꞌe eḡe agirohiꞌeteꞌe vazeḡa. Ebu iniu Badiꞌa veize eḡe teite vaze mene nuꞌozine, ani Badiꞌa mazaonoꞌo vaze rovozeꞌeteꞌe vazeḡa. 31 Eꞌanoꞌo eḡeꞌa ziꞌohe, vaze haḡai sauꞌa niduꞌa ebu Badiꞌa rae sausauneꞌeteꞌe ḡoeꞌa niduꞌaꞌe Badiꞌaꞌa rae modiꞌuma. Rehano iniuꞌa Vine Zaḡoḡa rae sausaunine, ani haḡai sauꞌaꞌe mene rae modiꞌuma. 32 Iniuꞌa Vaze Ubuga agirohauꞌenaꞌa rae sausaunine, Badiꞌaꞌa ani haḡai sauꞌa rae modiꞌuma, rehano iniuꞌa Vine Zaḡoḡa agirohauꞌenaꞌa rae sausaunine, ane haḡai sauꞌaꞌe izidi ebu zazore madaḡano zuni mene rae modiꞌuma.”
Ire ebu Ire Maḡa
(Luka 6:43-45)
33 “Ire manoḡaꞌe maḡa manoḡa iniꞌuma zu ire sauꞌaꞌe maḡa sauꞌa iniꞌuma. Ireꞌe maḡa horonadu nagi ireḡa rae edereꞌohe. 34 Zaꞌe Zarama mariga! Zaꞌe sauꞌa azaḡa uꞌano, ḡoere manoḡa ꞌahoga mene raꞌohe. Naginiꞌa ane zamao iriꞌave radiuꞌetaꞌaꞌe hebeꞌanonoꞌo buauꞌohe. 35 Vaze manoḡaꞌe ani zamao manoḡa nuꞌonadu manoḡa fureneꞌohe, ebu sauꞌa vazeḡaꞌe ane zamao sauꞌa nuꞌonadu sauꞌa fureneꞌohe. 36 Eḡeꞌa ziꞌohe, Badiꞌa kota madaḡano vaze niduꞌa zeḡeꞌa bare ibite reiroteꞌe huga oꞌoꞌa ḡoeꞌa niduꞌa moneo Badiꞌaꞌa kotaziꞌuma. 37 Zaeꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌa idunaḡano Badiꞌaꞌa zaꞌe duduḡa ga veꞌoḡa rae kotaziꞌuma.”
Iona Haḡai Nu Badeḡa
(Mareko 8:11-12; Luka 11:29-32)
38 Eꞌe madaḡano Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa boꞌaḡano nuꞌa Iesu niro, “Ihore vazeḡa, eme ḡaeꞌa haḡai nu badeḡa haḡaeꞌeteꞌe ḡianihi raꞌohe.” 39 Iesuꞌa naenaeziro, “Sauꞌa zu ubuma ḡezo azaḡaniꞌa haḡai nu badeḡa umideꞌohe. Rehano peroveta vazeḡa Iona mazao fureraroteꞌe haḡai nu badeḡa daꞌo ihoziꞌuma. 40 Ionaꞌe mada uḡidu zu ohere uḡidu ḡozone boro isio radiro. Eꞌe teige, Vaze Ubuganiꞌa zuni mada uḡidu zu ohere uḡidu raha zamaḡano radiꞌuma. 41 Badiꞌa kota madaḡano Nineva azaḡaniꞌa izidi ega azaḡa teite iḡune edanadu izidi ega azaḡaꞌe veꞌoḡa rae roziꞌuma. Mazaḡa ibite madaḡano Nineva azaḡaꞌe Iona haramo abitadu haḡaize sauꞌanonoꞌo ḡihure ḡouriro. Izidi Iona vitinoga vazeḡaꞌe ꞌahi eꞌe, rehano ze ani ḡoere mene abitadu mene ḡihureꞌohe. 42 Badiꞌa kota madaḡano Siba habaꞌa kini roḡaeḡaniꞌa izidi ega azaḡa teite iḡune edanadu izidi ega azaḡaꞌe veꞌoḡa rae roziꞌuma. Mazaḡa ibite madaḡano Siba habaꞌa kini roḡaeḡaniꞌa haba ḡonaga faḡa huneonoꞌo kini Solomona zamarone huhuzaḡa abitoga veize onamiro. U izidi Solomona vitinoga vazeḡaꞌe ꞌahi eꞌe, rehano ze ani ḡoere abitoga mene urateꞌohe.”
Vine Sauꞌaniꞌa Bariro
(Luka 11:24-26)
43 “Vine sauꞌa ꞌahoganiꞌa vaze ꞌahoga mazaonoꞌo buauꞌetene, ahiꞌa ohonoga radu vu oꞌoꞌa habaꞌa vaḡe ragaveꞌohe. Rehano mene horonadu, 44 ꞌahige raꞌohe, 'E eḡeꞌa vaḡinateꞌe vazeḡa vaḡe bare onamihi.' Ebu ani baradu vaze eꞌe horoneꞌetene, aniꞌe neḡa bohaꞌa, deheḡa hune zu idaidane touga heuḡa. 45 Ebu vine sauꞌa eꞌeꞌa onamadu vine sauꞌa niduꞌa fuꞌo aheu fare, ufeta hune sauꞌa zamaze areꞌohe ebu ze vaze eꞌe zamao diuḡe radiuꞌohe. ꞌOugadu vaze eꞌeꞌa ibiꞌa vitine ufeta sautuꞌohe. Eꞌeguḡaꞌe izidi ega sauꞌa mazao fureraꞌuma.”
Iesu Viꞌa zu Negoḡa
(Mareko 3:31-35; Luka 8:19-21)
46 Iesuꞌa ꞌize vaze ḡuḡuvaḡa ḡoreziroteꞌe zamaḡano viꞌa zu negoḡa duḡuruꞌa feuradu ani teite ḡoeroga veize enona edaro. 47 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa Iesu niro, “Viꞌu zu negoḡo duḡuruꞌa ḡae teite ḡoerihi radu enona edau radiuꞌohe.”12:47 Fare mirihiroteꞌe nuꞌe vesi 47 oꞌoꞌa. 48 Aniꞌa naenaeniro, “Iniuꞌe eḡe nanu? Iniuꞌe eḡe nego duḡuru?” 49 Ebu aniꞌa ane tahiꞌatahiꞌa surizeꞌenaꞌa, ꞌahige rae reiro, “Eḡe nanu zu eḡe nego duḡuruꞌe ꞌahi eꞌe. 50 Iniuꞌa eḡe Mama adureo ura haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eḡe nego, eze ebu nanu.”

12:7 12:7 Hosea 6:6

12:21 12:18-21 Isaia 42:1-4

*12:24 12:24 Ni ꞌahogaꞌe Satani.

12:29 12:29 Hugaꞌe, 'Iesuꞌe Satani ogoru teadu vine sauꞌa hegozeꞌohe.'

12:47 12:47 Fare mirihiroteꞌe nuꞌe vesi 47 oꞌoꞌa.