1 Tie, mida ang Morowa la man ut ka na irap buo, are ratmat ga temamalienbuong maset. Memani, babun pasanbuong ga tale puobuong meba buobung na uriro pianam ang o aganuliap. 2 Iro urie bais ula muru, mepto gat gar onim Israel tinan are titot la mipto ra. Meptot ma kigip ma pa tale naganmeng iro na dalap ma ga omeuluan. Are ratmat ga meptot agarit ga tale maset maagailie uriro bais. 3 Tie, bubuo teip ga magaulap la naganbuong iro ties ang Morowa, eba buobung na uriro pianam o aganuliap ang. Memani, tiralo kan na tara la makosarong Morowa mirie ra pagap ganam, na irie tara orangaong gat uriro pianam ang o aganuliap. Pa ira ma teip ga magaulap la mime oguek ties ang, tiesong Morowa na Babam ula puaru gare ro,

4 Uriro pianam o aganuliap, na non nap o Babam ula puaru, imaning non ties me la lama gamura la tiesieng gare ro,

5 Anagiming Morowa la uarama mani maime inamaniap la mime oguek ties ang. Tiesong gare ro, “Tala kan mumaio na pianam tung o aganuliap. Karuk. Memani, mime oguek ties tung.”

6 Tie, leba are ba rie, ame ka non teip ga magaulap ka la eba mela maiobung na uriro aganuliap ang Morowa. Pa abit iriro gar onim Israel la mepto bais ula muru pa oguekmeng it ga tala kan puomeng meba mela maiobung na uriro aganuliap ang Morowa. 7 Are ratmat ga malonim a tara ang iriro gar ga papot ma karaip la aipmeng ara, businguala a Morowa la aiteong ara non tara me teip ga magaulap meba mela maiobung na uriro aganuliap ang. Morowa la iva iriro tara “titot” na uriro Sam la omirong Devit la tiesieng gare ro,

8 Tie, me uriro pianam o aganuliap, tale tiestung me pianam Kenan la malagiong Iosua inamaniap onim Israel ga maiobu una. Karuk. Memani, la ualo Iosua urio aganuliap un Israel, tie tubiat tala kan ualo Morowa noba gat mida o aganuliap aun Devit. Karuk. 9 Are ratmat ga migat ara non la o aganuliap maiong teip ga magaulap am Morowa la utma ka, kaina gare Morowa la agaulie o lama gamura la. 10 Are gat to, teip ga magaulap la maiobu na aganuliap ang Morowa, la itmaiamur ubi maiong ga agamelier are Morowa la ituamu ra ubi ang ga agaulie. 11 Are ratmat ga bumamaranim ba meba bula buobung na uriro pianam o aganuliap. Babun abuluan iriro tavuk o uguek o ties ang Morowa ga eba bulaming na iou, are tinan la mime oguek Israelip ties ang ga melum na iou.

12 Memani, ties ang Morowa la tale are ties agarit maiong inamaniap. Karuk. Urie la ame ninimiap ga okosarieng ubi maranit. Eva, mitara ororu ga okurupin apos la ame narain napupien o la ororin. Ila betieng tapma na nap dalap ga muranama la neratliong, gare la neratlieng apos ga ila betieng na nap ga kanamanima ma mualap la nemela. Me iriro tavuk, busingiala ma dalap buo ga agarip buam la mumurum maset o karuk. 13 Ga karuk kan a paga ba Morowa la akosarong, irie la tale puoong meba kogoaring na irap a. Karuk kan migat. Are ratmat ga tale puobuong meba bureim tavukup buam na irap a Morowa. Karuk. Eva, Morowat la eba mavuoang mirier tavukup na ties ga abulava ma mirier tavukup ganam la uakap la bume makosar.

14 Tie, met iriro muana, bumaning miridai ila uke ila kani la unama, la uobu tapma na panbinim. Irie Iesu, Poi ang Morowa. Are ratmat ga dusbuong maranit iro nagan la bume bais o. 15 Memani, bubuo kan la tale bumaning kukunim meba buiniang kirinim. Pa miridai buang ila uke irie migana la puoong maset meba buboaving. Memani, mirier uvuvuop la mime bet ira buo, miriro ganam la betmeng ara ira a, pa tale kan okosarong kirinim ba. Karuk kan migat! 16 Are ratmat ga buat burau aime Morowa pa bula kagarat ai luaga ang o ubonuvarap. Memani, irie la ume bubouvara ga eba buagaalie maset na tara la bumaning giginanim.