1 Urie, na iriro tara lop o usingnualap la betmeng ai Iesu ga megama, “Aga la amaning bonim ula kakanu migat na inamon onim na panbinim?” 2 Amarikmeng ara, tie amarikong non kulot, ga muo ga irilia kabirana ma. 3 Ga maulo, “Mirulor migat. Leba tale maigormila dalap mi ga betming gare tatak kulot, tale kan puoming meba mila miobung na inamon onim na panbinim. 4 Eva, migana la tekapirong kan ga upto ties ga auluan tavuk gare iriro tatak kulot, iriro migana eba amaning bonim ula kakanu maset na inamon onim na panbinim. 5 Pa leba noba migana la agatong me rulam ga aagaulie kulot ba gare tiro, tie iriro tavuk are la toagaulie.

6 “Tie, leba noba migana la akosarang noba ma mirio tatak lop la naganmeng ira ruo ga ulum na kirinim, tie inamaniap le avismeng tadas ba ila kakani na kakong a irio migana ga agomeng todang na pirom. 7 Kadik maset me inamaniap la man makosarmeng inamaniap meba melaming na kirinim. Migat, mirio tavukup mila kiram leba betmeng. Pa kadik maset me migana la makosarong ga betmeng. 8 Miptang! Leba kilan o kiban nuo la nourana ga okosarnung kirinim, tie agoratnang ga agonang. Temaieng it le maning narit kilan o kiban meba onala ninimiap la iot atatan makin. Babun maningan narain kilalapien o narain kibapien ga eba nogoang Morowa na kit ula tale ime pu. 9 Ga are gat to, irama nuo leba noaranang ga okosarnang kirinim, tie aluoknang ga agonang ga ala. Temaieng it le maning narit irama meba onala ninimiap ula iot maset atatan makin. Babun maningan narain irapien la liot na bugam nuo ga eba nogoang Morowa ga nala na kit o iou. 10 Temamalienming maset. Babun agatming mirie tatak lop la lop agarit. Karuk. Mirulo, na panbinim angelop maiam la busit mime mumaio dus na irap a mamo ruang na panbinim, ga eba amelava a man tavuk ila kire la akosarming ira ma.[ 11 Memani, turuo Migana migat ang Morowa, muruo meba ina malagirang teip ga magaulap mila sivutmeng.]

12 “Tie, agatming gare mani? Non migana la amanim 100 ma sipsipup. Pa leba sivutang noba tapmat, eba mani le akosarang, a? Eva, eba maolaing 99 ma sipsipup le man parakmeng tie bo pugama, ga eba ala man aisinang iriro non sipsip la sivutong. 13 Mirulo migat, leba aoping ga alagiang iriro sipsip, tie eba tevurusang kan maset. Ume teuba me 99 ma sipsipup la tale sivutmeng. Pa tara la ina alagiong iriro non sipsip la sivutong, tenubap ang la mitara kakanu. 14 Aret tie, mamo ming la unama na panbinim la tale naong me noba tatak kulot la naganong ira ruo meba sivutang.”

15 Urie, inagat tiesong Iesu, “Leba papa ba nuang la okosarong kirinim ira nuo, tie, nala agimanang. Pa na tara la mamet la monama, ovuvutnaling ties ga irie. Leba aptang ties nung, tie eba ina uakap ba ira me. 16 Pa leba tale iga aptang ties nung, tie inabun alaginang noba o narain ba teipien ga lila ga nunuo. Are ratmat meba narain ba o naien ba ma teip le meptang ties ang iriro migana meba ameira man paga la akosarong. 17 Pa leba piringesngesang ga oguekang ties ming ganam, tie mamilava teip ga magaulap o lotu. Pa leba tale aptam, tie miaerang iriro migana ga mialam ibup mi ira a. Memani, betong ara gare non migana la tale ait Morowa ga okosarong ara kirinim. 18 Mirulo migat, mirier pagap la mavisming na kimanam, eba gat mavisang Morowa na panbinim. Pa mirier pagap la mavikming na kimanam, eba gat mavikang Morowa na panbinim. 19 Inagat mirulo, leba narain ba teipien na kimanam leba namurit dalap lie me paga ba ga marikliong meba liarang iriro paga, tie mamo ruang la unama na panbinim la eba alang liun. 20 Memani, na tara la nebolameng narain ba o naien ba ma teip o magaulap na bonim tuo, tie turuo kan la tunama kabirana ma.”

21 Urie, na iriro tara muo Petro ai Iesu ga amarikong, “Ila Kakani, namuk ma tarap eba tavaiang kirinim ang non papa ruang la okosarong kirinim ira ruo? Atabo gamura ma tarap la puomeng?” 22 Pa aulo Iesu, “Tale kan norulo le navaiang kirinim ang puoieng it na gamura ma tarap. Tugama, navaiang puoieng ira ma 70 ma tarap ma 7 ma tarap. 23 Miptang, tavuk ang Morowa na inamon la are non orong la namo avuvutaling sinauan ang irie ga teip am o ubi. 24 Puaro ubi meba avuvutaling iriro sinauan. Pa teip o ubi am orong la maiala non migana ga muo ai, la amaning sinauan puoong gare 200 milion kina. 25 Pa tale kan amanim kakepup meba apulam mirio. Are ratmat ga tiesong orong meba asagameng irio migana ga kuala ang ga lop am ga mirier pagap am ganam, ga eba miaram miriro kakepup ga mepulang iriro sinauan. 26 Iriro migana la upto ties ang orong, tie makofong dadebip a ga ulum kagarat ai kiban a ga aulo orong gare ro, ‘Tobonaving ga touanala ka, meba tapulam mirier sinavanip ganam la tuaram noun.’ 27 Pa orong ang iriro migana o ubi la abouvara. Ga aduratong ga uavaia sinauan ang ila kakani ga uaira meba ala.

28 “Urie, iriro migana la ula lavie, ga agimaong non migan ang o ubi. Iriro migana la amaning sinauan aun la puoong gare 500 ma kinap. Pa uaria kakong a ga namo onoun ifif a ga ugama, ‘Napulang iriro sinauan la nuara toun.’ 29 Iriro migan ang la upto uriro ties ga makofong dadebip a ga ugama, ‘Tobonaving ga touanala meba tapulang sinauan la tuara noun.’ 30 Pa kikisong maset. Are ratmat ga ula uabua migan ang na luguan o arubu puoieng la ina upula sinauan ang. 31 Urie, non migap am iriro migana la agimameng iriro tavuk la akosarong ga bukbukmeng aime. Are ratmat ga mela amelo orong a iriro. 32 Iriro orong la upto uriro ties, ga amarikong iriro migana ga inagat muo agimaong. Ga aulo gare ro, ‘Nunuo migana o ubi ila kire maset! Lake ka nuliba me ira ruo, ga mapugutuara ga tuavaiam mirier sinauanip nuam. 33 Eva, noboruvara ra. Pa memani ga tale abonuvara papa nuang, a?’ 34 Iriro orong la mitara papamnam dalap a maset me iriro migana. Are ratmat ga uabua na kilalap ma teip mila uale na luguan o arubu puoieng la ina upulam sinauanip am.

35 “Aret tie, leba tale miavaiang kirinim maiong papap ga loup la okosarmeng ira mi, Mamo ruang la unama na panbinim leba okosarang gare rie ira mi.”