16
Iesu bal hah-ñetiv
Matiu 28:1-10; Ruka 24:1-12; Zon 20:1-10
1-2 Met Zudaholoz gogot nat heh-aliz pos bon tahan Sande aliz pos maok al teevaiam Maria Magdala zeitakanañapur Maria Zemisiz nonopur Salome, añ pori botevor uer ulagï tinavonañañ zum tahapuh Iesuz herisik ur memelapanez bavizahaekaz hat basah. Met soohapuh parumam nae nap epat mañovai sooh, “Met dari sat berevakan tairapuhö hel ahos puiorö merizahan hezaek bahavoe tapanen lokak?” Met pot haovai sohot honat etehan napuhö hel pos bahavoe tat havetehan oraeh. Tahan paru kohat hel puioroh lokat etehan aban dim aerap meet hehap parum mar giñ positï toutat hehan paru etet rak tah. Tahan pi parun epat mañah, “Met ari tovai rak tat ñaihet totunei, oñ ne hodad, ari Iesu Nasaret zeitakanañap zirah ur ñomahan bavizahaekan etepekez ari ok emeg. Povoz ari pi bizahan hehaekan ev etei, met pi epekam naoraez, oñ bal hat hasah. Met ari sat Pitar pim mañairooh-aban modarin epat mañei, ‘Met Iesu batam arin añoohat tat pi Galili zeisik garos sapanen ari sat piin poek etepek,’ pot sat mañei.” Pot mañahan añ pori paru ñaihet tat dei dei tahapuh berevat hel pui poorö betet barezat soohapuh mod narin parum tat emah-pov namañ, oñ ñaihet tat am sah.
Maria Iesun eteh
Matiu 28:9-10; Zon 20:11-18
Met Sande aliz pos al tezahan Iesu ñomahaekanañ bal hat sahapuh Maria Magdala zeitakanañap batam pituhol 7 menat hehan Iesu ruahan sah-popuz nakoe Iesu ou ravah. 10 Tahan Maria piin etehapuh sat aban Iesunañ soohari parum loporizaro horï ravat iñ hahot hehaek sahapuh pot bar mañah, 11 “Met ari hatevetei, darim Amip maot birirï ravat hezan ne petev et hareohö.” Pot mañahan paru hatevetet barotap navat heh.
Mañairañariv nonoroh Iesun eteh
Ruka 24:13-35
12 Met aliz tapusik mañairooh-aban nañariv zeit betet nonoroh soohan Iesu pim heris pat ravat emoohan aban poñariv sat bavizah. 13 Tahapuh parup maot borourat sat mañairooh-aban modarin mañahan paru ñetï pov hatevetet, “Rotap ok hamah,” pot paru nak, oñ am heh.
Iesu maot parum ñaravatak emah-ñetiv
Matiu 28:16-20; Ruka 24:36-49; Zon 20:19-23; Aposor 1:6-8
14 Met mod narah pim mañairooh-abanari 11 toutat gipiz noohan Iesu maot parum nakoe emah. Tahapuh paru pimaz homeo tin badae navat heh, ma pi mamogavokaro emahan añarab nari piin etet parun emat mañahan, Rotap pi bal hakah, pot nak heh, povokaroz pi parun ñetï kezao mañah. 15 Tahapuh pi parun epat mañah, “Met ari zeisikaroh sat añarab maporin nem ñetï tinao mañohozei. 16 Met tairap ñetï pov hatevetet nemaz homeo badae batapanen ivov memepekezap Godihö maot pimop bavatapan, oñ tairap nemaz homeo badae navatotuzap pi pohao betepanen horiek sapan. 17 Met pot tepeken God añarab nemaz homeo badae batat hepanezari pim kezao manapanen pim gog tin ahov tovai sohopanepuh nem abatavonañ pitü horiri ruohopanen sohopan, ma parum ñe hodad nat patañiam hahopan. 18 Ma hamal lam horivonañari het añarab menamahan ñomamah-porin et naream parum marañinañ bapanen menapanen nañomotü, ma iv horï añarab nat ñomamah-pov rekot paru napanepuh nañomotü. Met añarab lamao tat hepanezarih parum marañ bizohopanen maot tin ravohopan,” pot mañah.
God Iesu bat abarah helah
Ruka 24:50-53; Aposor 1:9-11
19 Met darim Amip Iesu ñetï epov parun mañat bon tahan God pi abarah bat helahapuh pim mar giñasiz nakoe tek tinatak meñehan toutat hez. 20 Met pim mañairooh-abanari zeisikaroh sat pim ñetiñ mañovai sooh. Ma pi paru meñizat hehan red navor nao kezavonañ tooh, povoz añarab agol atat etet hehapuh ñetï mañoohan hateveteoh-poñ barotap batooh.
(Iesuz ñetiv aban Makiz menahat nen ev.)