7
Stiwenji buŋo mobeine bokirieru miko manebuŋ.
Stiwen buŋo koroineo ruabi dimako soriŋ siŋaŋ qoruineji iŋi weu teya, “Buŋo oi foriine me ikoine?”
Stiwenji Abrahamde binaŋ miya.
Weu teme mobeine iŋi bokirieya, “Ŋipune, mama kakagbopune, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Noŋunde ŋaso Abrahamji Mesopotemia moreŋgo goko kuririquraŋ Rauine Anutu iŋoji fuke teme Mesopotemia bokeru Haran kaeo raru goya.* Jen 12.1 Anutuji iŋi ojiya,
‘Go gakere kae moreŋgo eru tifepugo boke yaberu moreŋ mo gadubemiŋ, oo raru goigoŋ.’
Oŋu ojime maneru Kaldia moreŋ bokeru Haran kaeo raru goya. Oo gokame mamaineji komeme Anutuji soreko ŋoŋo damaŋ yoo yo gogobi, moreŋ yoo wareru fuŋgaru ŋeku goya.* Jen 11.31; 12.4 Moreŋ yoo ŋeku goko Anutuji moreŋ mobeine kokiine mo kufu seseinere so oi so biŋe qa teya. Moreŋ yo ore rauine so yobu fukeyayoŋ, Abrahamde osigida so fukeme Anutuji damaŋ oo akoŋ iŋore buŋo ronekoŋ iŋi mikipeya,
‘Nonji moreŋ yo oi go eru gore ŋadio osigidapugo fukenimiŋ, yoŋore yarebe ore rauine fukenimiŋ.’* Jen 12.7; 13.15; 15.18; 17.8
Oŋu miku jikigaru buŋo iŋi miya,
‘Gore osigidapuji moreŋ mogo raru kotuine fukeru gonimiŋ. Kotuine fukeru gobi moreŋ ore rauine yoŋoji kipe yabebi rauyaŋunde kiŋaŋ omaine qaku gonimiŋ. Oŋu gobi eru ode yabebi gio yobiŋineke yobiŋineke mo babi furiine so ŋarebi gosa 400 ore so koŋkoŋ paio gonimiŋ.* Jen 15.13-14; Eks 3.12
Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji jiki moreŋ ŋiŋigo kiŋaŋyaŋuŋ qaku gonimiŋ, oi buŋoo ruaru mitari ŋarebemiŋ.’
Anutuji jikigaru iŋi miya,
‘Oŋu fukeko osigidapugoji moreŋ oi bokeru moreŋ yoo kirieru wareru ohowe baku miteŋ nuru gonimiŋ.’ Oŋu.
Aisak, Jeikob eru Josef yoŋore binaŋ miya.
“Anutuji Abraham oŋu ojiru moge iŋi enimiŋ ore miko maneya, ‘Ŋoŋo noke jojofo enimiŋ ore nonde soi moge keku ŋi sakiyaŋuŋ ketigaru goinebi.’ Ore so Abrahamji madeine Aisak fukeko una 8 tariko oo Anuture moge baku sakiine ketigaya. Aisakji madeine Jeikob bofukeru moge oi ketigako eru Jeikobji madepuine bofuke yaberu ore so keti yabeya. Jeikob madepuine 12 yoŋoji Israel niŋore apa ŋasopu fukebuŋ.* Jen 17.10-14; 21.2-4; 25.26; 29.31–35.18
“Apa ŋasopunoŋunji gboyaŋuŋ Josef oi ŋadi gaku furiine banimiŋ ore ruabi goineji furiine baku roru Ijipt moreŋgo raru ruabi goya. Oo goyayoŋ, Anutuji iŋoke goya.* Jen 37.11, 28; 39.2, 21 10 Iŋoke goko koŋkoŋ fuŋne fuŋne paio ropeko maneya, sosowo oone bomukuya. Bomukuru yauŋmoririine oteme maŋgboroŋine fiine fukeya. Oi fukeme Ijipt kantrire farao kiŋ iŋore jiŋoo ropeko ŋoneme sagako ŋi koito igodoŋgako Ijipt kantri eru farao koitore morumboŋ pi yaine siŋaŋ yaberu goya.* Jen 41.39-41 11 Siŋaŋ yabeko roro damaŋine wareru fukeko Ijipt sosowo eru Keinan moreŋ oi sagaya. Ore eru ŋiŋigo yoŋoji manebu yasogo maneru bakaqakamaŋ gobuŋ. Oŋu goku noŋunde ŋasopuji uqo munjaŋ bofukenimiŋ ore basiqasi ebuŋ.* Jen 42.1-2
12 “Oŋu basiqasi ebuŋ ‘Ijipt moreŋgo kurumbu koruŋ pega,’ oŋu mibi Jeikobji maneya. Oŋu maneru madepuine, noŋunde ŋasopu oi ate fuŋfuŋgaine sore yabeya oo rabuŋ. 13 Oŋu raru goku kirieru mamayaŋundeo warebuŋ. Jiki ateine mo moke rabi Josefji fuŋneine barariŋga yareko manebuŋ. Manebi farao kiŋ koitoji oŋuakoŋ tifeine ŋone yaberu fuŋneyaŋuŋ mane mukuya.* Jen 45.1, 16 14 Mane mukuru Josefji buŋo ruaru mamaine Jeikob eru tifepuine sosowo oi kepore yabeko iŋoreo rabuŋ. Ŋiŋigo rabuŋ, yoŋore jare oi 75 fukeya.* Jen 45.9-10, 17-18; 46.27
15 “Jeikob oŋu ogabi Ijipt moreŋgo raya. Raru goku oo komeya. Ŋasopunoŋunji oŋuakoŋ kome forebuŋ.* Jen 46.1-7; 49.33 16 Kome forebi qoŋgbuŋyaŋuŋ roru koboru Keinan moreŋgo kirieru Sekem kaeo wareru yaŋga yabebuŋ. Ronekoŋ Abrahamji Sekem (Sikem) goku moreŋ mo ŋi tinaine Hamor iŋore osigidapu yoŋoreone monenji furiine baya, ore jiŋoruŋineji ko kouŋ gufuru oo rua yabebuŋ.” Oŋu.* Jen 23.3-16; 33.19; 50.7-13; Jos 24.32
Mosesji Ijipt moreŋgo fukeru go wapeya.
17 Stiwenji jikigaru iŋi miya, “Anutuji ronekoŋ jojofo buŋo Abraham oteya, oi foriineke fukeinde damaŋ bombeŋgaya. Bombeŋgaya, ore so Israel yoŋoji Ijipt moreŋgo fukeru saueru gobi kubuyaŋunji sogueru ropeya.* Eks 1.7-8 18 Sogueru ropeko farao kiŋ moji pakereru fuŋgaru Ijipt siŋaŋ yabeya. Farao kiŋ gariine iŋoji Josefre fuŋne so maneru goya. 19 Iŋore fuŋne so maneru noŋunde kufufuŋ oi sinefuru paio eadu eru ŋasopunoŋuŋ eyareru bawaki yabeko gobuŋ. Oŋu gobi kiŋ koitoji Israel yoŋore mimiti sanaŋine iŋi ruaya, ‘Ŋoŋo koko madepuŋaŋuŋ memenda oi ro yaberu sakiineo raru obuo bokebi rakaru komenimiŋ.’* Eks 1.10-11, 22
20 “Mimiti oŋu ruame damaŋ oo akoŋ made mo tinaine Moses fukeya. Anutuji oi ŋoneru maneko sagaya. Moses fukeko maŋgo mamaineji oi kaiŋ yokaomo oŋu piyakuŋgo siŋaŋ gaku gobu.* Eks 2.2 21 Kaiŋ yokaomo oi tariko maŋgoineji roru sakiineo raru jambeo obu paiineo ruaru bosoŋgame. Bosoŋgaru rako farao kiŋ koitore oduji bofukeru roko madeine fukeko siŋaŋ garu goya.* Eks 2.3-10 22 Oŋu goko Ijipt yoŋore mamane eru eebobo sosowo oi qaji tebuŋ ore so Ijipt yoŋore maŋgboroŋ ŋi soguine fukeya. Iŋoji buŋoine eru eeboboine oi usuŋ suŋsuŋ paiineo miku eru goya.
23 “Moses gosaine 40 tariko oo Israel kakagbopuine yoŋore prowinsgo raru ŋone yabeiŋgo manesuku buŋoine kiperu raya.* Eks 2.11-15 24 Raru Ijipt ŋiji Israel ŋi mo iŋoke omaine yobu kekepari eru poreru ro furu eteru qame ŋoneya. Ŋoneru raru Israel ŋi oi bapi garu ŋadiineo raru geoine bokirieru Ijipt ŋi oi qaku qame komeya. 25 Qako komeme Anutuji Mosesre roegaru Israel ŋiŋigo farao koitore meone bomuku yabeiŋgo ore usuŋ oteko wareya. Yoŋoji Moses ŋoneru fuŋneine oi soine mane taniŋgagobi, oŋu manesuyayoŋ, yoŋoji oi so mane taniŋgaru omaine mutu gobuŋ.
26 “Kae fureko moke yoŋoreo rako Israel ŋi yoyokaji qoqo ebire ŋone yapeya. Ŋone yaperu esoigaru botuyakuŋgo womo fukeiŋ ore maneru iŋi yasiya, ‘Ŋi yoyoka, ŋoko kakagbo. Ŋokoŋake moakonji wamore oŋu sisibiri egobire?’ 27 Oŋu yasiyayoŋ, ŋiji ogoine bosembea teya, iŋoji Moses joineke qopieru iŋi ojiya, ‘Go niŋore siŋaŋyayabe eru mimitari ŋi fukege me? Moji igodoŋ gume dimage? 28 Go yane Ijipt ŋi qande komee, oŋuakoŋ noŋ nuiŋgo mige me?’
29 Oŋu weu teme buŋo ore eru Ijipt kantri bokeru sumuŋgaru Midian moreŋgo raru kotu goya. Oo goku ŋonuŋ roru madeyokaine yoyoka bofuke yapeko gobuŋ.” Oŋu.* Eks 18.3-4
Mosesji moreŋ buroineo gosa 40 goya.
30 Stiwenji buŋo jikigaru iŋi miya, “Oŋu gobi gosa 40 tariko oo Mosesji moreŋ buroineo roregaru tuku tinaine Sainai ore fuŋineo gome Sombuŋ mimerereŋ moji fukeya. Oi yo sokokoŋ botuineo misi boruŋ fukeru so ja foreya, oo fuke teya. 31 Oŋu fuke teme kamasi ore eru waragaru fuŋine ŋoneru mane mukuiŋ ore bembeŋgo rako Anutureone buŋo mo iŋi fukeko maneya, 32 ‘Nonji gore apa ŋasopu yoŋore Anutu fukego. Nonji Abraham, Aisak, Jeikob yoŋore Ofoŋ go waperu gogo.’ Buŋo oŋu fukeko maneru maŋine fuŋgaru gburugburu qako oŋube piru ŋoneiŋgo kokoi maneya.
33 “Kokoi maneyayoŋ, Ofonji iŋi ojiya, ‘Moreŋ oderu dimage, oi moreŋ mokiine. Ore eru go kufu komoŋgo qomukuigoŋ. 34 Nonde ŋiŋigo kubupu Ijipt gogobi, oi eru ode yabebi pipiguguriŋ paio jogbasasanaŋ eru gogobi. Nonji oi ŋone mukuru gogo. Yoŋoji nakafe yabeko kuyoku kariegobi, nonji oi mane forego. Nonji yoŋore meone bomuku yabeiŋgo ore wakigo. Ore eru go muŋambe yo pakereru kadi sore gube Ijipt raigoŋ!’ Oŋu ojiya.”* Eks 3.1-10
Mosesji Israel oga yabeme gosa 40 kadio gobuŋ.
35 Stiwenji buŋo jikigaru iŋi miya, “Yoŋoji Moses mugaru kikiraŋga teru iŋi ojibuŋ, ‘Go siŋaŋyayabe eru mimitari ŋi fukege me? Moji igodoŋga guko oŋu dimage?’ Oŋu mugaru ojibuŋyoŋ, Anutuji Moses oi soreme yoŋore ŋi koitoyaŋuŋ fukeya. Sombuŋ mimererenji yo sokokoŋgo boruŋ jako oo fuke teya, iŋoji Anuture biŋe buŋo oi baku wareru maŋine bapakareko bobomuku ŋiyaŋuŋ fukeya.* Eks 2.14 36 Israel bobomuku ŋiyaŋuŋ fukeru ŋiŋigopuine oi soi mosi qoqowirie fuŋne fuŋne baku Ijipt kantrione bomuku yabeme bokeru Koe Boboroŋ oo warebuŋ. Yukube warebi oo eru moreŋ buroineo oŋuakoŋ jikigaru soi mosi qoqowirie furuine furuine oi gosa 40:re maŋgo baku yaduko ŋoneru gobuŋ.* Eks 7.5; 14.21; Jare 14.33 37 Mosesji ŋi koitoyaŋuŋ goku Israel kufufuŋ oi iŋi yajiya, ‘Anutuji Juda kubu ŋoŋore botugone kajeqouŋ ŋi mo roosoeru igodoŋgame noŋ oŋuine fukeiŋ.’* Dut 18.15, 18
38 “Israel yoŋoji moreŋ buroineo wareru gobi ŋi koitoyaŋuŋ fukeru noŋunde apa ŋasopu yoŋoke goku kufufuŋyaŋuŋ siŋaŋ yabeya. Siŋaŋ yaberu tuku tinaine Sainai oo ropeme Sombuŋ mimerereŋ moji buŋo ojime maneru iŋoke goya. Oŋu goku Anutuji gogo sanaŋinere buŋoine jijiki ojime maneru goya, iŋoji buŋo oi ore so miko niŋore Biŋe fukeya.* Eks 19.1–20.17; Dut 5.1-33
39 “Iŋoji ŋi koitoyaŋuŋ goyayoŋ, noŋunde apa ŋasopu yoŋoji buŋoine reŋga teiŋgo ore taki yabeme ŋadi gabuŋ. Ŋadi gaku kepieru maŋyaŋuŋ kerisieme Ijipt moreŋgo moke kirienimiŋ ore aŋi manebuŋ. 40 Oŋu maneru Moses kakaine Aron oi iŋi ojibuŋ, ‘Mosesji ŋi Koitonoŋuŋ fukeru Ijipt kantrione bomuku nobeko warebeŋ, iŋoji tukuo roperu kamasi uruŋu fukega, niŋo oi so manegobeneŋ. Oi so manegobeneŋ ore goji soine nemu gboŋ bande oiji minebobonoŋuŋ fukebi kufuyaŋuŋgo jikigaru rakimiŋ.’* Eks 32.1
41 “Oŋu ojiru oo akoŋ goul roru oo nemu mo bulmakao madeinere kamasi babuŋ. Oi baku boji roru wareru eteme jebe rigaru ya meyaŋunji babuŋ, ore jeri eru miteŋ gabuŋ.* Eks 32.2-6 42 Oŋu ebuŋyoŋ, Anutuji oi ŋoneru takigame ŋadi yabeko Qonikinde bobuŋ Rau ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabenimiŋ ore boke yabeya. Kajeqouŋ ŋi Amosji buŋo mo quraŋgako Biŋe Quraŋgo pega, ore so iŋi ruabi,
‘O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo moreŋ buroineo wareru gosa 40 ore so goku damaŋ oo joma boji rigaru pesiŋ goine roru wareru nareru gobuŋ me mata?* Am 5.25-27
43 Oi matayoŋ, ŋoŋoji nemu tinaine Molek iŋore kambaŋ seri ako oi kobobi eru nemu tinaine Refan iŋore bobuŋ sasako oi koboru wareru gobuŋ.
Ŋoŋoji sasako nemu oi ohoweyakuŋ baku miteŋ yapenimiŋ ore babi biŋeŋaŋuŋ fukeya.
Ore eru nonji yobe ŋabebe rosipuŋaŋuŋ wareru oga ŋabebi raru goku joroineo Babilon kantrire ŋadio roperu goinebi.’ ” Oŋu.
Stiwenji kambaŋ seri sorinde buŋoine miya.
44 “Apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji moreŋ buroineo wareru goku Anuture munaŋ moge bapakareru kambaŋ seri soriŋ baku koboru gobuŋ. Oi baku koboru Anutuji soriŋine banimiŋ ore Moses mitiga teku sasako sosoine odu teko ŋoneya, ore so babi dimaya.* Eks 25.9, 40 45 Mosesji apa ŋasopunoŋuŋ siŋaŋ yabeko yoŋoji kambaŋ seri soriŋ oi koboru gobuŋ. Jiki Josuaji pakereru siŋaŋ yabeko osigidapuyaŋunji soriŋ oi biŋe qaku koboru jikigaru wareru goku kantri yoo wapebuŋ. Kantri yoo wapebi Anutuji moreŋ rauine kubuine kubuine yobe yabeme rabi moreŋyaŋuŋ sabareku robuŋ. Roru ŋeku gobi kiŋ Deiwid fukeya.* Jos 3.14-17
46 “Iŋoji fukeru Anuture jiŋo maio yauŋmoririine bofukeru iŋi weu teya, ‘Anutu Jeikobre ofoŋ, goji soine minde nonji mitigabe niŋo gore boji soriŋ qoruine bakimiŋ.’* 2 Sml 7.1-16; 1 Hist 17.1-14 47 Oŋu weu teyayoŋ, Solomonji mitigako Anuture boji soriŋ babuŋ.* 1 Kiŋ 6.1-38; 2 Hist 3.1-17 48 Oi babuŋyoŋ, Ropekiine iŋoji ŋiji pi meyaŋunji babuŋ, oo so goga. Ore buŋoine kajeqouŋ ŋi moji iŋi quraŋgame pega,
49 ‘Ofonji miga: Nonde morumboŋ toŋ ŋeŋene oi Sombuŋgo peko moreŋ oi kufunere kojiine fukeko oo oderu ŋego.
Ŋoŋo nonde pi kamasi uruŋu babi sagana?
Me pi uro bofuke nubi oo roperu ŋema neru gonobo?* Ais 66.1-2
50 Ya sosowo oi nake nakene meji bofuke yarebe, oi manegobi.’ ” Oŋu.
Stiwenji kaunsol yoŋore maŋ bapakareya.
51 “O buŋoqoqo ŋiŋigo, ŋoŋore manji gigako yauraine fukegobi. Kajeŋaŋunji foŋgako so yobu untoga! Oi gigaga ore Anuture buŋo qomukuru kajeboji eegobi. Apa ŋasopuŋaŋunji Moro Tiriine kiso eteru gobi ŋoŋoji yoŋore so jikigaru oŋuakoŋ Moro Tiriine jijiki ŋadi gaegobi!* Ais 63.10 52 Ŋoŋore apa ŋasopuji kajeqouŋ ŋiŋigo afaine mata kekesuesue eyareme gobuŋ. Yoŋoreone moji sisikoŋkoŋ so bofukeya? Yoŋoji Ŋi Posiineji fukeiŋ ore kajeqouŋ buŋo mibi oi yabebi komebuŋ. Yoŋoji komebi Ŋi Posiineji iŋoyoŋe fukeko ŋoŋoji oi babae bateku qabi komeya. 53 Anutuji mimerereŋpuine sore yabeme Sombuŋgone wakiru Kadi buŋo ŋarebi Biŋeŋaŋuŋ fukeyayoŋ, ŋoŋoji oi so reŋgaru boyoberu gobuŋ.” Oŋu.
Stiwen koji kebi komeya.
54 Stiwenji buŋo oŋu miko soriŋ kaunsol yoŋoji manebuŋ, oi maŋyaŋuŋ siqoji keketi oŋu ketigaya. Ketigako maŋyaŋuŋ jo jako momuŋ kiru pakereru dimabuŋ. 55 Oŋu ebuŋyoŋ, Moro Tiriineji Stiwende maŋ puseko jiŋoine Sombuŋgo pime ropeko Yesu Anuture kuririquraŋ maŋgo paibe Anuture me furoineo dimako ŋoneya. 56 Yesu ŋoneru miya, “Maneniŋ! Sombuŋ aŋgame Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Anuture me furoineo dimako ŋonego.”
57 Oŋu miko maneru oŋga jojorabi fonuŋ yasogo pakereme kajeyaŋuŋ meyaŋunji bojigaru sosowoji riŋaru raru qafagaru robuŋ. 58 Oŋu roru taoŋ qaŋaŋineo furugaru raru sakibe ruaru koji fuŋgaru bokeru qabuŋ. Oŋu qabi goineji oi ŋoneru dimaku marikuyaŋuŋ qomukuru bonusuŋgaru ŋi jeŋoŋ Solre bembeŋgo ruabuŋ. 59 Oŋu eru koji bokeru qaki akoŋ dimabi Stiwenji Anuture oŋga wosiru iŋi miya, “O Ofoŋ Yesu, go iirune roru sabare!” 60 Oŋu miku rakaru dikanji keru oŋga jojoraru miya, “Ofoŋ, agiburaŋ yo egobi, ore yobiŋ yoŋore paio so ruaigoŋ!” Oŋu miku niniŋgaru komeya. Oŋu.

*7:2: Jen 12.1

*7:4: Jen 11.31; 12.4

*7:5: Jen 12.7; 13.15; 15.18; 17.8

*7:6: Jen 15.13-14; Eks 3.12

*7:8: Jen 17.10-14; 21.2-4; 25.26; 29.31–35.18

*7:9: Jen 37.11, 28; 39.2, 21

*7:10: Jen 41.39-41

*7:11: Jen 42.1-2

*7:13: Jen 45.1, 16

*7:14: Jen 45.9-10, 17-18; 46.27

*7:15: Jen 46.1-7; 49.33

*7:16: Jen 23.3-16; 33.19; 50.7-13; Jos 24.32

*7:17: Eks 1.7-8

*7:19: Eks 1.10-11, 22

*7:20: Eks 2.2

*7:21: Eks 2.3-10

*7:23: Eks 2.11-15

*7:29: Eks 18.3-4

*7:34: Eks 3.1-10

*7:35: Eks 2.14

*7:36: Eks 7.5; 14.21; Jare 14.33

*7:37: Dut 18.15, 18

*7:38: Eks 19.1–20.17; Dut 5.1-33

*7:40: Eks 32.1

*7:41: Eks 32.2-6

*7:42: Am 5.25-27

*7:44: Eks 25.9, 40

*7:45: Jos 3.14-17

*7:46: 2 Sml 7.1-16; 1 Hist 17.1-14

*7:47: 1 Kiŋ 6.1-38; 2 Hist 3.1-17

*7:49: Ais 66.1-2

*7:51: Ais 63.10