4
Kristoji qodure nobeko saki fu moakoŋ fukegobeneŋ.
Nonji Ofoŋke qakatoru dimaku gioine babe ore witi ŋi fukego. Buŋo oi miforeru maŋ-ŋaŋuŋ buŋo yoji miku bapakarego: Anutuji eebobo kuririineke eba eku gonimiŋ ore oŋga ŋareya, ore so ŋoŋo gogo fuŋine mo goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ ba waki eru buŋo rurumaŋgo raru ŋiŋigo waigo paio eyareku goinebi. Yobiŋ maneku karieru goinebi. Ŋoŋo aimuŋ eru sembenere mobe so bokirieinebiyoŋ, mirimbobo eru manji jojoko eku goinebi.* Kol 3.12-13 Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru womore niginji kiperu qodure ŋabeega, ŋoŋo maŋkikipe oi botuŋaŋuŋgo peiŋ ore yameŋ keku dimainebi.
Anutuji oŋga ŋareya, oo sogokoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore ooriŋaŋuŋ moakoŋ oi akoŋ ŋareme odigaru gogobi. Ore so ŋoŋo oŋuine akoŋ Kristore fori saki fuine moakoŋ fukebi Moro Tiriine moakonji dobe ŋabeko goinebi. Ofoŋnoŋuŋ moakonji siŋaŋ ŋabeko sogokoŋ manesiŋ gabi miti meso moakoŋ oi akoŋ rau ŋarebi moko fukeru gogobi. Anutunoŋuŋ moakonji sosowo mama enoreega. Iŋoji ya sosowo yobu nodureru Ofoŋnoŋuŋ ropekiine fukeega. Oŋu fukeru miine reŋgakimiŋ ore sosowo bapakareru dobe noberu maŋnoŋuŋ so ŋeŋe gogo enoreega.
Ore so sogokoŋ Kristore saki fu moakoŋ gogobeneŋyoŋ, Kristoji yauŋmoririine maŋ aŋiinere so kese noreya. Gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi moakoŋ moakoŋ sonoŋuŋgo boroiŋga noreko gogobeneŋ. Ore buŋoine oi iŋi mime Biŋe Quraŋgo pega,
“Iŋoji paibe roperu dimaku witi ŋiŋigo kokoine oga yabeko biŋepuine fukebi yauŋine yauŋine oi ŋiŋigo noŋunde noreya.”* Kiki 68.18
“Paibe ropeya,” Anutuji buŋo oi uruŋure miya? Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji rone Sombuŋgone wakiya. Oi moreŋ dikiineo yukibe rakaya. 10 Rakaya, iŋoji oŋuakoŋ kirieru paibe ropeya. Roperu Sombuŋ kaere koroine sosowo yadureru paiineo paibe roperu goga. Oo goku Sombuŋ eru morende yareya sosowo oi usuŋineji pusegaru sosowo saga foreko goga. 11 Kristoji ŋiŋigo noŋunde mamane yauŋine fuŋne fuŋne iŋi boroiŋga noreya: Gioine boroiŋga noreko goineji sosore ŋiŋigo qoruine (aposol) fukebuŋ. Goineji kajeqouŋ ŋiŋigo (profet) fukebuŋ. Goineji maŋbapakare ŋiŋigo (ewanjelis) fukebuŋ. Goineji ŋirau pasto eru qaqaji fukebuŋ.
12 Kristore saki fu oi maŋkekerisie kufufuŋpuine. Niŋoji yoŋore maŋ kitiŋgabeneŋ sasanaŋ bofukenimiŋ ore gioine oŋu boroiŋgaru igodoŋ nobeya. Kufufuŋ gbagbataeŋine noŋuŋ sosowoji mande gio bakimiŋ ore jaue foreru gokimiŋ ore eru oŋu basanaŋ nobeya. 13 Oŋu oŋu gio furuine furuine baku goku Anutu manesiŋ garu jiki Madeine mane mukuku oiji qoqodure eku moakoŋ fukeru dimakimiŋ. Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi kokoiineji Kristoreo pega. Niŋoji Kristore rouŋgone mamaneine eru usuŋine porebeneŋ gbogboba nobeko sogueru saueru sanaŋgaru gobeneŋ kuririine kese noreko sosowo fukeko gokimiŋ.
14 Jikigaru namade oŋuine egu gokimiŋ ore Kristoji maŋnoŋuŋ bapakareru iŋoyoŋe oŋuine kuririnoŋuŋke fukekimiŋ ore dobe nobeega. Namade oŋuine gobeneŋ penaroŋ ŋiŋigoji buru oi me oi ruaru gbedigaru kepore norebi rondiŋgaru waki nobeya, ŋoŋo ore so fukeru kosa egu gonimiŋ. Gbinji poporiŋ oruŋoruŋ keko koeji kukugako siriji yaurasa kosa ogagaru raqo-wareqo eru siombeŋsaombeŋ eega. Ore so moreŋ ŋiŋigoji sakigo rurua eru qouŋ baku mamane eaduineke bofukeru ŋiŋigo kosa qaji yarebi tiŋtuŋ eegobi.
15 Ore so kosa so goinebiyoŋ, buŋo foriine akoŋ damaŋ so miku jojoko naduŋgaduŋ eru goinebi. Oŋu goku Kristoji qorunoŋuŋ fukega, sorukuŋaŋuŋ iŋoreo gbedigabi rakako qiŋ keru ya sosowo oo sogueru sanaŋgaru kuririŋaŋuŋke fukeru goinebi. 16 Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋunde saki fu noŋuŋ sosowo siŋaŋ nobeko ruaine sosowoji saki fuine eru me kufuine jikigaru kiperu qodure norebi moko fukegobeneŋ. Usuŋ moakoŋ moakoŋ pe norega ore so gionoŋuŋ baku kitiŋgaru manji jojoko naduŋgaduŋ ebeneŋ foriine saki fu oiji sanaŋgaru sogueega. Oŋu.* Kol 2.19
Tatamare eebobo gariine eba eku goinebi.
17 Oŋu fukegobeneŋ ore nonji Ofonde mi baru siŋaŋ bobo buŋo iŋi mibe mane mukuinebi: Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo maŋ mamaneyaŋuŋ jibugame yau oŋuine fukeru omaine yobu kosa goegobi, ŋoŋo yoŋore kamasi sembene oi so jikigaru eba eku goinebi. 18 Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore maŋ mamaneji qisiri eko Anutuke gogore jijibu eku jibugagobi. Mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kebojiru gigaya ore eru qaqouma eru mutu gogobi. Ore eru Anuture gogo sanaŋineo so qakatoegobiyoŋ, yoŋoyoŋe akoŋ kosa yobu gogobi. 19 Siŋaŋyaŋuŋ so sisiŋaŋ ebi maŋyaŋuŋ kejiga foreko mimi dariineke maneru gogobi. Maŋyaŋuŋ boesauji kiperu keboji yabeme ya oŋuinere kosa jerieegobi. Ya roku rokiminde ebu eru sase eegobi.
20 Yoŋoji oŋu eegobiyoŋ, ŋoŋo Kristoke gogore fuŋne oi oŋuine so qaji ŋarebi manebuŋ. 21 Ŋoŋo buŋo foriinere Rau Yesuke qakatobi ore so fuŋine qaji ŋarebi foriine iŋi mane mukubuŋ: 22 Rone eeboboŋaŋuŋ raŋgbaŋine boyobebi aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji sinefuru eŋareme sisibiri ee eiŋgo ebuŋ. Kadi qaji ŋarebi manebuŋ, ore so maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaŋine bomukuru bokeru ŋadi gainebi.* Kol 3.9
23 Maŋ mamaneŋaŋuŋ bogborebi gboreru goinebi ore kadi qaji ŋarebuŋ. 24 Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde mosire so gbagbataeŋine fukeru sanaŋgaru gokimiŋ ore bofuke nobeya. Maŋ gariinere gogo posiine boyobekimiŋ ore rua nobeya. Ore eru maŋ gariine oi akoŋ bio kebi rakako goinebi. Kadi oi oŋu qaji ŋarebi mane mukubuŋ.* Jen 1.26; Kol 3.10
25 Kadi oŋu peko noŋuŋ Kristore saki fu moakoŋ ore maŋineo kakagbo oŋuine jikigaru oogo fukeru gogobeneŋ. Ore eru buŋo ikoine oi bomukuru bokebi rakame botuŋaŋuŋgo buŋo foriine akoŋ sosowo mimane eku goinebi.* Zek 8.16 26 Kanegaru yombeŋgo enimiŋ ine, jibu agiburaŋ so einebi. Maŋ-ŋaŋuŋ rigaŋgaiŋ, buŋoŋaŋuŋ oi pipa wegi jiŋoji so tariru rakame mitaribi posikeine.* Kiki 4.4 27 Oŋu Sembene Rauineji botuŋaŋuŋgo egu wapeiŋ ore kepieru damaŋ mo so oteru pipa yobeinebi.
28 Moji kiaŋ bobo goya, iŋoji oŋu moke so eine. Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋunde meji gio yameŋ keku baku goine. Gio baku iŋoyoŋunde uqo meboine bofukeru soine afagaru ŋiŋigo wakiqoqoine kitiŋ yabeeine.
29 Buŋo sembeqambe mo miŋaŋuŋgone so wakiineyoŋ, buŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kitiŋgaku basanaŋgaiŋ, ŋoŋo oi akoŋ miku goinebi. Ŋiŋigo buŋoŋaŋuŋ maneru maŋyaŋuŋ pega ore so uŋsowonde embimbiŋgagobi, ore so kajeqouŋ buŋo yarebi aŋiine maneru fianobuŋ. 30 Anutuji biŋepuine duenoŋuŋ bako Sombuŋgo ropekimiŋ, damaŋ ore moge sanaŋine qakato ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru Anuture moge fukega. Ore eru Anuture moge Moro Tiriine oi beusembe so qa teinebi.
31 Ŋoŋo maŋmoki eru maŋgigi sosowo oi qomukuru bokebi jorigo ŋeine. Manjoji so boruŋgaru ja ŋabeko maŋ-ŋaŋunji jigo qaku kakane keku egu mimi einebi. Oŋuakoŋ ŋadiqoqo buŋo fofoine oi so miinebi. Wuwunuŋ fuŋne fuŋneji maŋ-ŋaŋuŋ egu kebojigaiŋ ore oi sosowo ŋadi gabi jojorigo peine. 32 Jojorigo peineyoŋ, oogo eku kekemiriŋ eru waigo paio ee eru goinebi. Kristoke qakatobi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeru jure ŋareya, ŋoŋo ore so jikigaru agiburaŋ-ŋaŋuŋ boboke eru goinebi. Oŋu.* Kol 3.13

*4:2: Kol 3.12-13

*4:8: Kiki 68.18

*4:16: Kol 2.19

*4:22: Kol 3.9

*4:24: Jen 1.26; Kol 3.10

*4:25: Zek 8.16

*4:26: Kiki 4.4

*4:32: Kol 3.13