6
Odumade eru maŋgomama yoŋore maŋkikipe
Odumade ŋoŋore eebobo poretiŋ oi iŋi: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru maŋgo mamayokaŋaŋuŋ yokore mi reŋgaru boyoberu goinebi.* Kol 3.20 Anutuji mimipaŋ buŋo 1-2-3 ore tatariineo furiine noreiŋ ore so miya pegayoŋ, mimipaŋ buŋo jare 4 oi kikipe buŋoineke. Rone iŋi miga, “Maŋgo mama yokago araŋ ba yateru goigoŋ.” Buŋo oi reŋgabeneŋ Anutuji ore furiine noreinde buŋo iŋi kipeme quraŋgabi pega,* Eks 20.12; Dut 5.16 “Araŋ ba yatende Anutuji touŋmoriri gareko jikigaru moreŋgo damaŋ joroine go ropemiŋ.”
Odumadepuŋaŋuŋ aariyaŋuŋke egu fukenimiŋ ore mama ŋoŋo buŋoyaŋuŋ so odureru so keporeru kane yaberu goinebi. Oŋu matayoŋ, Ofonde Kadi buŋo reŋganimiŋ ore qaji yareru ore so botiŋ yabebi soguenimiŋ. Oŋu.* Kol 3.21
Kiŋaŋqoqo eru siŋaŋ ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo
Kiŋaŋqoqo ŋoŋo moreŋgo siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore buŋo Kristore buŋo oŋuine reŋgaru migoba so eku goinebi. Buŋoyaŋuŋ egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru gburugburu qaku goinebi. Maŋ-ŋaŋunji kiko so einebiyoŋ, ŋoŋo qiŋ keru dimaku eba eku goinebi.* Kol 3.22-25 Raupuŋaŋunji kukurere qoru fukebi ŋiŋigoji ŋone aŋi eŋarenimiŋ ore matayoŋ, maiqambaraŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ gioo ruaru baeinebi. Oŋu eru Anuture maŋ aŋi boyoberu Kristore kiŋaŋqoqo oŋuine fukeeinebi. Moreŋ ŋiŋigo kiŋaŋ qa yareru oŋuine oiji Ofoŋ iŋoyoŋe kiŋaŋ qa teegobeneŋ. Oŋu maneru gioŋaŋuŋ Ofonde jiŋo maio sagaiŋ ore so beufiineke baku goinebi.
Buŋo yo maneinebi: Ŋoŋore botugo goineji gio rauine gogobi eru goineji raupuŋaŋuŋ oi furiyaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wawakiine gogobi. Oi jibu uri yoŋoji gio fiine oi me oi baegobi, Anutuji ore furiine ŋareme raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ. Buŋo oi manesuku goinebi.
Raupu eru kiŋaŋqoqo ŋoŋore Ofoŋ moakoŋ iŋoji Sombuŋ kaeo goga. Iŋoji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi yaberu goine so sure yabeegayoŋ, so moakonji osoeru buŋonoŋuŋ mitari noreiŋ. Siŋaŋ ŋoŋo oi mane mukugobi ore kiŋaŋqoqo ogopuŋaŋuŋ yoŋoke damaŋ so maŋmoakoŋ eru so moakoŋ eyareku pore kane so eyareku roroa bokeru goinebi. Oŋu.* Dut 10.17; Kol 3.25; 4.1
Anuture eriqaraweŋ sosowo roru goinebi.
10 Quraŋne quraŋga forebemiŋgo eru buŋo iŋi quraŋgago: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru dimabi usuŋine yasogoji dobe ŋaberu kitiŋ ŋabeko sanaŋgaeinebi.
11 Sembene Rauineji sakigo ruruare mamane buru fuŋne fuŋne eega, ŋoŋo oi maigaku sanaŋ qaŋqaŋine dimakimiŋ ore Anuture eriqaraweŋ sosowo roru kebi rakako goinebi.
12 Niŋoji moreŋ ŋiŋigo dari fuyaŋuŋke yoŋoke jigo so qaegobeneŋyoŋ, nemu mamari siŋaŋ eru kue gbiŋ sembene sembene kiso eyarekimiŋ ore dimagobeneŋ. Nemu mamari siŋaŋ sembene moreŋ qonikiŋ botuyakuŋgo morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋeku koito oŋuine siŋaŋ gaegobi, oi qomukuru igoga yabeegobeneŋ. Oŋuakoŋ koito muraŋine qaqaji ropekiine eru wawakiine botunoŋuŋgo qisirire gemo qorumaŋinere ŋi yoine goku yareya sosowo siŋaŋ gaegobi, niŋoji yoŋoke jigo qaegobeneŋ. 13 Ore eru kiso eyarekimiŋ ore ŋoŋo Anuture eriqaraweŋ sosowo roru kebi rakako dimainebi. Oŋu dimabi rosipuŋaŋuŋ damaŋ sembeneo yabekimiŋ ore porata wapeenimiŋ, damaŋ oo soine afagaru jigo qaku ode rondiŋ yabenimiŋ eru jigo qabi tariko soine kae moreŋ-ŋaŋuŋgo osiŋgaku dimanimiŋ.
14 Eriqaraweŋ-ŋaŋuŋ oŋuine oi keinebi: Buŋo foriine akoŋ mikiine oi bifuŋ oŋuine goyoŋ-ŋaŋuŋgo kiperu dimainebi. Eebobo posiine sari oi omoŋaŋuŋgo maro mariku oŋuine keku dobu kikipe eru dimainebi.* Ais 11.5; 59.17 15 Kufu komoŋ keru soine qiŋ keru oderu raegobeneŋ. Ore so ŋoŋo womore Biŋe misauenimiŋgo jauebi oiji maŋgo eŋareiŋ.* Ais 52.7 16 Eriqaraweŋ oike jikigaru garikiŋ qoruine tinaine mamanesiŋ oi raugaru jijiki ruberu dimaeinebi. Sembene Rauineji iga noberu joiserereŋ noreiŋgo maneru tebe damuine botigaega, ore eesoi joine sosowo maro oiji kepieku sasabare einebi.
17 Anuture Munaŋqoqo Rauine oi biŋe gaku raugainebi. Raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeko moke qowirienimiŋ, babaaŋ oiji qoruŋaŋuŋ aeŋ du oŋuine kebi kefagaru sabare ŋabeeiŋ. Moro Tiriineji jigore siqo sogo norega, oi Anuture Biŋe buŋo. Oi oŋuakoŋ raugaru maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru jigo oiji qaeinebi.* Ais 59.17 18 Eriqaraweŋ-ŋaŋuŋ sosowo oi keku damaŋ so Anutu oŋga wosiru weweu eku goinebi. Moro Tiriineji sako ŋaberu dobe ŋabeega ore so karieku kuyo teeinebi. Ŋoŋo damaŋ so maŋgari goku jijiki Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo yoŋore eru yameŋ keku oŋga wosieinebi.
19 Nonde oŋuakoŋ iŋi oŋga wosieinebi, “Anutu, go buŋo koruŋ poretiŋ Pol otende gore Bobiaŋ Biŋe sumuŋine oi buŋo miineji miiŋ ore so mitaniŋgaru koimo akoŋ dimaku maŋbapakare eyareeine.” 20 Nonji Bobiaŋ Biŋe ore eru Anuture minebobo ŋi qoruine fukegoyoŋ, gioine baego ore eru damaŋ yoo witi pigo ŋego. Ore eru Biŋe buŋo oi Anuture jiŋo maio sagaiŋ ore so koimo akoŋ miku gobemiŋgo ore oŋga wosiru goinebi. Oŋu.
Momojo buŋo tatariine
21 Yoro ogone Tikikus iŋoji nonde binaŋ bako manenimiŋ. Iŋoji Ofoŋke qakatoru gioine bose-qosembeine tomiri baega. Yoo uruŋu eba eku ŋeegobeneŋ, oi sosowo ŋajiko ŋoŋo oŋuakoŋ oi manenimiŋ. 22 Niŋoji uruŋu ŋeku gogobeneŋ, ŋoŋo binaŋ oi manenimiŋ ore Tikikus sorebe Efesus ŋoŋoreo foiŋ. Iŋoji foru bomiriŋ ba ŋareko soine waigo gonimiŋ.
23 Mamanoŋuŋ Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji maŋkekerisie ogopunoŋuŋ ŋoŋo womo baku manji jojoko eŋareru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ ba sanaŋgaeine. 24 Ŋiŋigo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo damaŋ tatariine tomiri manjoko eteru gonimiŋ, Anuture yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke pe ropeine. Oŋu.

*6:1: Kol 3.20

*6:2: Eks 20.12; Dut 5.16

*6:4: Kol 3.21

*6:5: Kol 3.22-25

*6:9: Dut 10.17; Kol 3.25; 4.1

*6:14: Ais 11.5; 59.17

*6:15: Ais 52.7

*6:17: Ais 59.17