2
Wakiqoqoine oi so sure yabeniŋ.
O maŋkekerisie ogopune! Yesu Kristo Ofoŋnoŋuŋ kobiineke manesiŋ ganimiŋ ore migobi ine, ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeinebiyoŋ, somesa moakoŋgo osoe yaberu goinebi.
Ore soso buŋoine mo oi iŋi: Ŋi tinabiŋeineke moji, me sisiine goul maŋguineke eru kambaŋ marikuine ŋone aŋiineke, iŋoji buŋo piyaŋuŋgo ropeko ŋi wakiqoqoine moji sakikomoŋine sugakiine wunuŋineke iŋoji oŋuakoŋ ropena. Ropebire ŋoŋo ŋi yoine ŋone aŋiineke oi kepore teru iŋi minimiŋ, “O sogunenoŋuŋ, go soine miineo paibe raru ŋeŋe roŋguŋineke oo ŋeigoŋ.” Oŋu miku ŋi wakiqoqoine oi ŋoneru taki eru minimiŋ, “Go soine qaŋaŋineo raru dima me kufu roŋguŋgo wakiru ŋeigoŋ.” Mosi oŋuine fukeko ŋoŋo kufufuŋ botuŋaŋuŋgo gaŋ ruge ruaru boroiŋga eeru qaqosori eru buŋoyaŋuŋke fukegobi. Mamanesuŋaŋuŋ sembene boyoberu mimitari ŋiŋigo kekesiine fukegobi.
O yoro ogopune, maneniŋ! Anutuji qorumaŋine ŋiŋigo manjoko eteegobi, yoŋore biŋe eiŋgo ore buŋoine misanaŋgaru kipeya. Buŋo ore so goineji moreŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋogo wakiqoqoine fukegobiyoŋ, Anutuji oi iŋoyoŋunde roosoe yabeko mamanesiŋyaŋunde eru ropekiine fukegobi. Yoŋoji qorumaŋinere maŋgo ropebi siŋaŋ yabeko meboyaŋuŋke fukenimiŋ.
Fofori ropekiine fukegobiyoŋ, ŋoŋo ŋiŋigo wakiqoqoine titiki ŋone yaberu gogobi. Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji ŋoŋo moneŋ meboŋaŋuŋ tomiri ore bawaki ŋaberu jikiboti eŋarebi wakiqoqoine fukeegobi. Yoŋoji ŋoŋo furu ŋaberu buŋo koroine koroine oo ropeegobi. Ŋoŋo Kristore biŋe fukebi tina fiine sari oi ŋareru ore so miŋareegobiyoŋ, tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji maŋkekerisie (kristen) tina oi kosa misembearu kisoŋgaru ra wareru miegobi? Morende ropekiine yoŋoji oi sosowo baegobi.
Oŋu baegobiyoŋ, ŋoŋoji Anutu qorumaŋinere kadi buŋo qoruine reŋgaru boyobebi sagaiŋ. Anuture buŋo oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega: “Gake manji jojoko eege, ore so ŋiŋigo goine oŋuakoŋ maŋgoo maŋyauŋ eyareru manjoko eyareeigoŋ.”* Lew 19.18 Oiji sagaiŋyoŋ, ŋoŋo ŋiŋigo goine ŋone aŋi eyareku goine sure yaberu somesa moakoŋgo so eyareegobi ine, agiburaŋ baegobi. Anuture kadi buŋo kigabi iŋoji buŋoŋaŋuŋ oi bofukeru mitari ŋareiŋ. 10 Moji kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobeegayoŋ, oone mimipaŋ buŋo moakoŋgo wakiru qaga, iŋoji kadi buŋo sosowo kigaru buŋoineke fukega.
11 Ore fuŋine oi iŋi: Anutu “Boesau so eigoŋ,” miya, iŋoji oŋuakoŋ mimipaŋ buŋo iŋi mitigaya, “Mo so qande komenoŋ.” Go boesau so egeyoŋ, jibu mo qande komega, oo kadi buŋo sosowo kiga foreru goge.* Eks 20.13, 14; Dut 5.17, 18 12 Anuture kadi buŋo oi agiburande nigiŋgone keŋgoroŋgaru gokimiŋ ore pega. Anutuji kadi buŋo oo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitarime posikenimiŋ ore manesuku buŋoŋaŋuŋ ore so miku goinebi eru eeboboŋaŋuŋ manjijojoko paiineo eku goinebi. 13 Moji ŋiŋigo manjijojoko paiineo so ŋonemaiŋ yareru goiŋ, Anutuji iŋore buŋo osoeru ŋonemaiŋ paiineo so mitari teiŋ. Moji ŋiŋigo manjijojoko yaduru goiŋ, Anutuji oi osoe teru soine ŋonemaiŋ oteme kiwaqawaineke fukeru sakiine ba ropeiŋ. Oŋu.
Mamanesiŋ foriine tomiri oi komiine fukega.
14 O maŋkekerisie ogopune, moji “Yesu manesiŋ gago,” miku ore gioine so bako mamanesiŋine oiji uruŋu bapi gana? Buŋoineji akoŋ manesiŋ gako Anutuji ŋoneru munaŋ qame qowirieiŋ me mata? Oi mata! 15 Ore buŋoine mo oi iŋi: Maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ, ŋoŋore botugo ŋiŋigo moji kambaŋ kereŋ ore embimbiŋgaru basiqasi eku una moakonde so uqo munjaŋine tomiri gona. 16 Oŋu gokame ŋoŋoreone moji iŋoke qotureru sakire kikitiŋ so oteru iŋi ojime manena, “Go soine raru uqo munjaŋ nogu misi furaku waigo ŋeigoŋ.” Buŋo omaine oi maneko oiji uruŋu bapi gana? Oi mata yobu!
17 Oŋuakoŋ mamanesiŋ omaine yobu oi komiine fukega. Mamanesiŋ gioinere foriine so baga ore mamanesiŋineji qoŋgbuŋ oŋu fukega.
18 Moji iŋi mina, “Goji maŋgo kerisiende nonji eebobo poretiŋ boyobeego.” Nonji ore eru iŋi gajigo, “Goji ‘Anutu manesiŋ gago,’ miku ore gioine so baku omaine mamanesiŋgore foriine uruŋu nadunoŋ? Nonji maŋkekerisiere gioine babe ŋonende oiji soine nakene mamanesiŋnere foriine gaduiŋ.” 19 Go “Anutu moakoŋ goga, oi manesiŋ gago,” mige, oi fiine! Gemokaku yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ gagobi. Oi manesiŋ gagobiyoŋ, oiji kukuga yareme Anuture maŋyaŋuŋ yoyowogaega.
20 O ŋi maŋgo tomiri, go gemokaku yoŋore kamasi oŋu manesiŋ gaege me? Mamanesinde gioine so bande foriine so fukeko buŋo oi omaine yobu minde mamanesiŋgoji ya omaine, foriine tomiri fukeega. Ore fuŋine oi soso buŋone oiji gaduga me mata? 21 “Mata!” egu mimiŋ ore eru soso buŋo mo mibemiŋ. Mamanesinde fuŋqodunoŋuŋ Abraham iŋoji poretiŋ uruŋu fukeya? Iŋoji Anuture mi reŋgaru madeine Aisak ogagaru raru korogo ruaru oo boji rigaiŋ ore eya. Oŋu eru mamanesiŋ paiineo gio bako Anutuji oi ŋoneru buŋoine mitarime posikeya.* Jen 22.1-14 22 Soso buŋo ore fuŋine oi ŋone taniŋgage me mata? Abrahamji manesiŋ garu buŋo akoŋ so miyayoŋ, mamanesiŋ paiineo dimaku ore mosiine oŋuakoŋ qame maŋgo eteko sagaya. Eebobo poretiŋ eba eku gokame mamanesiŋineji oŋu sogueru kuririineke fukeya.
23 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako tinaine Ŋi Poretiŋ miya.” Buŋo oi ronekoŋ foriineke fukeya ore so oi quraŋgabi goineji Abrahamde tina “Anuture ogo,” oŋu mibi miku gobuŋ.* Jen 15.6; 2 Hist 20.7; Ais 41.8 24 Posiine fukekimiŋ ore mamanesinde buŋo oi minoŋuŋji akoŋ mikabeneŋ so sagaga. Mosinoŋunji mamanesinde eebobo foriine ekimiŋ ine, Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ. Binaŋneji ore fuŋine naduga.
25 Soso buŋo mo oi oŋuakoŋ mikabe maŋkekerisie giore fuŋne oi gaduiŋ: Israel yoŋoji moreŋ ŋone mukunimi ore ŋi yoyoka sore yapebi rabire kadi sogo ŋigo tinaine Reihab iŋoji oga yaperu maŋgo eyateru kadi mogo rua yapeme rabu. Iŋoji mamanesinde eebobo oŋu eko Anutuji oi ŋoneru buŋoine mitarime posikeya. Oŋu.
26 Nonji buŋone yo iŋi mitaribemiŋ: Ŋi iiruine tomiri oi qoŋgbuŋine. Ore so mamanesiŋ gioboboine tomiri oi komiine fukega. Oŋu.* Jos 2.1-21

*2:8: Lew 19.18

*2:11: Eks 20.13, 14; Dut 5.17, 18

*2:21: Jen 22.1-14

*2:23: Jen 15.6; 2 Hist 20.7; Ais 41.8

*2:26: Jos 2.1-21