2
Yesuji ŋi saki mobeine komekiine oi bobiaŋgaya.
Mat 9.1-8; Luk 5.17-26
Oŋu roregaru damaŋ goine tarime Yesuji kirieru moke kaeineo Kaperneam wareya. Warekame “Pigo goga,” mibi manebuŋ. Ŋiŋigo kokoineji oi maneru tumaŋgaru iŋore pi mendi korogo kekefoŋ eru kae jiŋoineo pusekabuŋ. Pusebi Yesuji dimaku Biŋe buŋo yajiya. Yajime oo ŋi mo saki mobeine komekiine, oi ogagaru iŋoreo warebuŋ. Ŋi 4:ji oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Warebi puseru dimabuŋ ore eru Yesure bembeŋgo raru ruaiŋgo ore embimbiŋgabuŋ. Embimbiŋgaru pi paiineo roperu Yesure qorugo bubu sikeku borombiebuŋ. Borombiebi kimboŋ fukeme oo jibe ŋi oi reŋineke niginji kiperu ruabi rakaya. Oŋu rakame Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasiyaŋuŋ oi ŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya, “Madene, nonji gore agiburaŋgo bokego.”
Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji botuyaŋuŋgo ŋeku maŋyaŋunji iŋi manesubuŋ, “Ŋi yoji uruŋu eru oŋu miga. Anutu igosisi etega. Anutu moakonji agiburaŋnoŋuŋ bokeegayoŋ, ŋi moji oi mata.”
Maŋyaŋunji oŋu manesubi Yesuji oo akoŋ maŋineo oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋo oŋu maŋ-ŋaŋuŋgo manesugobi? Nonji ‘Agiburaŋgo bokego,’ jibe ŋi oŋu ojigo, buŋo oi afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore oi buŋo afainere oŋu. Nonji buŋo mo iŋi miiŋgo ore manego, ‘Go pakereru ramegaripepego roru raigoŋ.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mikabe foriine fukeiŋ me mata, oi totogo fukeme ŋonenimiŋ. 10 Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋine oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋonenimiŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiinere jiŋoo ŋoneru ojiya, “Nonji gajigo: Go bio pakereru ramegaripepego roru pigoo ra. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋu eru omaine fukena?” 11 Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiine iŋi ojiya, “Nonji gajigo: Go bio pakereru ramegaripepego roru pigoo raigoŋ.”
12 Ojiko pakereru oo akoŋ ramegaripepeine roru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋoyaŋuŋgo sakibe raya. Oŋu rako sosowoji waragaru Anutu miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Yei, mamagore siaine! Kamasi yo oŋu oi ronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebeŋ. Mata! Muŋambe yo jiŋo furu ŋonegobeneŋ.” Oŋu.
Yesuji Matyu (Liwai) keporeya.
Mat 9.9-13; Luk 5.27-32
13 Yesuji moke Kaperneam bokeru joguŋgo rakaru mageŋ keririŋineo raru goya. Goko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo warebuŋ Biŋe buŋo qaji yareya. 14 Raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋi tinaine Liwai Alfius madeine ŋeko ŋoneru ojiya, “Go bio nonde ŋadio boyobe nuru ware.” Oŋu mime pakereru takis gio bokeru Yesure ŋadio raya.
15 Raru Liwaire pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋ oo takis roro ŋi eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoine yoŋoji wareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpuine yoŋoke ŋeku uqo moko nobuŋ. Kokoineji Yesu boyoberu gobuŋ. 16 Yesuji takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo goine yoŋoke ŋeku uqo nobuŋ, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru yoŋore qaqaji goineji ŋoneru Yesure kiŋariŋpuine iŋi miku yajibuŋ, “Ae! Iŋoji wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo naga? Oi so sagaga.”
17 Oŋu miku yajibi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. Nonji agiburaŋ ŋiŋigo oŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata.” Oŋu.
Uqo sowo gogore buŋo
Mat 9.14-17; Luk 5.33-39
18 Damaŋ oo Jonde kiŋariŋpuine eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji uqo sowo gobi goineji Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ, “Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpuine niŋoji Anuture uqo sowo goegobeneŋ. Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kiŋariŋpuyaŋunji oŋuakoŋ eru gogobi. Gakere kiŋariŋpuji wamore Anuture uqo sowo so gogobi?”
19 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Fofori! Niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo roro damaŋineo ŋire ujepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuji ya oi useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji ore jerieru aŋibaŋi ŋeku sowo goiŋgo embimbiŋgaegobi. 20 Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagako komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.
21 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oi qodure yapeiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadiine oi iŋi ŋajibemiŋ.) Qorufa raŋgbaŋine pougame moji kambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋ mobeine so gboduru gbodueega. Oŋu ruana ine, kambaŋ mobeine gariineji mujugaru kebikoko raŋgbaŋine oi furugame moke kerigame kimboŋ sogueru egu sembeqombeaiŋ. 22 Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toru raŋgbaŋine lama sakiineji babaine oo so pioru keseme rakaega. Oŋu ena ine, wain obu gariineji sogueru toru qopogame pougaru keseme moreŋgo waki jibugame toruineji egu sembeqombeaiŋ. Ore wain obu gariine oi toru gariineo koŋgabeneŋ rakame sagaiŋ. (Oŋuakoŋ obu fiine oi kiniŋ eseineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oo pougaru siisororo wakime nobeneŋ jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu fukeiŋ ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapeiŋ ore embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.”
Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega.
Mat 12.1-8; Luk 6.1-5
23 Ore ŋadiineo Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit gio rondiŋ soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji beuyaŋuŋ yoŋuŋgame wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bomukuru nobuŋ.* Dut 23.25 24 Oŋu nobuŋ ore Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, yoŋoji wamore Sabat kombande gio bobo agiine oduregobi?”
25 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru beuyaŋuŋ yoŋuŋgame uqore embimbiŋgaru ya ebuŋ, oi damaŋ mogo osebuŋ me mata?* 1 Sml 21.1-6 26 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roru noya. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Goineji oi egu nonimiŋ ore agi peko jibu naya. Noku ŋipuine oŋuakoŋ yareme moko nobuŋ. Damaŋ oo ŋi tinaine Abiatar iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere gio baku goya.”* Lew 24.9 27 Oŋu kerisieru iŋi yajiya, “Anutuji Sabat kombaŋ oi ŋiŋigo fianimiŋ ore ruame pega. Oi ŋiŋigoji kosa mitiganimiŋ ore eru mata! 28 Oŋu eko Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ oŋuakoŋ fukega.”

*2:23: Dut 23.25

*2:25: 1 Sml 21.1-6

*2:26: Lew 24.9