11
Israel maŋineo maŋkekerisie kubu mendaine pega.
Ore eru iŋi weugo: Anutuji iŋoyoŋunde kufufuŋ ŋadi nobeya me mata? Oi mata yobu! Nonji oŋuakoŋ Abrahamde osigida mo fukego. Nake Israel kufufunde kubu tinaine Benjamin iŋore maŋgo gogo.* Fil 3.5 Anutuji ronekoŋ iŋoyoŋunde kufufuŋ roosoe nobeya, niŋo so ŋadi nobeko gogobeneŋ. Kajeqouŋ ŋi Elaijare (Eliare) binaŋ oi Biŋe Quraŋgo quraŋgabi pega. Iŋoji Anuture jiŋoo Israel ŋiŋigo miyareru oŋga wosiya, ŋoŋo buŋo mobeine oi manegobi me mata? Buŋo oi iŋi, “O Ofoŋ, yoŋoji gore kajeqouŋ ŋiŋigopu yabebi komebi gore boji ririga alataine alataine ketoqototiebuŋ. Noŋ moakoŋ boke nubi gobe kamieru rubaru nuiŋgo jauegobi.”* 1 Kiŋ 19.10, 14
Oŋu miyayoŋ, Anutuji oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “Go gake akoŋ so gogeyoŋ, nonji ŋi 7,000 oŋuakoŋ sa kipe yabebe nakene biŋe fukeru nemu ikoine Bal oi so dikanji ke teru goke jikigaru gogobi.”* 1 Kiŋ 19.18 Buŋo ore so damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture kubu mendaine pega. Anutuji yauŋmoririinere so ŋiŋigo afaine roosoe nobeko gogobeneŋ.
Yauŋmoririineji oi maŋgo eteko roosoe nobeya. Niŋo eebobo fiine eba eku gonobeŋ, ore eru so roosoe nobeya. Moreŋ ŋiŋigo eebobonoŋunji maŋgo eteko roosoe nobena ine, iŋore yauŋmoririji ya omaine fukena.
Ore eru uruŋu minobeŋ? Israel kufufunji posiine fukekimiŋgo yameŋ keku gobuŋyoŋ, posikekiminde fuŋne oi so bofukebuŋ. Yoŋoji matayoŋ, Anutuji kubu mendaine roosoe nobeya, niŋoji yauŋine oi bofukeru posiine fukebeŋ. Goineji mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kejigame omaine kosa gogobi. Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Kubanjiŋojiŋo gobi Anutuji gemo so kipeme maŋyaŋuŋgo rakame komiine fukebuŋ. Ya ŋoneru fuŋine egu ŋone mukunimiŋ ore jiŋoyaŋuŋ bokobeko dabu eya. Buŋo kajeyaŋunji maneru egu mane taniŋganimiŋ ore oi kejigaya. Oŋu mutu go waperu damaŋ yoo oŋuakoŋ mo kosa gogobi.”* Dut 29.4; Ais 29.10 Kiŋ Deiwidji ore buŋoine iŋi miko pega,
“O Anutu, yoŋoji jebe rigaru ruaru noku kosa jerieegobi. Oo bofuke ŋone yaberu agiburaŋyaŋunde ore bitiŋ rua yareigoŋ.
Yoŋoyaŋunde ŋeŋeo odetataŋgaru waki yabeko geoine bokirie yabende joiserereŋ maneinebi.* Kiki 69.22-23
10 O Anutu, go jiŋoyaŋuŋ bokobende piku ŋoneiŋgo embimbiŋganimiŋ.
Go geoine bokirie yabende paiyaŋuŋgo roperu yobiŋgame jijiki daberu goinebi.”
Deiwidji oŋu oŋga wosiya.
Kotu kantri yoŋoji Anuture yo foriine fukebuŋ.
11 Jikigaru iŋi weugo: Juda kufufuŋ foriine yoŋoji odetataŋgaru waki yabeko maŋyaŋunji kejigame fianiminde embimbiŋganimiŋ me mata? Oi so embimbiŋganimiŋ! Waki yabeya, oiji Anutu mane mukuinde aŋi sogo manenimiŋ ore fukeya. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi odureru waki yabeko kotu kantri yoŋoji tifeyaŋuŋ fukeru maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture biŋe fukebuŋ. Oŋu fukebuŋ, oiji maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeiŋ ore eru oŋu fukeya.
12 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi ririru waki yabeko ore eru kotu moreŋine moreŋine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne bofukebuŋ. Oi bofukeru maŋyaŋuŋ kerisieru mifia maŋineo gogobiyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji mutu goku Anuture jiŋoo so sagagobi. Jiki Juda yoŋoji oŋuakoŋ sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ. Oŋu fukeko Anuture mifiaji saueru boakoŋ yobu totogo fukeiŋ.
13 Nonji buŋone yo Juda ŋoŋore matayoŋ, kotu kantri kufufuŋ ŋoŋore migo. Nonji kotu kantri ŋoŋore sosore ŋi aposol fukego ore “Gione tinabiŋeineke fukega,” miku oŋu manesugo. 14 Gione oi babe foriine fukeko maŋ-ŋaŋuŋ kerisieegobi, nakene Israel kufufuŋpuneji ore sunduine manenimiŋgo yameŋ keku aŋi sogo maneego. Biŋe buŋo oiji moakoŋ moakoŋ yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeko kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareiŋ. Gione tinabiŋeineke oi ore eru kotu kantri ŋoŋore botugo baego.
15 Anutuji Juda kubu ŋadi nobeko ore foriineji iŋi fukeya: Kotu kantriine kantriine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo fukebi Anutuji furiŋaŋuŋ baku oga ŋabeme ogopuine fukebuŋ. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareru mane sabareku oga yabeiŋ, ore foriineji oi komegone gboreru goku sanaŋganimiŋ so fukeiŋ.
16 Gosa bobosu gariineo uqo Anuture osoeru ruaru jeri ebeneŋ gbagbataeŋine fukega ine, giore uqo munjaŋ sosowo oi oŋuakoŋ gbagbataeŋine fukega. Yo goduineji tiriine fukega ine, tieŋineji oŋuakoŋ tiriine fukegobi. 17 Juda kubu oi Anutu iŋoyoŋere oliwe yo fukega. Anutuji iŋoyoŋere oliwe yo oi foriine yobu roru tieŋine goine ketigame wakibuŋ eru gomende oliwe yo tieŋine roru wareru botuyaŋuŋgo ruame jikigaru sogueegobi. Kantri goine ŋoŋo gomende oliwe yo oŋu so fukegobiyoŋ, Anutuji jibu oga ŋabeme damaŋ yoo yo tieŋine fuŋine mo yoŋore botugo goku sanaŋgaegobi. Ŋoŋo Juda kubure oliwe yo goduineone uqo obuine poreru noku sogueegobi.
18 Ŋoŋo Juda niŋoke dimagobiyoŋ, jibu Juda nodureru sakiŋaŋuŋ egu ba ropenimiŋ. Sakiŋaŋuŋ ba ropenobuŋ ine, buŋo yo maneinebi: Kantri goine ŋoŋo yo tieŋine akoŋ oŋuine fukegobi. Ŋoŋo godunoŋuŋ so osigaegobiyoŋ, niŋore yo goduineji oi osi ŋabeme dimagobi.
19 Buŋo iŋi minobuŋ, “Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde yo botuineo rua nobeiŋ ore eru yo tieŋine oi ketigame wakiko sawaine fukeya.” 20 Buŋo oi foriine. Anutuji Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru manesiŋ gabuŋ ore eru keti yabeko wakibuŋyoŋ, ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋgo odesiŋgaru qiŋ keru dimagobi. Oŋu dimaku jauba-iriŋbiriŋ so fukeru sakipepe eru goinebiyoŋ, iŋi egu waki ŋabeiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi: 21 Anutuji iŋoyoŋere yoinere tieŋ foriine so ŋone yabe emboŋ eru Juda kufufuŋ keti yabeya ine, ŋoŋo oi “Soine ŋone nobe emboŋ eiŋ,” oŋu egu minimiŋ. Omaine oŋuine manesuku kosa egu goinebi. 22 Ore eru kotu kantri ŋoŋo Anuture fuŋne manesuku iŋi minimiŋ, “Juda ŋiŋigo kadi ririru waki yabeya, Anutuji ore geoine bokirieru fofori joineke eyareegayoŋ, noŋuŋ bobiaŋ Rauineke qakatoru dimabeneŋ bobiaŋ nobeega. Iŋoke so jikigaru dimakimiŋ ine, kantri goine niŋo oŋuakoŋ keti nobeme wakikimiŋ.”
23 Oŋu soine minimiŋyoŋ, Anutuji ŋiŋigo kadi riribuŋ, oi oŋuakoŋ soine sanaŋgaru yo botuineo moke jikiga yareiŋ. Ore eru Juda kufufuŋ yoŋoji qoqomukuyaŋuŋ bokeru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ine, oi soine Yesuke jikiga yareiŋ. 24 Anutuji ŋoŋo gomende oliwe yo oone keti ŋaberu ke sasarire kadi odureru oliwe yo fuŋine more botugo ruaru jikiga ŋareya. Kantri goine ŋoŋo oŋuine eyareya ine, ore eru iŋoyoŋunde yo tieŋine foriine Juda kufufuŋ foriine oi afagaru oga yaberu aŋiineo iŋoyoŋunde oliwe yore botugo rua yabeme moke jikiganimiŋ. Oŋu.
Anutuji Israel sosowo ŋonemaiŋ noreiŋgo manega.
25 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgboroŋ paio kosa egu gonimiŋ ore buŋo sumuŋine mo barariŋga ŋarebe mane taniŋganimiŋgo manego. Buŋo oi iŋi: Mamane sembeneji Israel kufufunde mobe mo yoŋore maŋyaŋuŋ kejigame gogobiyoŋ, damaŋ tatariine tomiri qoqomuku so jikigaru gonimiŋ. Matayoŋ, rone kotu kantri yoŋoreone boakoŋ yobu yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture qorumaŋ maŋineo wapenimiŋ. Oŋu ebi Anutuji jareyaŋuŋ ŋoneko sagaiŋ, damaŋ oo Juda kufufuŋ niŋore qoqomuku damaŋnoŋunji tariko sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ. 26 Maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji Israel kufufuŋ sosowo munaŋ qa yareko qowirienimiŋ. Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
“Munaŋqoqo Rauineji oi Zaion tukuone fukeru Jeikob kubu niŋore eebobo wuwunuŋineke oi keririkeiŋ.* Ais 59.20
27 Anutu nonji agiburaŋyaŋuŋ keririkeru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ ore jojofo buruine oi yoŋoke ebe moko gokimiŋ.”
Buŋo oŋu pega.* Jer 31.33-34
28 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji Bobiaŋ Biŋe ŋadi gaku Anuture rosipu fukebuŋ ore kantri goine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo Anuture ogopu fukegobi. Oŋu fukegobiyoŋ, Anutuji Israel fuŋgbodupunoŋuŋ roosoe yabeya ore Juda niŋoji jikigaru yoro ogopuine foriine yobu fukegobeneŋ. 29 Anutuji ŋiŋigo mo roosoe yaberu yauŋ yareega, buŋo oi moke maŋine kerisieme igokogaiŋ ore so mata. 30 Kotu kantri ŋoŋo oŋuakoŋ ronekoŋ Anuture mi so reŋgaru kosa gobuŋyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji qoqomuku fukebuŋ ore eru Anutuji ŋoŋo ŋonemaiŋ ŋareme qowiriebuŋ.
31 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji damaŋ yoo Anuture miqomukuru kosa go wapegobiyoŋ, ŋoŋoji qowiriebuŋ ore eru Anutuji Juda kufufuŋ niŋo oŋuakoŋ damaŋ yoo ŋonemaiŋ noreiŋgo manega. Kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru qowiriebi ore mosiineji maŋyaŋuŋ bapakareega, ore eru yoŋoji oŋuakoŋ afagaru maŋyaŋuŋ kerisieru ŋonemaiŋine biŋe qa yarenimiŋ.
32 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ Anutu qomukuru kosa gobeneŋ buŋo qoqomukunoŋuŋ bofukeru nigiŋ nobeya. Sosowo yobu ŋonemaiŋ noreiŋ ore eru niginji kipe nobeya. Oŋu.
Anutu miteŋ garu owaowa kiki iŋi keegobeneŋ:
33 Anutu yauŋmoririinere rounji oi yasogo yobu fukega. Mamagore sia, mamaneine oi rarakaine tatariine tomiri. Maŋgboroŋineji nodureru ropekiine yobu fukega. Iŋoji buŋonoŋuŋ osoeru mitariega, niŋoji oi sosowo mitaniŋ forekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Gogonoŋunde kadi burugaega, ore fuŋine oi maneru osoeru bofuke forekimiŋgo so mata.* Ais 55.8
34 “Ofonde maŋ kiniŋinere buru oi ŋiŋigo sosowoji mane mukukimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ. Moji kajeqouŋ buŋo oteiŋ ore so mata.”* Ais 40.13
35 “Moreŋ ŋiŋigo yauŋ nareŋgareŋ eegobeneŋyoŋ, iŋoke oŋu ekimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ.
Ya otebeneŋ tifeine so bokirie noreko soine sagaga. Ya mo jiki noreinde tife oteiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.”* Job 41.11
36 Oi yoore eru embimbiŋgaegobeneŋ: Iŋoji ya sosowore Rau fukeru fuŋqoduine fukega. Iŋoji ya sosowo maŋgo eteko fukeya. Oi iŋoyoŋunde kuriri bofukeiŋ ore eru fukeya. Ore eru noŋuŋ tinabiŋeine miteŋ gabeneŋ tatariine tomiri kuririineke pe roperu peiŋ. Buŋo oi foriine.* 1 Kor 8.6

*11:1: Fil 3.5

*11:3: 1 Kiŋ 19.10, 14

*11:4: 1 Kiŋ 19.18

*11:8: Dut 29.4; Ais 29.10

*11:9: Kiki 69.22-23

*11:26: Ais 59.20

*11:27: Jer 31.33-34

*11:33: Ais 55.8

*11:34: Ais 40.13

*11:35: Job 41.11

*11:36: 1 Kor 8.6