Tesalonaika Quraŋ 1
Polji Tesalonaika yoŋore Quraŋ fuŋfuŋgaine ruaya.
Mimitaniŋ
Rom qoqodure kantrire prowins tinaine Masedonia ore siti qoruine oi Tesalonaika. Polji misin gio baku roregaru Filipai siti bokeru Tesalonaika wareru gio bako goineji maŋyaŋuŋ kerisiebi qaji yareme maŋkekerisie kubu fukeya. Oi fukeyayoŋ, kiso oo akoŋ fukeya. Polji Kristore Biŋe buŋo mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakareko oo Grik ŋiŋigo Juda yoŋoke jikigaru gobuŋ, yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebi kubu oiji sogueya. Ore eru Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru maŋyaŋunji sembeako Pol ŋadi gabuŋ. Ŋadi gabuŋ ore yobiŋgame kadi baaru boke yaberu Berea taoŋgo raya. Jiki Korint sitio gome muraŋine Timotiji ogo babapiine fukeru Tesalonaika siti wareru uruŋu manesiŋ gabuŋ, ore sunduine ojime maneya.
Polji Quraŋine fuŋfuŋgaine Tesalonaika ruaya, oi Kristore ogopuine yoŋore maŋyaŋuŋ kitiŋgaku mamanesiŋyaŋuŋ basanaŋ gateiŋ ore quraŋgaya. Ofoŋ manesiŋ garu manji jojoko naduŋgaduŋ eegobi, ore biŋeine maneru yoŋore Anutu miteŋ gaga. Iŋoyoŋe gogo yoŋoke uruŋu eru goya, oi egu niga yabeiŋ ore oi papiago quraŋgaga. Tesalonaika maŋkekerisie kubu botuyaŋuŋgo buŋo goine fukeko mibuŋ, Polji oi bokirieru mitaniŋgaru quraŋgaga. Buŋo goine oi iŋi: Kristoji kirieru wareme Sombuŋ gogoo ropekimiŋ, oo goineji maŋyaŋuŋ kerisieru komego pegobi, yoŋore uruŋu fukeiŋ? Kristoji wamo damaŋgo kirieru wareiŋ? Buŋo oi bokirieru iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Kristo moke wareiŋgo origaru odigaru goku oo gio fiine fiine oi miine dimaku sanaŋgaru baku goinebi.”
Buk yoore mobe qoruine 6 oi iŋi:
Buŋo fuŋfuŋgaine 1.1
Daŋge miku jerieru miteŋ gaga 1.2–3.13
Eebobo poretiŋ enimiŋ ore bapakare yabega 4.1-12
Kristoji wareinde buŋo qaji yarega 4.13–5.11
Uŋsowoŋ buŋo tatariine goine 5.12-22
Qurande buŋo koruŋ qoruine 5.22-28
1
Pol, Sailas eru Timoti niŋoji Tesalonaika maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoke buŋo mimane ekiminde quraŋ yo quraŋgagobeneŋ.
Ŋoŋo Mama Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoke qakatoru dimabi yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi.* Apo 17.1
Mamanesiŋ kegborebi ore jeriegobeneŋ.
Niŋoji jijiki manesu ŋaberu sosowo ŋoŋore “Anutu beufi sage sogo!” miku miteŋ gaegobeneŋ eru oŋgawowosi gio baku oo damaŋ so tinaŋaŋuŋ miegobeneŋ. Ŋoŋo Yesu Kristo manjoko eteru manesiŋ gabi manjokoineji maŋgo eŋareko gioine sanaŋgaru baegobi eru Ofoŋnoŋunji kirieru wareiŋgo origaru yameŋ keku odigaegobi. Niŋoji oi sosowo Anutu Mamanoŋunde jiŋo maio soine manesuego.
Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Anutuji manjoko eŋareru ŋoŋo iŋoyoŋunde iŋi roosoe ŋabeya, oi manegobeneŋ. Niŋo Yesure Bobiaŋ Biŋe roku ŋoŋoreo wareto botuŋaŋuŋgo uruŋu eru gobeŋ, ŋoŋo oi manegobi. Niŋoji Biŋe oi buŋoji akoŋ so mibeneŋ manebuŋyoŋ, Moro Tiriineji boburo nobeme koimo dimaku usuŋ suŋsuŋineke maŋ-ŋaŋuŋ bapakareku gobeŋ. Oŋu gobeneŋ ŋoŋo koŋkoŋ soguinere maŋgo goku Biŋe buŋo maneru roru sabarebuŋ. Oi sabarekabi Moro Tiriineji jeribari ŋareme Ofoŋ eru niŋore mosinoŋuŋ boyoberu gogobi. Oi uruŋu fukeya, niŋo oi soine manegobeneŋ.* Apo 17.5-9 Oŋu ŋadinoŋuŋgo wareru goku Masedonia Akaia prowins yoyoka oo Yesu manesiŋ gagobi, sosowo yoŋore mosi fiine yaduegobi.
Oi iŋi: Ŋoŋo Ofonde buŋo maneru roru sabareku miku gokabi goineji oi keumaŋ oŋuine jikigaru misauebi raya. Raru raku Masedonia eru Akaia prowins yoyoka oi saga foreya. Oi saga foreyayoŋ, oi akoŋ mata. Ŋoŋo Anutu manesiŋ garu gioine babuŋ, ore foriineji bio moreŋ so ra wareru saueme kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Oi kunuŋkunuŋ tomiri. Ore eru niŋo ore buŋo mo so jikigaru mikimiŋ.
Niŋo ŋoŋoreo warebeneŋ uruŋu fukeya, ore sunduine oi moreŋ goine yoŋoji misauebi keumaŋ oŋuine maneegobeneŋ. Ŋoŋo nemu gboŋ eru koito ikoine oi ŋadi yabeku Anutu fori wombuŋine eru gogo Rauineo kirieru gioine baku gogobi. 10 Anutuji Madeine bogboreme komegone pakereya, ŋoŋo iŋoji Sombuŋ kaeone wakiru fukeiŋgo odigaegobi. Anutu maŋ yombeŋineji jiki totogo fukeko Yesuji wakiru tiŋtuŋ mokiine oone bomuku nobeiŋ. Oŋu.

*1:1: Apo 17.1

*1:6: Apo 17.5-9