Kolosi Quraŋ
Polji Kolosi yoŋore Quraŋ ruaya.
Mimitaniŋ
Kolosi oi Eisia prowinsre taoŋ mo. Oi Efesus sitire wegi wawapeineo oobe pega. Polji Kolosi damaŋ mogo so rayayoŋ, Esiare siti soguine Efesus oo gosa yokaomo Biŋe gio baku Kolosi yoŋore oŋuakoŋ manemeja maneru goya. Jiki Kolosi goineji maŋyaŋuŋ kerisiebi (1.7, Apo 19.10). Polji Rom sitire witi pigo ŋeko muraŋine Epafras iŋoji Kolosi maŋkekerisie kubure biŋe buŋoine roru iŋoreo wareya. (1.7-8) Binaŋyaŋuŋ goine oi fiine fukebuŋyoŋ, Kolosi oo qaqaji jijibuine oŋuakoŋ gobuŋ.
Qaqaji yoŋoji ŋiŋigo iŋi qaji yareru gobuŋ: “Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji Anutu ohoweine bakimiŋ ore kadi buŋo fuŋne fuŋne oi soine boyobeinebi. Ŋoŋo soine maŋ-ŋaŋuŋ bawakiru sakiŋaŋuŋ qaku joiserereŋ maneinebi.” (2.16, 20-21, 23) Jikigaru iŋi mitiga yarebuŋ, “Mamanesiŋ-ŋaŋuŋke ŋoŋo dikanji keru mimerereŋ ohoweyaŋuŋ baku goinebi.” (2.18) Yesu oŋuakoŋ bawaki teru iŋi mibuŋ, “Oi Anuture Made matayoŋ, mimerereŋ qoruine mo.” Oŋu miku iŋi jikigabuŋ, “Niŋore buŋo boyobenimiŋ, yoŋoji mamane sumuŋine fuŋine mo bofukenimiŋ.”
Ore eru Polji Quraŋ yo quraŋgaru Kolosi maŋkekerisie kubu iŋi qaji yareya, “Ya sosowo Yesure rurumaŋgo peko iŋoji Anutu foriine yobu fukeru (1.15-17) maŋkekerisie kubu noŋunde Qorunoŋuŋ goga.” (1.18) Jikigaru buŋo iŋi yaduya, “Kristo Yesu manesiŋ gabi iŋoji Anuture mamane eru maŋgboroŋ sumuŋine soine yaduiŋ. Anuture mamane oi mamane goine sosowo odureru fuŋine mo fukega.” (2.2-3, 9-10) Polji oŋuakoŋ maŋkekerisie ŋiŋigo gogoyaŋunde mimiti buŋo goine quraŋgaru ruame Kolosi raya. (3.1–4.1)
Buk yoore mobe qoruine 4 oi iŋi:
Buŋo fuŋfuŋgaine 1.1-8
Kristore gogo eru gio 1.9–2.19
Kristoke gogo gariine 2.20–4.6
Qurande buŋo koruŋ qoruine 4.7-18
1
Anutuji Pol noŋ sore nuko miinere so Kristo Yesure aposol fukego. Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timoti iŋoji noke ŋegobere.
O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Kolosi taoŋgo goku Kristoke qakatobi mamanesiŋ-ŋaŋunji so gbaŋime qiŋ keru dimagobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago. Anutu Mamanoŋunji yauŋmoriri ŋareme womoo goinebi.
Ŋoŋore eru Anutu miteŋ garu oŋga wosiegobeneŋ.
3-4 Ŋoŋo Kristo Yesu damaŋ so manesiŋ garu ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo jojoko eyareegobi, ore biŋe buŋoine nojibi. Ore eru ŋoŋore oŋga wosiegobeneŋ, oo damaŋ so Anutu, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama miteŋ gaegobeneŋ. Bobiaŋ Biŋere buŋo foriineji rone ŋoŋoreo wareko mibi oorinoŋunde fuŋne maneru mane taniŋga forebuŋ. Mane taniŋgaru Anutuji ŋoŋore ya ruame Sombuŋ kaeo kojiŋ komoŋgo pega, ŋoŋo oi rauganimiŋ ore odigaru origaegobi. Oori oiji maŋgo eŋareko afagaru Anutu manesiŋ garu maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eku gogobi, ore eru miteŋ gaegobeneŋ.
Bobiaŋ Biŋe buŋo oiji saueru moreŋine moreŋine sagaru foriineke fukeru sogueega. Ore so ŋoŋoreo wareko ŋoŋo Anuture yauŋmoririre fuŋne foriine oi maneru mane taniŋgabuŋ. Oi ronekoŋ mane taniŋgabi, una oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriineke fukeru mifia ŋareega. Yoro muraŋnoŋuŋ Epafras iŋoji Kolosi ŋoŋore Bobiaŋ Biŋe oi qaji ŋareme manebuŋ. Epafras iŋoji niŋore tife dimaku Kristore gio damaŋ so yameŋ keku baega.* Kol 4.12; Flm 23 Moro Tiriineji boburo ŋabeme jojoko naduŋgaduŋ egobi, Epafrasji ŋoŋore fuŋne oŋu ŋoneru nojiko manebeŋ.
Ore eru biŋe buŋo oi manebeŋ, niŋoji oŋuakoŋ damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore Anutu oŋga wosiru go wapegobeneŋ. Ŋoŋoji Anuture maŋ aŋi mane mukubi mamane oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseiŋ ore karie teegobeneŋ. Oiji puse ŋareme Moro Tiriineji boburo ŋaberu maŋgboroŋ ŋareeine. Oŋuine oiji soine Anuture aŋi sosowo poretiŋ akoŋ mane mukuru gonimiŋ.
10 Ŋoŋore iŋi oŋga wosiegobeneŋ: Mamane-muku oiji maŋgo eŋareko soine gogoŋaŋuŋ Ofonde jiŋo maio sagaiŋ ore so goinebi. Maŋ-aŋiine pega so eeboboŋaŋuŋ sosowo eba eku goinebi. Oŋu soine gio fiine fuŋne fuŋne damaŋ so babi ore foriine fukeine. Mamane-mukuyaŋuŋ oŋu kegborebi soine sanaŋganimiŋ eru Anuture fuŋne jikigaru mane sarigaku gonimiŋ.
11 Anuture usuŋ oi bibiineke. Ore so iŋoyoŋunde usuŋ suŋsuŋ sosowo ŋareme kefagaru basanaŋ ŋabeeiŋgo oŋga wosiegobeneŋ. Anutuji oŋu basanaŋ ŋabeko soine sanaŋgaru damaŋ so yameŋ keku maŋwomoo dimaku yobiŋ maneru karieru jerieru gonimiŋ. 12 Jerieru goku Mamaŋaŋunde daŋge miku gonimiŋ ore oŋga wosiego. Mamanoŋunji ogopuine gbagbataeŋine noŋunde ore ya seŋgiŋbaŋgiŋineke burugaru ruame kuririquraŋinere maŋgo pega. Iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ qowirie ŋabeko ya seŋgiŋbaŋgiŋineke oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi.
13 Qisiriji siŋaŋ nobeya, Mamanoŋunji oone bomukuru oga noberu wareru yoro Madeinere qorumaŋ maŋgo rua nobeya. 14 Madeine iŋoji duenoŋuŋ baru agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeiŋgo maneega. Ore eru daŋge miteegobeneŋ. Buŋo oi foriine.* Ef 1.7
Kristoji ya sosowore fuŋne eru qoruine fukega.
15 Kristoji Anutu ŋoŋoneine mata iŋore sasako fukega. Ronere ronekoŋgo gogo sosowo so fukeko Kristoji bonieru Mamaineke ŋi qoru fukeru goya. Oŋu goku Mamaine Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yabebire fukebuŋ.
16 Madeineji Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yarebire. Ya goine Sombuŋ kaere koroine koroine oo pebi so ŋone yabeegobeneŋ eru ya goine moreŋgo pebi ŋone yabeegobeneŋ, oi Kristoji miko qowiriebuŋ. Ya sosowo oi siŋaŋ yabenimiŋ ore iiru mamari (gemo) siŋaŋine siŋaŋine bofuke yabeko Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo morumboŋyaŋuŋgo dimaku mimitiyaŋuŋ ruaegobi. Yoŋore mea rurumaŋgo koito wawakiine muraŋyaŋuŋ ropekiine eru wawakiine oi igodoŋ yabeko koroyaŋuŋgo usuŋyaŋuŋke dimaku goine koito oŋuine siŋaŋ yabeegobi. Madeineji ya sosowo fukeinde fuŋqodu fukeko Anutuji iiru (gemo) bofuke yabeya, oi Kristo miteŋ gabi bibiineke fukeeiŋ ore igodoŋ yabeko dimagobi.
17 Kristoji ronekoŋ goko yareya sosowo oi iŋore ŋadio fukebuŋ. Iŋoji ya sosowo qodureru siŋaŋ yabeko qojugaku iŋoreo oderu qiŋ keru dimagobi. 18 Kristoji miminenoŋuŋ fukega. Yareya sosowo eru noŋuŋ pore noreru qorunoŋuŋ fukeru goiŋ ore komegone pakereya. Komebuŋ, yoŋore botugone iŋoji rone mineboboyaŋuŋ fukeru gboreru pakereya. Oŋu minebobonoŋuŋ fuŋfuŋgaine fukeko noŋuŋ kufufuŋ raŋgbainere zioz gariine fukeru dimagobeneŋ. Ore eru mande, saki fure, ya sosowore qorunoŋuŋ fukeko maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ iŋore saki fu sosowo fukegobeneŋ.* Ef 1.22-23
19 Anutuji Madeine iŋoyoŋunde so sogokoŋ fukeru goiŋ ore mane foreko sagaya. Ore eru iŋoyoŋunde mamane eru kuriri yaine sosowo oi Kristoke qakatoru dimaga ore beufi maneru goga. 20 Yareya sosowo moreŋgo eru qonikiŋgo Anutuke rosi eegobi, oi Anutuji sosowo furiyaŋuŋ ruaru oga yabeme iŋoke qakatoru maŋmoakoŋ enimiŋ ore maneru iŋi mitariko sagaya, “Nakene Made sorebe rakaru maripoŋgo komeru dariine keseru womo maŋgo eteko fukeiŋ.”* Ef 2.16
21 Ŋoŋo oŋuakoŋ rone eeboboŋaŋuŋ sembene peya ore eru maŋ-ŋaŋunji Anutuke maŋmoakoŋ so eru rosi eru taitai gobuŋ. 22 Rone oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo Anutuji iŋoyoŋeke maŋmoakoŋ eru dimanimiŋ ore Madeine soreme moreŋ saki fuineke komeru keririke yabeya. Oŋu dimabi penaroŋ-ŋaŋuŋ jureko gobi oga ŋaberu iŋoyoŋunde jiŋo maio gbagbataeŋine bakuŋaŋunde buŋo tomiri rua yabeko ropeniminde odigaru oori eegobi.
23 Oori eegobiyoŋ, goku biriboro qaku egu waki ŋabeiŋ ore Kristo damaŋ so manesiŋ garu dimainebi. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine oiji otuŋ sariya, ŋoŋo ore buŋoine manebuŋ. Maŋ-ŋaŋunji oo kitiŋgaku qiŋ keru dimaku sanaŋgaru gonimiŋ ine, ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Niŋo Bobiaŋ Biŋeine oi misaueegobeneŋ. Anutuji ŋiŋigo bofuke nobeko Sombuŋ rurumaŋgo go ragobi, yoŋore botugo oi roregaru mitaniŋgaru gogobeneŋ. Pol nonji oŋuakoŋ Bobiaŋ Biŋere gio oi baku gogo. Oŋu.
Polji zioz kubure gio uruŋu baku goya?
24 Kristore saki fu sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ fukegobeneŋ. Kristoji noŋunde ore koŋkoŋ maneko tifeine peku maŋkekerisie kufufuŋ painoŋuŋgo ropeega. Nonji Kristore saki fu bapi ŋabebemiŋ ore eru saki funeji ŋeriŋetataŋ tifeine oi roku maneru goego. Oŋu fuke nareko ŋoŋore eru joiserereŋ maneru goboŋ, ore eru damaŋ yoo jerieego.
25 Anutuji igodoŋ nuko maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine kiŋaŋ qa ŋareku gio baku gogo. Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo boroiŋga noreiŋ ore buruine ruaya, ore so Biŋe buŋoine misaue forebemiŋ ore miya. Ŋoŋoji fiaru sanaŋganiminde gio oi nareya. 26 Anutuji Biŋe buŋo oi ronere ronekoŋgo sumuŋgako ŋiŋigo saueru komebi osigidapuyaŋuŋ pakereru oŋuakoŋ komebi oŋuine akoŋ oŋuine eku go waperu mo gobuŋ. Oŋu gobi buŋo oi damaŋine damaŋine sumuŋineo peyayoŋ, damaŋ yoo kufufuŋine kufufuŋine gbagbataeŋine noŋuŋ barariŋga noreru miko manegobeneŋ.
27 Anutuji yauŋmoririinere buru iŋi miku ruame pega, “Nonji buŋone sumuŋine oi nakene kufufuŋpu ŋoŋo barariŋgaru ŋajibe manenimiŋ ore manego. Yoŋoji oi mane mukuku raru misauebi Biŋene sumuŋinere kuririji kotu kantriine kantriine yoŋore botugo sogueru tinabiŋeineke fukeiŋ.” Buŋo koruŋ soŋsoŋine oi iŋi: Kristoji ŋoŋore maŋgo goga ine, kuririquraŋgo ropeniminde oori eŋareeiŋ.
28 Noŋuŋ Anuture buru ore so Kristore fuŋne ŋiŋigo sosowo ŋoŋore mitaniŋgaru gogobeneŋ. Yoŋoji sosowo Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgaru kuririyaŋuŋke fukenimiŋ ore qaji yareegobeneŋ. Oŋu oga ŋabebeneŋ Anuture jiŋo maio ropenimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru maŋgboroŋnoŋuŋ sosowo qojugaru uŋsowoŋ buŋoine buŋoine ŋareegobeneŋ. 29 Nonji ore eru jogbasasanaŋ eego. Kristoji usuŋinere paio boburoru dobe nuega, nonji ore so jigo qaku goego. Oŋu.

*1:7: Kol 4.12; Flm 23

*1:14: Ef 1.7

*1:18: Ef 1.22-23

*1:20: Ef 2.16