12
Lempapaase Poovo Mumu Limixin Silok Me Judaia
(Mt 21:33-46; Lu 20:9-19)
* Ais 5:1-2La melemu ne Iesu ga tong lavapaase poovo ridi xeretna, “Lara laradi gatlotlo laraamang vaen, la neni ga bos kangkan i la ga xe lamamara xusu ti loplok li levendan vaen teren, la melemu ga lok loogu xukuxut. La neni ga raba lentaba luvuttadi min kusu dina lok tatao i la neni gat pas uto at lenep petpes. Laaleng ga vot kusu dina dik ka lempeven una at nom laraamang la laradi at laraamang ga riki lasaxaruki ren uto at nom laraamang ti lok kaka lenep at levempeven una. Ketla nom luvuttadi loklok tatao at laraamang diga ranga alis nom lasaxaruki la diga rit pupu i la diga riki amlong kixinax i. La nom laradi ga riki manga lara lasaxaruki, ketla diga sep patlak ka i la diga lox amamangan tinotno i. La ni ga riki manga lara lasaxaruki la diga sev amer i. La ni ga riki buaang lavasaxaruki vetpes teren. Ketla diga tit pupu lentaba la diga sev amet lentaba.
* Mt 3:17La kopmen bok ba tavasaxaruki ren, ketla nitna xusuk ta mo gak lok, ni ga vavara aleng i. La ni ga nua i dola nom luvuttadi dinaba lok ngangao at ne nitna la ni ga riki ba i.
Ketla nom luvuttadi loklok tatao diga ven i la diga etong i xeretna, ‘Lamdak akmokso at laradi at na laraamang nom it pas boro. Ata sev amer i, la ataba ruuna ka na laraamang.’ * Ib 13:12La diga ranga alis i la diga sev amer i la diga lu asu min uto maxamang at nom laraamang.”
La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “La nom laradi i ruuna nom laraamang, neni ba lok lavanga salai ridi? Neni naba rupot la na sev amet nom luvuttadi, la na raba nom laraamang vaen ti tentaba tuvuttadi vetpes. 10 Nemi mi xasep at Lovoang Kaala i lok keretna,
‘Nom luuat luvuttadi xipkip gu diga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng. 11 Leeme Silok axa ga lox i na la i lox avukat aleng at lemeren dik.’ ”Sam 118:22-23
12 Lavamaasa silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga puse ngas ti ranga alis i mila digaklen i dola ne Iesu ga paase poovo mumu di. Ketla diga marat at limixin la diga ke ne Iesu la diga vas kaxat basinge i.
Iesu Ga Paase Mumu
Loklok Kekepe Pilas
(Mt 22:15-22; Lu 20:20-26)
13  * Mk 3:6Melemu nedi lubung amgomgo diga riki lubung Parisi mi larapen tangas at ne Erodes kusu dina lok tong pen ne Iesu mi levelinga. 14 La diga rupot la diga lok tin keretna, “Leeme loklox ase, maklen i do nenu laradi ruturun la u anasa limixin mi leventaangas at ne Moroa la mo levelinga ram ik mokso. Uxo lok tooro legesa binam tadi xusuk mun mila uxo doxoma solo do tara i ruuna laasen silok kopla kopmen. Una tong i rinama do ua lusumsuma ram. Kereva, ik mokso do mana xepe pilas ti ne Kaisar kopla kopmen? 15 Maba un i xopla xopmen?”
Ketla ne Iesu gaklen levendoxoma xapmek atnedi la ga lok tidi xeretna, “Nemi mi lok tong ia mi levelinga, do? Kaka tuxuven denarias ude. Ana ven be i.” 16 La diga raba i mi luxuven denarias la ne Iesu ga sue di xeretna, “Lamang la laasen atnege i nemen teren?”
La diga vorang i xeretna, “At ne Kaisar.”
17  * Ro 13:7La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Mina raba ne Kaisar mi levempanga i epovo at ne Kaisar la mina raba ne Moroa mi levempanga i epovo at ne Moroa.”
La diga sangu aleng at levelinga ren.
Iesu Ga Paase Mumu
Lorooro Amlong
(Mt 22:23-33; Lu 20:27-40)
18  * Gu 23:8La lubung Sadiusi diga vot pasa ne Iesu. Diga lok do limixin diga met pam, di noxo roo xat amlong. Di ga lok tong pen ne Iesu xeretna, 19  * Lal 25:5“Leeme loklox ase, Moses ga malagan na langas linga rinama. Mo do taradi na met la latkin teren mo i rooro, ketla kopmen taxamdak atdu, neton nom laradi naba epot ap mo lanaa rixin kusu duba visik tamdak ti ruuna ka lempanga ap mo laradi ga met. 20 Ga lavanuti loxoeton. Lara gomgo ga epot, la ga met gamasa kopmen ni goxo visik taxamdak. 21 Lara sepsep agepura ga epot manga at nom latkin la neni ga met bok la goxo visik tamdak. La neton sepsep avantun ga lok box i xuren. 22 La nedi loxoeton axap diga epot at nom latkin la nedi axap diga met la di goxo visik tamdak la melemu mo latkin bok ga met.” 23 La diga sue ne Iesu xeretna, “At laaleng dola limixin dina xatu kaxat amlong, ti nege rinotno nom latkin, mila nedi axap diga epot teren?”
24 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Nemi mi soogong at na lavanga mila mixo xasep at levelinga xeneng at Lovoang Kaala la mixo xasep at lolos at ne Moroa. 25 Ap mo laaleng limixin dinaba xatu kaxat amlong, di noxo epot. Dinaba nemen naa ngan lubung angelo boro vana at laxalibet. 26 Mumu laxakatu kaxat amlong ne Moses ga vaase axasep tuturun i do luvuttadi met dinaba rooro xat amlong. Ni ga lox asuusu i at levelinga mumu luuna laxao gak lok teren. Moroa ga lok tin keretna,
‘Nenia ne Moroa at ne Abaram, Moroa at ne Aisak, la Moroa at ne Jakop.’ Pas 3:6
27 Ap mo laaleng ne Moroa ga tong i na, nedi lavantun diga met pam. La neni ne Moroa atnedi limixin di rooro, la kopmen atnedi luvuttadi met. Levendoxoma atnimi xopmen nak mokso.”
Levelinga Silok At
Lovoang Kaala
(Mt 22:34-40,42-45; Lu 10:25-28; 20:41-44)
28  * Lu 10:25-28Lara at luvuttadi loklox ase at Laulis Linga ga rupot la ga ronga lavapaase atdi. Neni gaklen i do ne Iesu ga vorang avukat lususue atdi la neni bok ga sue ne Iesu xeretna, “Ua levelinga at Laulis Linga i silok ti levelinga axap teren?”
29 La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Levelinga i silok i lok keretna.
‘Lubung mixin me Israel, mina ronga i na. Moroa neni Leeme Silok atnimi la legesa Moroa mene nga. 30 Mina vavara aleng Leeme Silok, ne Moroa atnimi mi lebelen nimi axap, mi loroonan axap atnimi, mi levendoxoma axap atnimi, la levelolos axap atnimi.’ Lal 6:4-5
31 La lara bok sepsev agepura i lok ngan lara gomgo, i lok keretna,
‘Mina balamu mo limixin di nemen saparap nimi xerekngan pam mi balamu nimi.’ Mas 19:18
Kopmen tevelinga ro xeneng at Lovoang Kaala i silok ti na luxot.”
32 La nom laradi ga lok ti ne Iesu, “Leeme loklox ase, lavapaase ram ik mokso. U paase ruturun do legesa Moroa mene nga la kopmen tomoroa bok. 33  * Lal 4:35; Ais 45:21; 1 Sml 15:22; Ose 6:6La i ruturun bok do na levelinga i silok. Mina vavara aleng ne Moroa mi lebelen nimi axap, mi levendoxoma atnimi axap, mi levelolos atnimi axap la mina balamu limixin di nemen saparap nimi ngan mi balamu nemi. Na loklok i silok ti mo loklok tim taba ne Moroa mi leventamtaba la levempanga laplavang.”
34 La ne Iesu ga ronga xisiv i do mo laradi ga paase mi lakleklen la ga lok tin keretna, “I auret kusu una vubeles at Linintoo at ne Moroa.” La melemu at na lubung amgomgo diga xopara i xusu dina sue ne Iesu mi tevesusue.
35 La ne Iesu ga anasa ro at loogu laplavang. Ni ga sue xeretna, “Luvuttadi loklox ase at Laulis Linga dik lox ase limixin do Lanarong neni lurubuno ne Devit. I lok kereva na? 36 Mila ne Devit ga tong asu levelinga mi lodoxoma at Loroonan Kaala la nom levelinga ik lok to xeneng at Lovoang Kaala xeretna,
‘Leeme Silok ne Moroa ga lok ti Leeme Silok tarak keretna, una xis de saparap lakngak tino se nenia ana lok li limixin munepen minu na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.’ Sam 110:1
37 Mo do ne Devit ga so asen i do Leeme Silok, i lok kereva la Lanarong neni lurubuno at ne Devit?”
La buaang limixin diga lok momo ri ronga levelinga at ne Iesu.
Lempanga Xakapmek At Luvuttadi Loklox Ase
At Laulis Linga
(Mt 23:1-36; Lu 20:45-47)
38 La ne Iesu ga anasa bok keretna, “Mina lok tatao avukat nemi basinge loklok at luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, mo di vavara i xusu dinat pas tangtagap mi levesingsigaara babaalom atdi la di vavara i xusu limixin dina seega rangarang di mi loklok ngangao ro at lengkot etang. 39 La di vavara aleng i do dinat kis at lengkot kitkis avukat to at laraogu singising la lengkot avukat to at lara peluxa. 40 La dik lok kaka gamasa lempanga at lubungnaa rixin, la di ngising babaalom kusu limixin dibak lok ngangao atdi. Losongsongot tidi naba lok kapmek aleng tinotno!”
Laramtaba At Labannaa Rixin
(Lu 21:1-4)
41  * 2 Lav 12:9La ne Iesu gat kis to xeneng at loogu laplavang la ga reven limixin diga kepe lempilas atdi ro at loxot lili pilas. Buaang luvuttadi nopnovos diga kepe laxampilas solo. 42 Ketla ni ga ven lara labannaa rixin banbalo ga xepe legepu xonatat pilas lixilik. Ni lempilas lixilik tinotno.
43  * 2 Ko 8:12La ne Iesu ga ro xaka lavaun pinivu ren la ga lok tidi xeretna, “A tong tuturun i rinimi do at lemeren ne Moroa, na labannaa rixin banbalo i lok li lempilas i silok ti lempilas atnedi axap di xepe lempilas atdi. 44 Mila nedi di raba ne Moroa mi loxot lixilik mun at lapnovos silok atdi, ketla neni i raba ne Moroa mi lempilas axap teren.”

*12:1: Ais 5:1-2

*12:6: Mt 3:17

*12:8: Ib 13:12

*12:13: Mk 3:6

*12:17: Ro 13:7

*12:18: Gu 23:8

*12:19: Lal 25:5

*12:28: Lu 10:25-28

*12:33: Lal 4:35; Ais 45:21; 1 Sml 15:22; Ose 6:6

*12:41: 2 Lav 12:9

*12:43: 2 Ko 8:12