4
Anutu ipombol Mose be itooro mos pakan
Yooba iso sua makiŋ, to Mose ipekel kalŋaana ma iso: “Ambai. Mi sombe zin Israel tiurla sua tio som, ko parei? Pa nio aŋute: Sombe aŋla ma aŋpet kizin, na zin ko timaŋga mi tiso pio ta kembei: ‘Waa, Yooba ipet ku swoi? Ina sa pakaam na.’ Manako aŋso parei pizin?” To Yooba iwi i. Iso: “Mi ina sokorei ta tekteege na?” Mose iso: “Iŋgi tete tio.”
To Yooba iso pini: “Giibi su!” Beso Mose igiibi su toono na, iwe mooto. Ni ire, to imorsop mi ilu i lae. To Yooba iso pini mini: “Nomom su pa wiini.” Beso Mose karau su pa mooto wiini na, itoori mini ma iwe tete. Tona Yooba iso pini ma iso: “Leŋ. Sombe la ma pet kizin Israel, to kam ta kembei. Naso tiurla kembei nio Yooba, Anutu ki tumbun bizin Abaraam, Isak mi Yakop, ta aŋpet ku. Tona tiurla sua ku.”
Mi Yooba iso pini mini ma iso: “Ur nomom ila begem.” Tana Mose iur namaana ila begeene. Beso ipas ma ipet na, ire mbetmbeete sananŋan ikam namaana ma ikokou ma imap. To Yooba iso pini: “Ur nomom imiili ma ila mini.” Tana Mose iur namaana ila begeene kembei Yooba iso pini. Beso ipas ma ipet na, ire namaana ambai mini.
To Yooba iso pini ma iso: “Sombe zin Israel tire mos mataana kana mi tiurla som, to kam mos toro tana bekena tire mi tiurla. Mi sombe mos ru tana ikam zin ma tiurla sua ku som, to se yok Nil risa mi liŋ su toono. Pa yok tana kola itooro ma iwe siŋ.”
10 Tamen Mose isu to iso: “Yooba, ina ambai. Mi nio ti tomtom ki sua som. Ta muŋgu mi imar na, kwoŋ ipata pa sua soŋana. Mi koozi tomini, iŋgi nu pet tio mi zzo sua pio, tamen kwoŋ ipata men.” Kam 6:12; 1Kor 2:1+ 11 Tamen Yooba iso pini: “Mi asiŋ ta iur tomtom kwon? Mi asiŋ ta ipumun tomtom talŋan mi kwon ma timun? Asiŋ ta ikam tomtom matan ma tire lele, mi ipumun matan ma tire lele som. Nio tau. Mbo 94:9 12 Tana maŋga mi la ta buri. Pa nio ituŋ ko aŋbotmbot raamu mi aŋparaurau kwom. Mi nio ko aŋpaute u pa sua tabe so pizin na.” Mt 10:19
13 Tamen Mose iso: “E-e, biibi tio, nio aŋrao som. Ŋgo tomtom toro sa.” 2Kor 2:16, 3:5+ 14 To Yooba keteene malmal pini mi iso: “Mi parei pa tom Aron ta Lebi popoŋana kini na? Pa nio aŋute: Ni kwo suaŋana. Ni iwwa ma imar a. Mi sombe ipet ku, nako menmeeni biibi kat. 15 Tana sua tabe aŋso u pu i, na kozo so pini ma ileŋ. To ni ko iwe kwom ma iso pizin wal pakan. Mi nio ituŋ ko aŋbotmbot raama yom mi aŋparaurau kwoyom, mi aŋpaute yom pa mbulu tabe kakam i. 16 Tana nu ko kam pini kembei ta nio Anutu aŋkamam pizin wal tau tiwe kwoŋ i. Pa sua ta so aŋso pu, nako so pini. To ni kadoono iso pizin iwal biibi.
17 “Mi motom iŋgal tete ku, mi kam ma la. Pa ina be tooro mos pakan pa.”
Mose imiili mini pa Aikuptu
18 Mose ziru Yooba tiso sua makiŋ, to Mose imiili ma ila mini ki rwoonobi Yetro mi iwi i. Iso: “Zoŋbi, parei? Irao be aŋmiili ma aŋla Aikuptu mi aŋlou zin wal tio? Ko munŋan timbotmbot men a, som pakan timetmeete kek?” Iwi i na, rwoonobi iyok. Iso: “Ina ambai. La raama lelem ambai.”
19 Indeeŋe Mose imbotmbot men raama zin Midian na, Yooba iso pini. Iso: “Miili ma la mini pa Aikuptu. Pa zin wal ta muŋgu tiso tipunu na, timetmeete lup kek.” 20 Tana Mose ikam kusiini mi lutuunu bizin, mi iur zin sala doŋki. To ikam tete ki Anutu ma iteege, mi timaŋga pa pai kizin be tisula pa Aikuptu. 21 Tiwwa ma tila, mi Yooba iso pini. Iso: “Mos matakiŋa ta aŋpombolu pa be kam na, la beso pet Aikuptu na, motom iŋgal be kam su king kereene uunu. Tamen nio kola aŋkam ŋgar kini ma imbol kat. Tana ko loŋa iyok piom Israel be kala na som. 22 Tana kozo so pini ta kembei: ‘Yooba ire zin Israel na kembei ta lutuunu muŋgamuŋga i. 23 Tana ni iso pu be zem zin ma tila be tisuŋ pini. Mi nu sombe ruutu zin, na re u. Pa ni ko ipun itum lutum muŋgamuŋga ma imeete.’ ” Kam 12:29
24 Mose ziŋan kusiini mi lutuunu bizin tipa ma tila ma mbeŋkaala zin, to tikeene su zaala lwoono. Mi Yooba ipet ki Mose ma isombe ipuni ma imeete. 25 Tabe karau men mi Mose kusiini Sipora ikam yar ma ireete lutuunu. To ikam kuliini suruunu ma iur se Mose mbasaŋana mi iso: “O, nu na nio kusiŋ ŋonoono. Pa siŋ ise ŋwom kek.” Un 17:9+ 26 Tana Yooba ire, to izem Mose ma imbot. (Sipora, ni ikam ŋgar pa reeteŋana, tanata iso ta kembei.)
27 Aron ta Mose toono na, Yooba ila ipet kini kek, mi iso pini ta kembei. Iso: “La pa lele bilimŋana, to ndeeŋe tizim Mose.” Tana imaŋga ma ila na, indeeŋe Mose su Anutu abal kini uunu. Ire Mose to, leleene ambai mi isou i. 28 Mi Mose iso i pa sua mi mos matan ndelŋan ta Anutu iur sua pini be ikam su Aikuptu na. 29 To ziru timaŋga mini mi tila. Tipet Aikuptu, to tilup kolman ta boozomen kizin Israel. 30 Mi Aron iso zin pa sua boozomen ta Yooba iso pa Mose na, mi itooro mos ila zin iwal biibi matan ma tire. 31 To zin iwal biibi tiurla sua kizin. Mi tileŋ kembei Yooba ire pataŋana kizin kek mi isombe iuulu zin, to tilek kumbun mi tisuŋ pini.

4:10: Kam 6:12; 1Kor 2:1+

4:11: Mbo 94:9

4:12: Mt 10:19

4:13: 2Kor 2:16, 3:5+

4:23: Kam 12:29

4:25: Un 17:9+