32
Yakop iurpe koroŋ pakan bekena ipaluumu Isau leleene
Mi Yakop tomini, ni imaŋga mini pa pai kini, mi ipa ma ila, mi zin aŋela ki Anutu tipet kini su zaala lwoono. Yakop ire zin na, iso: “Wae! Iŋgi sa zin malmal kan ki Anutu na.” Tana ipaata lele tana be Manaim.
Tona Yakop iŋgo tomtom pakan be tikam sua mi timuuŋgu ma tila ki toono Isau, ta imbotmbot su lele abalabalŋana ki Seir. Toono tana imbot lele pakaana ki Edom. Ni isope zin ta kembei. Iso: “Kozo kala kepet ki biibi tio Isau, to koso pini ma koso: ‘Mbesooŋo ku Yakop iso ta kembei: Ni ziru zaanabi timbel mbotŋana, tamen buri isombe imiili ma imar mini. Ni le makau, doŋki, sipsip, mekmek, mi mbesooŋo tomooto, mi mbesooŋo moori boozo kat. Tana ni iŋgo yam ma amar bekena amsotaaru pini. Pa leleene be nu muŋai i mi lelem ambai pini.’ ”
Yakop isope zin makiŋ, to tila. Beso timiili ma timar na, tiso: “Ou, niam amla ampet ki tom ta amar i. Mi leŋ! Ni ziŋan tomtom munŋaana ta (400), ta tiwwa ma timarmar pa zaala i be tire u.”
Yakop ileŋ sua tana na, imoto kana mi ikam ŋgar boozo. To ipeete zin tomtom mi mbili ta ziŋan tiwwa i ma tiwe uunu ru. Pa ikam ŋgar ta kembei: “Sombe Isau imar mi ikam malmal pa uunu ta ma ipun zin ma timetmeete, nako uunu toro tirao be tiko.”
To Yakop isuŋ. Iso: “O Anutu ki tumbuŋ Abaraam mi tamaŋ Isak, leŋ yo. Merere, nu ta so pio ta kembei: Sombe aŋmiili ma aŋla mini pa toono tio mi wal tio, nako nu kampe yo mi aŋbot ambai men. 10 Nio aŋute nio tomtom ndabokŋoŋ som. Tamen nu muŋai mbesooŋo ku mi kampe yo biibi kat. Pa muŋgu, indeeŋe ta aŋdu yok Yordan ma aŋla na, nio leŋ kosa sa som. Aŋteege tete tio men mi aŋpa. Tamen koozi aŋmar raama zin tomtom mi koroŋ boozo, mi iŋgi aŋpeete yam ma amwe uunu bibip ru. 11 O Merere, nio aŋsuŋu be kamke yo pa atoŋ namaana. Pa nio aŋmoto koŋ: Kokena imar ma ikam malmal pio mi kusiŋ bizin mi lutuŋ bizin mi ipun yam ma ametmeete lup. 12 Merere, nu itum ta mbuk sua pio be kampe yo, mibe kam popoŋana tio ma tipet ma tiwe munŋaana ka tieene, kembei magargaara tai kana ta amrao be amnin na som.” Un 28:13-15 13 Yakop ikam suŋŋana tana ma imap, to imbot lele tana pa mbeŋ. Mankwoono to ikam mbili pakan, mi ipumuuŋgu zin ma tila pa toono Isau.
14 Mbili ta kembei: Mekmek paŋgarŋgaara tomto laamuru, mi tomooto na, tomoota. Sipsip paŋgarŋgaara tomto laamuru mi tomooto na, tomoota. 15 Kamel paŋgarŋgaara raama lutun bizin, tomoota laamuru. Makau paŋgarŋgaara tomtooru, mi tomooto na, laamuru. Mi doŋki tomooto laamuru. 16 Yakop iyake mbili kini tana makiŋ, to iur un un la mbesooŋo kini pakan naman be timboro zin, mi iso pizin ma iso: “Niom kumuuŋgu. Mi kapa la mbata pepe. Kaparpa molo piom.”
17 Mi Yakop isope mbesooŋo kini ta imuuŋgu na, ta kembei: “Sombe atoŋ Isau indeeŋu su zaala, mi iwi u ma iso: ‘Nu mbesooŋo ki asiŋ? Mi nu la swoi? Mi mbili uunu tana ki asiŋ?’ 18 Ni isombe iwi u ta kembei, to kozo pekel kwoono ma so: ‘Mbili ta boozomen tiŋgi, ki mbesooŋo ku Yakop. Ni ikam pu sorok, pa nu biibi kini. Mi ni itunu iwwa kaimer i.’ ”
19 Yakop ikam sua raraate men pa mbesooŋo kini ta iwe ru pa, mi toro ta iwe tel pa, mi mbesooŋo kini boozomen tabe matan pizin mbili un un mi tikam zin ma tila i. Mi kwoono imbol pizin ma iso: “Niom kosombe kendeeŋe atoŋ Isau, na koso sua raraate men pini. 20 Mi motoyom iŋgal be koso pini ta kembei: ‘Biibi, mbesooŋo ku Yakop iwwa kaimer ma imar i.’ ” Yakop ikam ta kembena, pa ikam ŋgar ta kembei. Iso: “Nio ko aŋkam koroŋ tiŋgi pini sorok, bekena aŋurpe leleene mi leleene ambai pio. Beso aŋdeeŋi, to imuŋai yo.” 21 Tana Yakop ipumuuŋgu koroŋ boozomen tana ma ila. Mi ni itunu imbot su lele tana pa mbeŋ.
Yakop ziru Anutu tipartoombo mburan
22 Mbeŋ tana, ni imaŋga to ikam kusiini bizin ru, ziŋan mbesooŋo moori kini ru, mi lutuunu bizin mi tila tindu yok Yabok. 23 Iur zin ma tilae, to imiili mini ma iyo mburu kini ta boozomen ma ilae tomini. 24 Mi itutamen imiili ma imbotmbot yok pakaana tana pa mbeŋ. Molo som mi tomtom ta imar, to ziru Yakop tipartoombo mburan ma irao kozeere. 25 Tomtom tana ire kembei mburaana irao be ilip pa Yakop som, to ipun lae pa Yakop ka soobo ma imbekes. 26 Mi iso: “Kiskis yo pepe. Zem yo be aŋla. Pa iŋgi be kozeere i.” Tamen Yakop iso: “E-e. Nio ko aŋkiskisu ta kembei ma irao pombol yo muŋgu, tona aŋzemu ma la.” 27 To tomtom tana iwi i ma iso: “Nu zom asiŋ?” Yakop iso: “Nio zoŋ Yakop.” 28 To tomtom tana iso: “Nu ko zom Yakop mini som. Ko tipaatu be Israel. Pa nu niomŋan Anutu mi zin tomtom kapartoombo mburoyom, mi nu lip pizin kek.” * Pisis Yakop ka uunu ta kembei: ‘Pakaamŋana,’ som ‘Kumbu dibiini.’ Mi pisis Israel ka uunu ta kembei: “Ni ziru Anutu tipartoombo mburan.” Un 35:10 29 To Yakop iso: “Mi nu zom asiŋ?” Tomtom tana ipekel kwoono ma iso: “Parei ta nu wi yo pa zoŋ?” To ipombol Yakop isu lele tana.
30 Mi Yakop iso: “Nio aŋre Anutu pa motoŋ kek, tamen aŋmeete som.” Tana ipaata lele tana zaana be Peniel. Kam 24:11, 33:20 31 Zoŋ ise na, Yakop izem lele Peniel tana, mi ipa kelsuk ma ila. Paso, ka soobo imbekes. 32 Uunu tina ta zin Israel tirao tikan buzur mazaana ta imbot la buzur ka soobo som, ta muŋgu mi imar ma indeeŋe koozi. Paso, Merere ipun Yakop ka soobo ma imbekes.

32:12: Un 28:13-15

*32:28: Pisis Yakop ka uunu ta kembei: ‘Pakaamŋana,’ som ‘Kumbu dibiini.’ Mi pisis Israel ka uunu ta kembei: “Ni ziru Anutu tipartoombo mburan.”

32:28: Un 35:10

32:30: Kam 24:11, 33:20